Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 19

‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare me Agikki

‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare me Agikki

‘I kare me agikki kabaka ma tung kupiny bilweny i kom kabaka ma tung kumalo.’​—DAN. 11:40.

WER 150 Yeny Lubanga pi Larreni

GIN MA WABINYAMO *

1. Gin ango ma lok pa lunebi me Baibul konyowa me ngeyone?

GIN ANGO ma bitimme i kom jo pa Jehovah macok cok-ki? Pe omyero wabyek abyeka. Baibul tittiwa ka maleng jami mogo ma pigi tego ma bitimme dok bigudo wan ducu. Tye lok pa lanebi acel ma konyowa me ngeyo gin ma gamente matego loyo i wi lobo gibitimone. Man lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel cura 11, dok tito pi luker aryo ma gipyem i kingi, kilwongogi ni kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny. * Bute maditte me lok pa lanebi man dong ocobbe woko, pi meno watwero bedo ki gen ni bute mudong-ngi bicobbe bene.

2. Kit ma kinyutu kwede i Acakki 3:15 ki Niyabo 11:7; 12:17, jami ma pigi tego ango ma omyero wiwa opo iye ka watye ka kwano lok pa lanebi Daniel?

2 Me niang lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel cura 11, omyero wiwa opo ni lok man pe loko i kom luloc ki gamente ducu ma guloyo lobo. Ento loko i kom gamente ma guloyo lobo ka ma jo pa Jehovah pol iye nyo guketo aunauna i komgi. Dok kadi bed lutic pa Lubanga welgi nok adada ka kiporogi ki wel dano ma i wi lobo-ni, pol kare gamente magi guketo wanggi i kom jo pa Lubanga. Pingo? Pien Catan ki lobone gitye ki yub acel ma pire tek​—me jwero jo ma gitiyo pi Jehovah ki Yecu. (Kwan Acakki 3:15 ki Niyabo 11:7; 12:17.) Medo i kom meno, lok pa lanebi Daniel omyero orwatte ki lok pa lunebi mukene ma tye i Baibul. Ki lok ada, watwero niang lok pa lanebi Daniel kakare keken ka waporo ki Ginacoya mukene.

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man ki ma lubone?

3 Dong, wabinyamo Daniel 11:25-39. Wabineno angagi ma gubedo kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny nicakke i mwaka 1870 me o i mwaka 1991, dok wabineno pingo mitte ni walok niangowa i kom bute mo me lok pa lanebi man. I pwony ma lubo man, wabinyamo Daniel 11:40–12:1, dok wabiyubo niangowa i kom gin ma but lok pa lanebi man nyutu pi kare ma cakke ki i mwaka 1991 nio wa i lweny me Armagedon. Ka watye ka nyamo pwony aryo-ni, bibedo me kony ka ingiyo chart ma wiye tye ni “Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki.” Mukwongo, mitte ni wange kabaka aryo ma i lok pa lanebi-ni.

WATWERO NGEYO KABAKA MA TUNG KUMALO KI KABAKA MA TUNG KUPINY NINING?

4. Jami adek mene ma twero konyowa me niang angagi ma gubedo kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny?

4 I acakkine, nying man ni ‘kabaka ma tung kumalo’ onongo cung pi laloc ma loyo kabedo ma tye tung kumalo me lobo Icrael dok ‘kabaka ma tung kupiny’ onongo cung pi laloc ma loyo kabedo ma tye tung kupiny me Icrael. Pingo wawaco kit meno? Nen kong gin ma lamalaika ma okelo kwena bot Daniel owaco: ‘Abino ka niangi wek inge can ma bipoto i kom rokwu i kare me lacen.’ (Dan. 10:14) Nio wa i nino Pentekote i mwaka 33 K.M., rok me Icrael macon onongo pud gubedo jo pa Lubanga. Ento nicakke i kare meno, Jehovah oweko onen ka maleng ni lulub kor Kricito ma lugen aye gubedo jone. Pi meno, bute maditte me lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel cura 11 pe loko i kom rok me Icrael macon, ento i kom lulub kor Kricito. (Tic 2:1-4; Rom. 9:6-8; Gal. 6:15, 16) Dok jo ma gubedo kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny obedo ka lokke kare ki kare. Kadi bed kit meno, luloc magi ducu gutimo jami mogo marom rom. Me acel, gamente magi guloyo lobo ka ma jo pa Jehovah pol iye nyo guketo aunauna i komgi. Me aryo, kit ma gutero kwede jo pa Lubanga onyuto ni gidag Lubanga me ada, Jehovah. Ki me adek, luker magi gubedo ka pyem i kingi.

5. Tika kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny obedo tye i kine ka mwaka 100 me o i mwaka 1870? Tit kong.

