Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 43

Jehovah Tye ka Telo Dulle

Jehovah Tye ka Telo Dulle

“‘Pe ki twer kadi ki teko, ento pi cwiny mera,’ man lok pa Rwot [Jehovah] me mony kikome.”​—JEK. 4:6.

WER 40 Wan Wabedo pa Nga?

GIN MA WABINYAMO *

1. Gin ango ma Lukricitayo ma gunongo batija omyero gumedde ki timone?

IN TIKA dong inongo batija? Ka tye kit meno, ci nongo dong inyuto ka maleng ni itye ki niye i kom Jehovah dok itye atera me tic kacel ki dulle. * Ngene kene ni, niyeni i kom Jehovah omyero omedde ki dongo. Dok mitte ni imedde ki dongo genni ni Jehovah tye ka tic ki dulle i kare-ni.

2-3. Jehovah tye ka telo dulle nining i kare-ni? Mi labol mogo.

2 I kare-ni, Jehovah tye ka telo dulle i yo ma nyuto kite, yubbe, ki rwomme me kit ma atir. Kong dong wanyamu kit pa Jehovah adek ma watwero nenone i dulle.

3 Mukwongo, ‘Lubanga pe poko kin dano.’ (Tic 10:34) Mar otugu cwiny Jehovah me miyo Wode macalo ‘ginkok pi jo ducu.’ (1 Tem. 2:6; Jon 3:16) Jehovah tiyo ki jone me tito kwena maber-ri bot jo ducu ma giye winyo lok, dok i yo meno en tye ka konyo jo mapol me nongo adwogi maber ki i ginkok. Me aryo, Jehovah timo jami kore ki kore dok en won kuc. (1 Kor. 14:33, 40) Pi meno, myero wagen ni jo ma giwore gibitic pire macalo dul ma guyubbe, dok ma gitye ki kuc. Me adek, Jehovah obedo ‘Lapwony Madit.’ (Ic. 30:20, 21) Pi meno, dulle tiyo matek me pwonyo Lokke, i kacokke kacel ki i ticwa me pwony. Lukricitayo me cencwari me acel gulubo kit pa Jehovah adek magi nining? Jo pa Jehovah ma i kare-ni gilubo kit pa Jehovah magi nining? Dok cwiny maleng twero konyi nining ka iwoto ki tic kacel ki dul pa Jehovah i kare-ni?

LUBANGA PE POKO KIN DANO

4. Kit ma kitito kwede i Tic pa Lukwena 1:8, tic ango ma Yecu ociko lulub kore me timone, dok kony ango ma onongo gibinongone?

4 I cencwari me acel. Kwena ma Yecu otito omiyo gen bot dano ducu. (Luka 4:43) En ociko lulub kore me medde ki tiyo tic ma en ocako-ni kun gimiyo caden, “wa i agikki lobo ducu.” (Kwan Tic pa Lukwena 1:8.) Ngene kene ni onongo gin pe gibitiyo tic man ki kerogi kengi. Onongo gibinongo kony pa cwiny maleng ma en aye ‘lacungudwar’ ma Yecu ocikke me cwalone pigi.​—Jon 14:26; Jek. 4:6.

5-6. I yo ma nining ma cwiny maleng okonyo kwede lulub kor Yecu?

5 Lulub kor Yecu gunongo cwiny maleng i Pentekote i mwaka 33 K.M. Ki kony pa cwiny meno, gin gucako tito kwena cutcut dok ma pe orii dano alip mapol gujolo kwena maber. (Tic 2:41; 4:4) I kare ma kicako keto aunauna i komgi, lworo pe oweko gujuko tito kwena. Me ka meno, gulego Lubanga pi kony. Gin gulego ni: ‘Mi wan luticci watit lokki ki tekcwiny labongo lworo mo.’ Ci gin ducu gupong ki cwiny maleng dok “gutito lok pa Lubanga ki tekcwiny labongo lworo.”​—Tic 4:18-20, 29, 31.

6 Lulub kor Yecu gukato ki i ariya mukene bene. Me labolle, kopi me Ginacoya onongo pe pol i kare meno. Lukwena onongo pe gitye ki bukke ma tito te Ginacoya kit ma watye kwede i kare-ni. Dok onongo mitte ni gutit kwena bot jo ma giloko leb mapatpat. Kadi bed gubedo ki ariya magi ducu, lupwonnye magi ma komgi mit-ti gutimo gin ma nen calo pe twere. I kine ka mwaki ma romo 30 keken, gin gutito kwena “bot ginaketa ducu ma tye i te polo.”​—Kol. 1:6, 23.

