Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki

Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki

Lok pa lunebi mogo ma kiketo i chart man tito pi jami ma gutimme i kare marom. Gin ducu ginyutu ni watye ka kwo i ‘kare me agikki.’​—Dan. 12:4.

  • Ginacoya Yabo 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

    Lok pa lanebi ‘Lee mager-ri’ oloyo wi dano ma i lobo-ni pi mwaki makato 3,000. I kare me agikki, wiye me abirone tye ki ret. Lacen, ret meno ocang woko dok “lobo ducu olubo” lee man. Catan tiyo ki lee-ni me “lweny i kom likwayo pa dako.”

    Cobbene I nge Pii Aluka, gamente ma gidag Jehovah gucako loc. Mwaki makato alip adek i nge meno, i kare me Lweny me Wi Lobo me Acel, Ker me Britain odoko goro. Odoko tek odoco i kare ma oribbe ki Amerika. Tutwalle i kare me agikki-ni, Catan tye ka tic ki gamente ducu ma i wi lobo me uno jo pa Lubanga.

  • Ginacoya Dan. 11:25-45

    Lok pa lanebi I kare me agikki, kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny pud gimedde ki pyem i kingi.

    Cobbene Germany olwenyo i kom Britain ki Amerika. I mwaka 1945, Soviet Union ki lobe ma gicwake gudoko kabaka ma tung kumalo. I mwaka 1991, lobe ma gitye i te Soviet Union gupokke woko, dok lacen Russia ki lobe ma gicwake gudoko kabaka ma tung kumalo.

  • Ginacoya Ic. 61:1; Mal. 3:1; Luka 4:18

    Lok pa lanebi Jehovah ocwalo ‘lakwenane’ me “yubo yo” ma peya Ker pa Meciya ocako loc. Gurup man ocako tero “lok me kwena maber bot jo ma giunogi [jo ma mwol].”

    Cobbene Nicakke i mwaka 1870, C. T. Russell ki luwote gukwano ki mit kom lok ma i Baibul wek gitit lok ada ma Baibul pwonyo. I mwaka 1881, guniang ni pire tek adada pi lutic pa Lubanga me tito kwena. Gucwalo woko pwony ma wiye tye ni “Kimito Lutit Kwena 1,000” ki “Kiwirogi me Tito Kwena”

  • Ginacoya Mat. 13:24-30, 36-43

    Lok pa lanebi Laco mo ocoyo kal i potone. I ngeye, lamonene ocoyo doo i poto meno. Doo odongo obwoyo kal woko. I kare me kac, kipoko doo woko ki i kom kal.

    Cobbene Cakke i mwaka 1870, apokapoka i kin Lukricitayo me ada ki Lukricitayo gobagoba ocako nen ka maleng. I kare me agikki, kicoko Lukricitayo me ada i kacokke ci kipokogi woko ki i kin Lukricitayo gobagoba.

  • Ginacoya Dan. 2:31-33, 41-43

    Lok pa lanebi Cal ma kiyubo kome ki nyonyo mapatpat-ti tyene kicweyo ki nyonyo ma orubbe ki lobo.

    Cobbene Lobo cung pi lutedero ma gitye i te loc pa Britain ki Amerika ma gijemo i kom gamente magi. Jo magi giweko gamentegi pe twero tic ki tekogi ducu.

  • Ginacoya Mat. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

    Lok pa lanebi Kikayo “kal” ci kicoko i ‘dero’ dok Yecu ocimo “lagwok ot ma lagen dok maryek” me loyo wi “dano ducu ma bedo i ode.” Tic me tito “kwena maber me ker” ocako nya “i wi lobo ducu.”

    Cobbene I mwaka 1919, kicimo lagwok ot ma lagen me doro wi tic pa jo pa Lubanga. Cakke ki i kare meno, Lutino Kwan me Baibul guilo rwomgi me tito kwena. I kare-ni, Lucaden pa Jehovah gitito kwena i lobe makato 200 dok gigoyo bukke ma jenge i Baibul i leb makato 1,000.