5 Kare mo i nge mwaka 100 K.M., Lukricitayo gobagoba gudonyo i kacokke. Gin gupwonyo pwony goba dok gukano ada ma tye i Lok pa Lubanga. Nicakke i kare meno me o wa i mwaka 1870, Lubanga onongo pe ki dulle ma oyubbe i wi lobo kany. Lukricitayo gobagoba gudongo oyotoyot calo doo dok gubwoyo Lukricitayo me ada woko. (Mat. 13:36-43) Pingo pire tek me ngeyo lok meno? Pien meno nyuto ni kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny onongo pe gitwero bedo kabaka nyo gamente ma guloyo i kine ka mwaka 100 me o i mwaka 1870. I kare meno onongo pe tye dul mo pa jo pa Lubanga ma gitwero unone. * Ento, i nge mwaka 1870, onongo yot me ngeyo kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny. Pingo tye kit meno?

6. Awene ma jo pa Lubanga gucako yubbe macalo gurup doki? Tit kong.

6 Nicakke i mwaka 1870, jo pa Lubanga gucako yubbe macalo gurup. Meno aye mwaka ma Charles T. Russell ki luwote gucako kilaci me kwano Baibul. Omego Russell kacel ki luwote aye gubedo lakwena ma kitito pire ma obedo “ka yubo yo” ma peya Ker pa Meciya ocako loc. (Mal. 3:1) I kare man onongo dong tye gurup pa jo pa Jehovah ma guyubbe maber! Tika onongo tye oteka ma giloyo lobo i kare meno ma gibiketo aunauna i kom lutic pa Lubanga? Kong wanenu.

ANGA MA OBEDO KABAKA MA TUNG KUPINY?

7. Nio wa i kare me Lweny me Wi Lobo me I, lobo mene ma onongo obedo kabaka ma tung kupiny?

7 I mwaka 1870, Britain onongo dong loyo kabedo mapol makato lobe mukene-ni, dok onongo tye ki mony matek loyo ducu ki i wi lobo. Lok pa lanebi Daniel loko i kom lee ma tunge matidi-ni oturo tunge adek mukene. Tunge matidi-ni cung pi ker me Britain dok tunge adek ma kituro-ni cung pi lobo France, Spain, ki Netherlands. (Dan. 7:7, 8) Dong Britain aye obedo kabaka ma tung kupiny nio wa i kare me Lweny me Wi Lobo me I. I kare meno, lobo Amerika aye onongo odoko lobo ma olony loyo ki i wi lobo ducu dok ocako mako wat macok ki Britain.

8. I kare man me agikki-ni, anga ma tye kabaka ma tung kupiny?

8 I kare me Lweny me Wi Lobo me I, lobo Amerika ki Britain gulwenyo kacel dok gudoko tek adada. I kare meno, Britain kacel ki lobo Amerika guribbe kacel ci gudoko oteka ma loyo wi lobo. Kit ma Daniel otito kwede con, kabaka man onongo oguro “dul mony madit matek adada.” (Dan. 11:25) I kare me agikki man, kabaka ma tung kupiny obedo lobo Britain kacel ki Amerika. * Ento, anga ma odoko kabaka ma tung kumalo?

 

KABAKA MA TUNG KUMALO DOK ONEN

9. Awene ma kabaka ma tung kumalo dok onen iye, dok Daniel 11:25 ocobbe nining?

9 I mwaka 1871, ma Omego Russell ki luwote gucako gurup me kwano Baibul, kabaka ma tung kumalo dok onen. I mwaka meno, Otto von Bismarck oribo kabedo mapatpat kacel ci kabedo magi odoko ker matek ma kilwongo ni Germany. Kabaka Wilhelm me Acel odoko laloc mukwongo me ker meno dok ocimo Bismarck macalo ngat ma loyo wi gamentene. * I mwaki mogo ma lubo meno, Germany ocako doro lobe mogo ma tye i Afrika ki i Nam me Pacific, dok ocako pyem ki Britain. (Kwan Daniel 11:25.) Ker me Germany oguro mony matek adada dok odoko tek ma lubo nge Britain. I lweny me wi lobo me acel, Germany otiyo ki lumony magi me oto lweny i kom lumonene.

