Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 3

WER 35 ‘Wunge Gin ma Pire Tek Loyo’

Mok Tam ma Yomo Cwiny Jehovah

Mok Tam ma Yomo Cwiny Jehovah

“Ka dano lworo Rwot [Jehovah], ci cako nongo ryeko; dano ma ngeyo Ngat Maleng bibedo ki niang matut.”CAR. 9:10.

GIN MA WABIPWONYO

Wabinyamo kit ma ngec, niang matut, kacel ki ryeko me poko gin maber ki marac twero konyowa me moko tam mabeco.

1. Gin ango ma mitte ni watim nino ducu?

 NINO ducu mitte ni wamok tam. Tam mogo mokogi pe tek, calo moko tam i kom gin ango ma omyero icam i odiko, nyo cawa ma omyero icit kwede i kabuto. Tam mukene mokogi tek, calo tam ma gudo yotkomwa, yom cwinywa, jo gangwa, nyo worowa. Wamito ni tam ma wamoko omyero okel adwogi maber botwa kacel ki bot jo gangwa. Ma dong pire tek loyo, wamito ni tamwa myero oyom cwiny Jehovah.—Rom. 12:​1, 2.

2. Gin ango ma watwero timone wek wamok tam me ryeko?

2 Itwero moko tam maber ka, (1) iniang lok ducu ma mitte ni inge, (2) iniang tam pa Jehovah i kom lok meno, ki dong (3) itamo matut i kom gin ma itwero yerone. Pwony man binyamo jami adek magi dok bikonyowa me neno kit ma watwero pwonnye kwede me poko kin gin maber ki gin marac.—Car. 2:11.

NIANG LOK DUCU MA MITTE NI INGE

3. Mi kong lapor ma konyowa me niang pingo omyero waniang lok ducu ma peya wamoko tam.

3 Gin me acel ma myero itim wek ibed ki kare me moko tam maber aye me niang lok ducu ma mitte ni inge. Pingo man pire tek? Go kong ni latwo mo ocito bot daktar pien tye ki two mo malit. Tika daktar bimoko tamme i kom kit me cango two meno ma peya kong opimo latwo nyo openye lapeny? Meno pe twerre kulu. In bene ibimoko tam mabeco ka kong itamo matut i kom lok ducu madok i kom tam ma imito mokone-ni. Itwero timo meno nining?

4. Ma lubbe ki Carolok 18:​13, gin ango ma itwero timo wek inong lok ducu ma mitte? (Nen bene cal.)

4 Pol kare itwero niang lok ma mitte ni inge ka ipenyo lapeny. Me labolle, go kong ni kilwongi me cito i namo mo. Tika omyero iciti? Ka pe ingi ki ngat ma oyubo namo meno nyo pe ingeyo yub ma en oketo pi namo man, ci bimitte ni ipeny ngat meno ki lapeny calo magi: “Namo man bitimme awene dok ki kwene? Dano adii ma kilwongogi iye? Anga ma bidoro wi namo man? Jo mene ma kilwongogi-ni? Jami mene ma dano gibitimone i cawa me namo? Tika kibipoko kongo i yub man?” Lagam pi lapeny magi bikonyi me moko tam me ryeko.—Kwan Carolok 18:13.

Peny lapeny wek iniang lok ducu ma mitte ni inge (Nen paragraf 4) a


5. Gin ango ma myero itim i nge niang lok ducu ma mitte?

5 I nge niang lok ducu ma mitte, tam matut iye. Me labolle, ka iniang ni jo mogo ma pe giworo Jehovah gibibedo tye i namo man, nyo kibipoko kongo ento pe tye ngat mo ma bineno ni dano pe gumer kono? Tika ineno ni namo man twero doko karama me woro cam ki mat? (1 Pet. 4:3) Nyo ket kong ni namo man bitimme i cawa me cokkewu nyo i cawa ma omyero ibed i tic me pwony? Ka dong itamo i kom lok ducu ma mitte, ibibedo ki kare me moko tam maber. Ento tye dok gin mukene ma omyero itim. Ingeyo kit ma in iwinyo kwede i kom yub meno, ento pennye kekeni ni, ‘Jehovah mono winyo nining i kom yub man?’—Car. 2:6.

TUTE ME NIANG TAM PA JEHOVAH

6. Ma lubbe ki Yakobo 1:​5, pingo omyero waleg pi kony pa Jehovah?

6 Leg Jehovah wek okonyi me niang tamme i kom lok ma itye ka kemme kwede-ni. Jehovah ocikke me miniwa ryeko me niang ka ce tam moni biyomo cwinye. En miyo ryeko meno “bot jo ducu [dok] ki yomcwiny.”—Kwan Yakobo 1:5.