7. Mwaki makato 100 angec, jo pa Jehovah gungeyo nining gin ma Lubanga mito ki botgi, dok gudok iye nining?

7 I karewa-ni. Jehovah pud tye ka medde ki telo jone kun minigi teko me timo mitine. Tutwalle en telo jone kun tiyo ki Baibul, ma cwiny maleng aye oweko kicoyo. I Baibul, wakwano lok i kom tic me pwony pa Yecu kacel ki cik ma en omiyo ki lulub kore me medde ki tic ma en ocako. (Mat. 28:19, 20) Con wa i mwaka 1881 Julai, magajin man otito ni: “Jehovah pe oyerowa nyo owirowa wek wanong deyo ki bot dano nyo wadok lulonyo, ento wek wati ki kerowa kacel ki jamiwa ducu me tito kwena maber.” Buk ma wiye tye ni, To Whom the Work Is Entrusted, ma kigoyo i mwaka 1919, otito ni: “Tic tye madwong adada, ento man tic pa Rwot, dok en biminiwa teko me timone.” Ada, calo Lukricitayo me cencwari me acel, utmege magi gubedo ki tekcwiny dok gutiyo matek, pien onongo gigeno ni cwiny maleng bikonyogi me tito kwena bot dano ducu. Wan bene watye ki gen ni cwiny maleng bikonyowa i kare-ni.

Dul pa Jehovah dong otiyo ki jami tic mabeco loyo me yaro kwena maber (Nen paragraf 8-9)

8-9. Yo me tito kwena mene ma dul pa Jehovah otiyo kwede me yaro kwena maber?

8 Dul pa Jehovah dong otiyo ki jami tic mabeco loyo me yaro kwena maber. I kin jami tic magi tye iye bukke ma kigoyo, cinema ma kilwongo ni “Photo-Drama of Creation,” gramofon, mutoka lakub dwan, redio, ki dong i kare-ni Intanet ki kompiuta. Dul pa Lubanga bene tye ka gonyo jami i leb mapol loyo i kare mo keken i tekwaro pa dano! Pingo? Wek dano ducu guwiny kwena maber-ri i leb pengi kikome. Jehovah pe poko kin dano; en con otito ni lok me kwena maber kibititone “bot rok ducu ki kaka ki leb-gu ki jo mapatpat ducu.” (Yabo 14:6, 7) En mito ni kwena me Ker-ri ongene bot dano ducu.

9 Jo ma pe watwero tito kwena botgi ki i pacigi kono, gwok nyo pien gibedo i kabedo ma pe kiye ni wele gudony iye ata pien acikari kuro nyo kirumo odigi woko ki cel? Ki miti me o bot jo magi, dul pa Jehovah ocako tic ki yo mapatpat me miyo caden i dye lwak. Me labolle, i mwaka 2001, Lukiko Madit oye ni utmegiwa ma i lobo France gucak tic ki lalor bukke kacel ki yo mukene me nyuto bukkewa bot dano. Adwogine obedo maber adada. I mwaka 2011, kicako yub acel-li i lobo Amerika i but boma me New York City ka ma dano mapol adada gikato ki iye. I mwaka mukwongo ma kicako kwede, kipoko bukke 102,129 ki magajin 68,911. Dok dano 4,701 gupenyo ni kikwan Baibul kwedgi! Onen ka maleng ni Jehovah otiyo ki cwiny mere maleng me konyo tic man. Pi meno, Lukiko Madit oye ni kitwero tic ki lalor bukke kacel ki yo mukene me nyuto bukkewa i kabedo ducu i wi lobo.

10. Ngo ma waromo timo me dongo dirowa me tito kwena ki pwony?

10 Gin ma itwero timone. I cokkewa, Jehovah pwonyowa kit me tito kwena. Ti ki ngec ma ipwonyo ki kunu. Tit kwena kacel ki gurupwu me tito kwena. Omege ki lumege ma i gurupwu gitwero konyi me dongo dironi me tito kwena ki pwony dok lanengi maber twero cuko cwinyi. Medde ki tito kwena kadi bed ariya tye. Kit ma Ginacoya ma pwony man jenge iye opoyo kwede wiwa, pe watwero cobo miti pa Lubanga pi tekowa ento ki kony pa cwiny maleng. (Jek. 4:6) Watwero bedo ki gen ni Lubanga biminiwa teko ki kero ma wamito pien watye ka timo ticce.