10. Daniel 11:25b, 26 ocobbe nining?

10 Daniel bene otito gin ma onongo bitimme i kom Ker me Germany kacel ki dul monnye ma en oguro-ni. Lok pa lanebi man tito ni kabaka ma tung kumalo “pe bitwero cungo.” Pingo? “Pien piro lok ki yub mapol gibibedo ka yubone twatwal i kome. Kadi ki jo ma camo camme mabeco-ni gin aye jo ma bineke.” (Dan. 11:25b, 26a) Yam i kare pa Daniel, onongo i kin jo ma gicamo “cam mabeco” pa kabaka tye iye ludito ma ‘gicung i nyim kabaka’ nyo gitye i ticce. (Dan. 1:5) Lok pa lanebi man tye ka lok i kom angagi? Tye ka lok i kom luloc mamalo me Ker me Germany calo​—ludito mony ki lumi tam pa kabaka. Tim pa luloc mamalo magi oweko kabaka orwenyo locce ci kicako kit gamente manyen i lobo Germany. * Lok pa lanebi man pe otito pi turo ker-ri keken ento otito wa pi adwogi me lweny pa kabaka-ni ki kabaka ma tung kupiny. Lok pa lanebi man omedde ki lok i kom kabaka ma tung kumalo kun tito ni: “Gibijwero monnye woko, ci gineko lwak jo mapol ma komgi biradde piny i ngom lirat.” (Dan. 11:26b) Kit ma kitito kwede, i lweny me wi lobo me acel, ‘kijwero’ mony me Germany woko dok jo mapol ‘komgi oradde piny i ngom lirat.’ Dano mapol guto i lweny meno makato lweny mo keken ma onongo otimme con.

11. Gin ango ma kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gutimo?

11 Daniel 11:27, 28 otito jami ma onongo bitimme ma peya Lweny me Wi Lobo me I ocakke. Otito ni kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny “gibibedo ka loko lok goba kadi bed gicamo i meja acel.” Tyeng man waco bene ni kabaka ma tung kumalo bicoko “lwak jami madwong.” Meno aye gin mutimme kikome. Germany ki Britain guwaco ni gimito kuc i kingi ento i kare ma gucako lweny i mwaka 1914 gunyuto ka maleng ni guloko lok goba. Dok mwaki mogo ma peya mwaka 1914 oromo, lobo Germany odoko lobo me aryone mulony loyo ki i wi lobo. Ci, me cobo lok ma i Daniel 11:29 ki bute mukwongo me tyeng 30, Germany olwenyo ki kabaka ma tung kupiny ento kiloye woko.

KABAKA ARYO-NI GULWENYO I KOM JO PA LUBANGA

12. I lweny me wi lobo me acel, gin ango ma kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gutimo?

12 Nicakke i mwaka 1914 cito kwede anyim, kabaka aryo magi gumedo lweny i kingi ki dok i kom jo pa Lubanga. Me labolle, i lweny me wi lobo me acel, gamente me Germany ki Britain guuno lutic pa Lubanga ma gukwero neko jo mukene i dog lweny. Dok gamente me lobo Amerika gutweyo jo ma onongo gitye ka telo tic me tito kwena. Aunauna man ocobo lok pa lanebi ma kicoyo i Niyabo 11:7-10.

13. Nicakke i mwaka 1933 ki dok i kare me lweny me wi lobo me aryo, kabaka ma tung kumalo otimo gin ango?

13 Cakke i mwaka 1933, ki doki i kare me lweny me wi lobo me aryo, kabaka ma tung kumalo obedo ka uno jo pa Lubanga labongo kica mo. I kare ma pati me Nazi ocako loyo lobo me Germany, Hitler ki jo ma gicwake guketo kigeng i kom tic pa jo pa Lubanga. Guneko Lucaden pa Jehovah ma welgi romo 1,500 dok gucwalo lucaden alip mapol i kam me aunauna. Lanebi Daniel onongo otito pi jami magi. Kabaka ma tung kumalo ‘opyedo ot pa Lubanga’ dok ‘okwanyo gitum awanga ma gityero nino ducu woko’; en otimo man ki keto kigeng i kom lutic pa Lubanga wek pe gubed agonya me pako nying Jehovah i dye lwak. (Dan. 11:30b, 31a) Hitler bene ocikke ni ebineko Lucaden pa Jehovah ducu woko ki i lobo Germany.

KABAKA MANYEN ME TUNG KUMALO

14. Anga ma odoko kabaka ma tung kumalo i nge lweny me wi lobo me aryo? Tit kong.

14 I nge lweny me wi lobo me aryo, gamente me Soviet Union aye odoko kabaka ma tung kumalo. Ocako loyo kabedo mapol ma yam con onongo tye i te loc pa Germany. Calo gamente me Nazi ma gudiyo dano adada-ni, gamente me Soviet Union bene ouno jo ducu ma guketo pi woro Lubanga obedo mukwongo i kwogi.