7. Itwero niang tam pa Jehovah i kom gin moni nining? Mi labol.

7 I nge lega pi tira pa Jehovah, tute me niang lagamme pi legani. Me labolle: Ket kong ni icako wot me cito ka mo ci irwenyo woko. Itwero penyo ngat mo ma bedo i kabedo meno me nyutti yo. Ento tika ibia icako wot woko ma peya en omini lagam? Ngene kene ni pe ibitimo meno. Ibiciko iti me winyo lokke ki diro ka en tye ka titi yo ma omyero ilubi. I yo acel-lu, i nge lego Jehovah pi ryeko, tute me niang lagam pi legani ki ngiyo kit ma cik ma igi lac me Baibul twero konyi kwede. Me labolle, ka itye ka moko tam ka ce myero icit i namo ma kilwongi pire-ni, itwero kong tam i kom gin ma Baibul waco i kom karama me woro cam ki mat, lurem maraco, ki dong pingo keto pi Ker pa Lubanga mukwongo pire tek loyo keto pi mitini.—Mat. 6:33; Rom. 13:13; 1 Kor. 15:33.

8. Gin ango ma myero itim ka imito kony me nongo ngec ma imito? (Nen bene cal.)

8 Ento, i kare mogo nongo pud imito kony me nongo ngec ma itye ka yenyone. Itwero nongo kony ki bot omego nyo lamego mo muteggi. Ento bene, ibinongo adwogi maber ki i timo kwed piri keni. Ngec tye madwong ata i jami ticwa me kwedo lok, calo Buk ma Konyo Lucaden pa Jehovah me Kwedo Lok ki Scriptures for Christian Living. Wi myero opo ni yubbi tye me moko tam ma yomo cwiny Jehovah.

Tute me niang tam pa Jehovah (Nen paragraf 8) b


9. Watwero ngeyo nining ni tam ma wamoko biyomo cwiny Jehovah? (Jo Epeco 5:17)

9 Watwero ngeyo nining ni tam ma wamoko biyomo cwiny Jehovah? Mukwongo, mitte ni wange Lubanga maber. Baibul waco ni, “Dano ma ngeyo Ngat Maleng bibedo ki niang matut.” (Car. 9:10) Ada, niang matut bino pi ngeyo kit pa Jehovah, yubbe, kacel ki jami ma en maro ki ma en dagi. Pennye kekeni ni, ‘Ma lubbe ki ngec ma dong atye kwede i kom Jehovah, tam ango ma myero amoki ma biyomo cwinye?’—Kwan Jo Epeco 5:17.

10. Pingo cik ma igi lac me Baibul pire tek loyo lubo tekwarowa?

10 I kare mukene, ka wamito yomo cwiny Jehovah, mitte ni wamok tam ma bicwero cwiny wadiwa. Me labolle, lunyodo mogo ma pe gitye ki cwiny marac, gitwero keto lyeto i kom nyargi ni myero onyomme ki omego ma lalonyo, kadi bed omego-ni pe tero watte ki Jehovah calo gin ma pire tek. Gitimo man pien gimito ni omego-ni okel lim me nyom madwong nyo ogwokgi ka dong gutii woko. Tye ada gire ni, gimito ni nyargi obed ki kwo mayot, ento bedo ber ka nyargi opennye kekene ni: “Tika laco-ni bikonya me dongo wat matek ki Jehovah?” Jehovah kono neno lok man nining? Wanongo lagamme i Matayo 6:33. I ginacoya meno, Yecu ocuko cwiny Lukricitayo ni, “wukwong keto cwinywu i kom kerre.” Kadi bed waworo lunyodowa ki dano ma i kabedowa, gin ma pire tek loyo botwa myero obed me yomo cwiny Jehovah.

TAM MATUT I KOM GIN MA ITWERO YERONE

11. Ma lubbe ki Jo Ibru 5:​14, gin ango ma bikonyi me yero yo maber loyo?

11 Ka dong inongo cik ma igi lac me Baibul ducu ma mitte, ci myero itam matut i kom yo ma itwero yero. (Kwan Jo Ibru 5:14.) Ryeko me poko kin gin maber ki gin marac bikonyi me tam i kom adwogi ma twero bino ka iyero yo moni. I kare mukene, moko tam twero bedo yot. Ento pe tam ducu mokogi yot. Ryeko me poko kin gin maber ki gin marac bikonyi me moko tam maber kadi bed gin ma ikemme kwede-ni tek adada.

12-13. Ryeko me poko kin gin maber ki gin marac twero konyi nining me moko tam i kom dog tic ma ibiyero?