JEHOVAH TIMO JAMINE KORE KI KORE DOK EN WON KUC

11. Lukiko madit me cencwari me acel gutiyo kacel nining me gwoko ribbe kacel ki kuc i kin jo pa Lubanga?

11 I cencwari me acel. Lukiko madit i Jerucalem gutiyo kacel me gwoko kuc ki ribbe i kin jo pa Lubanga. (Tic 2:42) Me labolle, i kare ma kicako laro lok i kom lirre i kine ka mwaka 49 K.M., cwiny maleng otiro lukiko madit me nyamo lok meno. Kono onongo kacokke omedde ki bedo ma opokke pi lok meno, onongo bigengo tic me pwony ki wot mapwot. Kadi bed lukwena ki ludongo me lukiko madit onongo gubedo Lujudaya, gin pe gucwako tekwarogi nyo tam pa jo ma gicwako tekwaro man. Me ka meno, gukwedo Lok pa Lubanga dok gupenyo pi cwiny mere maleng me konyogi moko tam ma atir. (Tic 15:1, 2, 5-20, 28) Adwogine obedo nining? Jehovah ogoyo laane i kom tam ma gumoko, kacokke obedo ki kuc dok ma gunotte, dok tic me tito kwena omedde anyim mapwot.​—Tic 15:30, 31; 16:4, 5.

12. Gin ango ma nyuto ni ribbe ki kuc tye i dul pa Jehovah i kare-ni?

12 I karewa-ni. Dul pa Jehovah otiyo matek me gwoko kuc ki ribbe i kin jone. Con wa i mwaka 1895, magajin me Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence me Novemba 15 obedo ki pwony ma wi lokke tye ni, “Maber Dok Kore ki Kore,” ma onongo jenge i kom 1 Jo Korint 14:40. Pwony man owaco ni: “Lukwena gucoyo jami mapol bot kacokke me cencwari me acel madok i kom bedo labongo anyobanyoba. . . . Tye me ryeko adada ka walubo ‘jami ducu ma yam gicoyo i kare macon ca ma gicoyo me pwonyowa.’” (Rom. 15:4) Ada, dul pa Jehovah i kare-ni bene tiyo matek me gwoko kuc ki ribbe i kacokke kit ma onongo tye kwede i cencwari me acel. Me labolle, ka icito i kacokke mukene i cawa me Kwano Wi Lubele, kadi bed kacokke meno tye i lobowu nyo i lobo mukene, nongo ingeyo woko con kit ma kwan man biwot kwede ki pwony mene ma kibinyamone. Ibibedo agonya cutcut! Cwiny pa Lubanga keken aye weko ribbe ma kit meno twere.​—Jep. 3:9.

13. Lapeny mene ma watwero bedo kwede i nge kwano Yakobo 3:17?

13 Gin ma itwero timone. Jehovah mito ni jone ‘guket tek me gwoko ribbe ma cwiny maleng omiyogi wek gubed acel i twec me kuc.’ (Ep. 4:1-3) Pi meno, pennye kekeni ni: ‘Tika an atiyo matek me kelo kuc ki note i kacokke? Tika atye lawiny bot jo ma gitelo kacokke? Jo mukene mono giromo jenge i koma, tutwalle ka abedo ngat ma tye ki tic i kacokke? Tika agwoko cawa dok atye atera me miyo kony?’ (Kwan Yakobo 3:17.) Ka ineno ka mo ma mito ayuba, leg pi cwiny maleng. Ka imedde ki ye ni cwiny maleng olok kiti kacel ki yo ma itimo ki jami, ci omege ki lumege bene gibimedde ki mari dok gibiteri macalo ngat ma pire tek.

JEHOVAH PWONYOWA DOK MINIWA JAMI MA WAMITO

14. Ma lubbe ki Jo Kolocai 1:9, 10, Jehovah opwonyo jone nining i cencwari me acel?

14 I cencwari me acel. Jehovah maro pwonyo jone. (Jab. 32:8) En mito ni gin gungeye, gumarre, dok gubed kwo pi naka macalo lutinone. Man ducu onongo pe bitwere labongo pwony ma en miyo. (Jon 17:3) Jehovah otiyo ki kacokke me cencwari me acel me pwonyo jone. (Kwan Jo Kolocai 1:9, 10.) Cwiny maleng, ma en aye “lacungudwar” ma Yecu ociko pire-ni​—okonyogi ada. (Jon 14:16) Cwiny maleng man okonyo lupwonnye me niang Lok pa Lubanga dok opoyo wigi i kom jami ducu ma Yecu opwonyo dok otimo, kit ma kicoyo kwede i Jiri. Ngec man ojingo niye pa Lukricitayo me cencwari me acel kacel ki margi pi Lubanga, Wode, ki Lukricitayo luwotgi.