15. Gin ango ma kabaka ma tung kumalo otimo i nge lweny me Wi Lobo me II?

15 Cutcut ma Lweny me Wi Lobo me II ogik, kabaka manyen ma tung kumalo ma en aye Soviet Union ki lobe ma cwakke, guoto lweny i kom jo pa Lubanga. Niyabo 12:15-17 oporo aunauna ma kiketo i kom jo pa Lubanga ki “pii me kulu.” Ma lubbe ki lok pa lanebi man, kabaka man oketo kigeng i kom ticwa me tito kwena dok otweyo jo pa Jehovah mapol i lobo Siberia. Ki lok ada, i kare man me agikki-ni, kabaka ma tung kumalo pud tye ka medde ki uno jo pa Lubanga ento pe twero juko ticgi. *

16. Gamente me Soviet Union ocobo lok ma tye i Daniel 11:37-39 nining?

16 Kwan Daniel 11:37-39. Ma lubbe ki lok pa lanebi meno, kabaka ma tung kumalo pe obedo “ki winy mo woko liweng [nyo par] i kom lwak lubanga pa kwarine.” I yo ma nining? Gamente me Soviet Union obedo ki miti me jwero dini ducu, pi meno gutute me kwanyo twero woko ki i cing dini. Me timo meno, gamente me Soviet Union onongo dong omiyo rukca i mwaka 1918 ni omyero kipwony i cukul ducu ni Lubanga pe. I yo ma nining ma kabaka man obedo “ka woro lubanga me cel gogo”? Gamente me Soviet Union otiyo ki cente madwong me dongo monnye ki yubo jami lweny madongo calo bom nuclear ma balo piny lumuku me jingo kerone. I agikkine, kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny ducu gucoko jami lweny mapol ma twero tyeko dano bilion mapol lawang acel!

LUMONE ARYO-NI GUTIYO KACEL

17. “Gin me kwer malik ma balo piny” obedo gin ango?

17 Kabaka ma tung kumalo otiyo kacel ki kabaka ma tung kupiny i gin acel ma pire tek; guketo “gin me kwer malik ma balo piny.” (Dan. 11:31, NW) “Gin me kwer malik” meno obedo dul me United Nations.

18. Pingo kilwongo dul me United Nations ni gin ma “balo piny”?

18 Kilwongo dul me United Nations ni “gin me kwer malik” pien waco ni etwero kelo kuc i lobo-ni kun meno obedo gin ma Ker pa Lubanga keken aye ma twero timone. Dok lok pa lanebi meno otito ni gin me kwer malik-ki “balo piny” pien dul me United Nations aye bijwero dini goba ducu.​—Nen bok ma wiye tye ni: “Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki.”

PINGO MITTE NI WANGE LOK MAN?

19-20. (a) Pingo mitte ni wange jami mutimme con-ni? (b) Lapeny mene ma wabinyamone i pwony ma lubo man?

19 Omyero wange gin mutimme man pien moko ni nicakke i mwaka 1870 me o i mwaka 1991 lok pa lanebi Daniel madok i kom kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny obedo ka cobbe. Pi meno watwero bedo ki niye ni but lok pa lanebi man mudonge-ni bene bicobbe ada.

20 I mwaka 1991, gamente me Soviet Union otur woko. Dong anga ma tye kabaka ma tung kumalo i kare-ni? Pwony ma lubo man bigamo lapeny meno.

WER 128 Ciro Peko Nio wa i Agikki

^ para. 5 Watye ka neno lanyut ma moko ni lok pa lanebi Daniel i kom ‘kabaka ma tung kumalo’ ki ‘kabaka ma tung kupiny’ tye ka medde ki cobbe. Watwero moko ni lok meno tye ka cobbe nining? Dok pingo mitte ni waniang lok pa lanebi man kore ki kore?

^ para. 1 Ma lubbe ki coc macon me Baibul, waloko ka ma Baibulwa oketo ni “kabaka me lobo ma yo tung acuc” waketo ni ‘kabaka ma tung kupiny,’ ki “kabaka me lobo ma yo tung acam” waketo ni ‘kabaka ma tung kumalo’ pi tyeng ducu ma kikwanyo ki i Daniel cura 11, i pwony man ki ma lubo.

^ para. 5 Pi tyen lok ma kitito-ni, wanongo ni pe rwatte me lwongo Laloc me Roma ma nyinge Aurelian (270-275 K.M.) ni ‘kabaka ma tung kumalo’ nyo Queen Zenobia ma oloyo lobo Syria (267-272 K.M.) ni obedo ‘kabaka ma tung kupiny.’ Man nyuto ni kiloko gin ma kicoyo i dul 13 ki 14 me buk me Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

^ para. 9 I mwaka 1890, Kabaka Wilhelm II okwanyo Bismarck woko ki i loc.

^ para. 10 Ludito magi gutimo jami mapol ma oweko ker man otur. Me labolle, gukwero cwako kabaka woko, gutito mung ma kubbe ki lweny bot jo mukene dok gudiyo kabaka me giko tela.

^ para. 15 Kit ma kinyutu kwede i Daniel 11:34, Lukricitayo ma gikwo i te loc pa kabaka ma tung kumalo gulimo yweyo mo manok ki i aunauna. Me labolle, man otimme i kare ma gamente ma gitye i te loc me Soviet Union gupokke i mwaka 1991.