  • Ginacoya Dan. 12:11; Yabo 13:11, 14, 15

    Lok pa lanebi Lee ma tye ki tunge aryo-ni otelo dano me lobo i yubo ‘cal mo wek obed me kaka lee mager-ri,’ dok en bene “miyo yweyo i cal lee ma giyubo ca.”

    Cobbene Britain ki Amerika gutelo wi lobe mukene me cako dul me League of Nations. Lobe mukene mapol bene gudoko lumemba me dul man. Lacen, kabaka ma tung kumalo bene odoko lamemba me dul man—ento i kine ka mwaka 1926 me o i 1933 keken. Dano gutamo ni League of Nations dong bikelo kuc i wi lobo ducu, kun meno gin ma Ker pa Lubanga keken aye twero timone. Dano bene gitye ki tam acel meno i kom United Nations (UN).

  • Ginacoya Dan. 8:23, 24

    Lok pa lanebi Kabaka mo ma mager otiyo “gin ma tyeko piny woko ma miyo lworo.”

    Cobbene Britain ki Amerika guneko dano mapol dok gubalo piny adada. Me labolle i kare me Lweny me Wi Lobo me II, Amerika obolo atomic bom aryo i kom lobo mo ma obedo lamone pa Britain ki Amerika. Bom magi oneko dano dok obalo piny makato jami lweny mo keken ma naka yang kitiyo kwede.

  • Ginacoya Dan. 11:31; Yabo 17:3, 7-11

    Lok pa lanebi “Lee mo makwar” ma tunge tye apar oa ki i bur ma tere pe gik dok en aye kabaka me aborone. Buk pa Daniel lwongo kabaka man ni ‘gin me kwer malik ma balo piny.’

    Cobbene I kare me Lweny me Wi Lobo me II, kiketo woko te dul me League of Nations. I nge lweny, ‘kiketo’ UN me ka kare. Calo dul me League of Nations, UN bene kimiyo bote deyo ma omyero kimi ki Ker pa Lubanga. UN bilweny i kom dini.

  • Ginacoya 1 Tec. 5:3; Yabo 17:16

    Lok pa lanebi Gamente me wi lobo gibimiyo lok angeya ni “kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,” dok “tung lee apar” kacel ki ‘lee mager-ri’ gibilweny i kom ‘dako ma lakwele-ni,’ dok gineke woko. I nge meno, kibijwero gamente pa dano ducu.

    Cobbene Lobe gibiwaco ni dong gikelo kuc ki piny ma okwe mot i wi lobo. I nge meno lobe ma gitye lumemba me UN gibijwero dul ducu ma gitye i te dini goba. Man bibedo acakki me twon can madit atika. Twon can madit atika bigik i kare ma Yecu bijwero bute me lobo pa Catan ma odong-ngi i lweny me Armagedon.

  • Ginacoya Ejek. 38:11, 14-17; Mat. 24:31

    Lok pa lanebi Gog bioto lweny i kom jo pa Lubanga. I nge meno, lumalaika pa Lubanga “gibicoko jone ma en oyero.”

    Cobbene Kabaka ma tung kumalo kacel ki gamente mukene me lobo-ni gibioto lweny i kom jo pa Lubanga. I nge cakke pa lweny man, udong jo ma kiwirogi kibicokogi i polo.

  • Ginacoya Ejek. 38:18-23; Dan. 2:34, 35, 44, 45; Yabo 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

    Lok pa lanebi “Ngat ma ngweco” ki “aguragura matar” biloyo “lweny” i yo ducu kun jwero Gog kacel ki monnye. Gibibolo ‘lee mager-ri’ woko “i nam me mac” dok got mo bicelo cal madit ca ci ngido woko matinotino.

    Cobbene Yecu, Kabaka ma tye ka loc i Ker pa Lubanga, bibino ka laro jo pa Lubanga. En kacel ki luloc luwote 144,000 ki dong lumony ma lumalaika, gibijwero lobe ma guribbe, dok meno aye bibedo agikki me te lobo pa Catan.