12 Tam kong i kom lapor man: Itye ka yenyo tic ma twero konyi me gwoko jo me otti. Ci tic aryo ononge. Ikwanyo kare me nongo ngec ducu ma mitte calo, ticce kwako ngo, ibitiyo pi cawa marom mene, ibitero cawa ma rom mene me o i gang tic, ki jami mukene. Tic aryo magi ducu gupore pi Lakricitayo. Twero bedo ni imaro tic acel pien mucarane tye mabup. Ento tye bene jami mukene ma myero itam iye ma peya imoko tammi.

13 Me labolle, tika tic acel i kin aryo magi biweko pe ibedo tye i cokke mogo? Tika tic acel i kin aryo magi biweko pe ibedo ki cawa me konyo jo me otti me dongo watgi ki Jehovah? Penyo lapeny ma kit meno bikonyi me keto cwinyi i kom “gin maber makato”—ma meno obedo woro ma megi ki pa jo me otti—me ka keto cwinyi i kom tiyo cente. (Pil. 1:10) Ka itimo kit meno, ibimoko tam ma Jehovah bigoyo laane iye.

14. Ryeko me poko kin gin maber ki marac, kacel ki mar pi luwotwa bikonyowa nining pe me keto ariya i nyim jo mukene?

14 Ryeko me poko kin gin maber ki gin marac bikonyowa me tam i kom kit ma tam ma wamoko twero gudo kwede jo mogo, wek pe waket ‘ariya i nyim jo mukene.’ (1 Kor. 10:32) Man pire tek adada tutwalle ka watye ka moko tam i kom rukwa ki kit ma wanen kwede. Me labolle, watwero maro cital mo me ruk nyo kit ma dano ginen kwede. Ento ket kong ni cital meno balo cwiny jo mogo ma i kacokke nyo kadi wa jo ma pe gubedo Lucaden kono? Ryeko me poko kin gin maber ki gin marac bikonyowa me woro kit ma jo mukene giwinyo kwede. Mar bitugo cwinywa me keto miti pa ‘luwotwa’ mukwongo kun wayero cital ma nyuto woro pi jo mukene. (1 Kor. 10:​23, 24; 1 Tem. 2:​9, 10) Ka watimo meno, ci wabimoko tam ma nyuto mar kacel ki woro pi jo mukene.

15. Gin ango ma omyero itam iye ma peya icako keto i tic tam ma pire tek ma imoko?

15 Ka itye ka moko tam mo ma pire tek adada, tam i kom gin ma myero itim me keto tam meno i tic. Yecu opwonyowa me “kwano wel lim ma mitte.” (Luka 14:28) Pi meno, tam i kom cawa, cente, kacel ki kero ma myero iti kwede wek tam meno ocobbe kakare. I kare mogo, twero mitte ni ilok ki lupaconi wek wumok gin ma dano acel acel myero otim wek tam meno ocobbe kakare. Pingo goyo pulan ma kit man pire tek? Twero konyi me niang ni myero kitim alokaloka mogo i kom tam meno nyo mitte ni iyer tam mapat. Medo i kom meno, ka iloko ki lupaconi dok iwinyo tamgi, ci gitwero bedo atera me tic kacel kwedi wek tam meno ocobbe maber.—Car. 15:22.

MOK TAM MA BICOBBE MABER

16. Jami mene ma omyero itim wek imok tam me ryeko? (Nen bene bok ma wiye tye ni “ Kit me Moko Tam me Ryeko.”)

16 Ka dong ilubo jami ma kiryeyogi malo-ni ducu, ci itwero bedo atera me moko tam me ryeko. Ityeko nongo lok ducu ma mitte ni inge, dok ingiyo cik ma igi lac me Baibul ma bikonyi me moko tam ma yomo cwiny Jehovah. Dong itwero lego Jehovah ni ogo laane i kom tam ma imoko wek ocobbe kakare.

17. Gin ango ma bikonyi me moko tam mabeco?

17 Kadi bed dong imoko tam mabeco mapol i kare mukato angec, wi myero opo ni gin ma bikonyi me medde ki moko tam mabeco aye pe me jenge i kom ryekoni nyo ngecci, ento me jenge i kom ryeko pa Jehovah. En kene aye twero mini ngec, niang matut, kacel ki ryeko me poko kin gin maber ki gin marac. (Car. 2:​1-5) Jehovah twero konyi me moko tam ma yomo cwinye.—Jab. 23:​2, 3.

WER 28 Doko Larem Jehovah

a LOK I KOM CAL: Omege ki lumege matino ma gitye ka lok i kom lwongo ma gunongo i cimgi me cito i pati mo.

b LOK I KOM CAL: Omego acel ki i kingi tye ka timo kwed ma peya omoko ka omyero ecit i pati meno.