15. I yo mapatpat ango ma dong ineno cobbe pa cikke pa Jehovah ma nonge i Icaya 2:2, 3?

15 I karewa-ni. Jehovah otito con ni “i kare ma pud tye anyim,” jo me rok ducu gibibino i wi gotte wek epwonygi ki kit mere. (Kwan Icaya 2:2, 3.) Watye ka neno cobbe pa lok pa lanebi meno. Watwero neno ni woro me ada tye lamal loyo woro goba mo keken. Dok Jehovah tye ka miyo ki jone ngec madwong adada madok i kom Baibul! (Ic. 25:6) En tiyo ki “lagwok ot ma lagen dok maryek” me miniwa ngec man ducu, ma bino i yo mapatpat. Me labolle, watwero kwano nyo winyo pwony, ki neno katun ki vidio mapatpat. (Mat. 24:45) Wan bene wawinyo kit ma larem Yubu ma nyinge Eliu owinyo kwede, i kare ma openyo lapeny ni: “Anga ma obedo lapwony ma rom kwede [Lubanga]?”​—Yubu 36:22.

Wek lok ada ogud cwinyi, dok iket i tic i kwoni (Nen paragraf 16) *

16. Gin ango ma itwero timone me dongo i yo me cwiny?

16 Gin ma itwero timone. Cwiny pa Lubanga bikonyi me lubo gin ma ikwano i Lok pa Lubanga. Leg kit ma laco Jabuli olego kwede ni: “Pwonya ki cikki ai Rwot [Jehovah], wek alub adani; mi abed ki cwiny acel me lworo in.” (Jab. 86:11) Wek itim man, medde ki kwano Baibul kacel ki bukke mukene ma dul pa Jehovah miyowa. Ngene kene ni, yubbi pe myero obed me nongo ngec keken. Mitte ni lok ada man odony i cwinyi dok iket i tic i kwoni. Cwiny maleng pa Jehovah twero konyi me timo meno. Mitte bene ni icuk cwiny omege ki lumege. (Ibru 10:24, 25) Pingo? Pien gitye calo jo me otwa i yo me cwiny. Leg pi cwiny pa Lubanga wek okonyi me miyo lagam ma a ki i cwinyi dok iti matek ka itye ki pwony me amiya i cokke. I yo magi ibinyuto ki Jehovah kacel ki Wode ni imaro ‘romigi’ ma pigi tego magi.​—Jon 21:15-17.

17. I yo mapatpat ango ma itwero nyuto kwede ni icwako dul pa Jehovah?

17 Cokcok-ki, dul acel keken ma bidong i wi lobo-ni bibedo dul ma cwiny pa Lubanga aye telo. Pi meno, ti matek kacel ki dul pa Jehovah. Nyut mar pi dano ducu kit ma Lubanga timo kwede kun itito kwena maber bot dano ducu ma irwatte kwedgi. Calo Jehovah, nyut ni imaro kuc kun itiyo matek me kelo ribbe i kacokke. Dok ibed lawiny bot Lapwonywa ki nongo pwony ki i jami ducu ma en miniwa. Dong, ka kijwero lobo pa Catan-ni, pe ibibedo ki lworo. Me ka meno, ibibedo ki tekcwiny kun icung ki jo ma gitye ka tic kacel ki dul pa Jehovah.

WER 3 Kerowa, Genwa, Tekcwinywa

^ para. 5 Tika iye labongo akalakala mo ni Jehovah aye tye ka telo dulle i kare-ni? I pwony man wabineno kit ma Jehovah otelo kwede kacokke me cencwari me acel ki kit ma en tye ka medde ki telo jone i kare-ni.

^ para. 1 LOK MA KITITO TERE: Dul pa Jehovah tye ki bute ma i polo ki bute ma i lobo. I pwony man, wabitiyo ki lok man ni “dul” me lok i kom bute ma i lobo keken.

^ para. 52 LOK I KOM CAL: I nge neno vidio ki labol pa jo mukene ma gitye ka tic i lobe ma can lutit kwena tye iye, laminwa man ma tye lapainia-ni obedo ki miti me lubo lanengi. Lacen en bene ocobo yubbe me tic i wang tic ma kit meno.