Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 5

WER 108 Mar pa Lubanga Pe Lokke

Mot ma Wanongo Pien Jehovah Marowa

Mot ma Wanongo Pien Jehovah Marowa

“Kricito Yecu yam obino i lobo pi laro lubalo.”1 TEM. 1:15.

GIN MA WABIPWONYO

Wabineno mot ma wanongo pi mic me ginkok ki kit ma watwero nyuto kwede pwocwa bot Jehovah.

1. Gin ango ma watwero timone me yomo cwiny Jehovah?

 GO KONG ni imiyo ki laremi mo mic mamwonya adada dok ma en twero tic kwede nino ducu. Cwinyi bicwer matek ka laremi okano mic meno i canduk ci wiye owil woko iye matwal! Ki tungcel, cwinyi bibedo yom ka laremi-ni otiyo ki mic meno maber dok opwoyi pire. Lapor man kubbe nining ki mic me ginkok? Jehovah omiyo Wode me to piwa. Dong Jehovah cwinye bedo yom adada ka oneno wanyuto pwoc pi mic mamwonya meno, ki pi marre, ma otugo cwinye me miyo ginkok!—Jon 3:16; Rom. 5:​7, 8.

2. Gin ango ma wabinyamo i pwony man?

2 Ka mwaka woto ki kato, waromo cako rwenyo pwocwa woko pi ginkok. Meno bedo calo wakano mic pa Lubanga meno i canduk. Nongo cwinywa yom me bedo ki mic man, ento pe dong waparo pire. Me konyowa wek meno pe otimme, omyero kare ducu waroc pwocwa pi gin ma Lubanga ki Kricito gutimo piwa. Pwony man bikonyowa me timo meno. Wabinyamo adwogi mabeco ma wanongo pi ginkok i kare-ni ki dok mot ma wabinongo i anyim. Wabinyamo bene kit ma watwero nyuto kwede pwocwa pi mar pa Jehovah, tutwalle i kare me Nipo.

ADWOGI MABER MA WANONGO I KARE-NI

3. Tit kong adwogi maber ma wanongo i kare-ni pi mic me ginkok?

3 Watye ka nongo adwogi maber ki i ginkok kadi wa i kare-ni. Me labolle, pi mic me ginkok, Jehovah timo kica pi balwa. Onongo pe mitte ni en otim meno. Ento en mito timone. Laco jabuli onyuto pwocce pi kica pa Jehovah, kun wero ni: “Ai Rwot [Jehovah], in iber dok iweko bal pa dano.”—Jab. 86:5; 103:​3, 10-13.

4. Angagi ma Jehovah omiyo ginkok pigi? (Luka 5:32; 1 Temceo 1:15)

4 Jo mogo giwinyo calo pe gipore me nongo kica pa Jehovah. Ki lok ada, wan ducu pe wapore. Lakwena Paulo oniang ni ‘onongo pe eporre me lwonge ni lakwena.’ Kadi bed kit meno, en omedde ni: “Pi kica ma Lubanga omiya en mumiya atye macalo atye-ni.” (1 Kor. 15:​9, 10) Ka wangut i kom balwa, Jehovah timo botwa kica. Pingo? Pe ni pien wapore me nongone, ento pien en marowa. Ka iwinyo calo pe ipore me nongo kica pa Jehovah, wi opo ni Jehovah pe omiyo ginkok pi jo ma gipe ki bal. En omiyo ginkok pi lubalo ma cwinygi cwer i kom balgi.—Kwan Luka 5:32; 1 Temceo 1:15.

5. Tika ngat mo i kinwa myero owiny calo epore me nongo kica pa Jehovah? Tit kong.

5 Pe tye ngat mo i kinwa ma myero owiny calo Jehovah myero otimme kica pien ni dong etiyo pi Jehovah pi mwaki mapol. Ngene kene ni, Jehovah wiye pe wil i kom jami ducu ma watyeko timone pire. (Ibru 6:10) En omiyo botwa ginkok me nono, ento pe me culowa pi tic ma dong watiyo pire. Dong, pe tye kakare me tamo ni, kit ma dong watimo jami mapol pi Jehovah, wapore me nongo kicane. Ka watye ki kodi tam meno, nongo nyuto ni watamo ni ginkok onongo pe mitte.—Por ki Jo Galatia 2:21.

6. Pingo lakwena Paulo otiyo matek tutwal pi Jehovah?

6 Paulo onongo ngeyo ni kadi bed eti matek pi Jehovah, nongo pud mitte ni Jehovah otimme kica. Dong, pingo en otiyo matek tutwal pi Jehovah? En pe otimo meno me nyuto ni epore, ento me nyuto pwocce pi kica pa Jehovah bote. (Ep. 3:7) Calo Paulo, wan bene wamedde ki tic pi Jehovah ki mit kom, pe me wilo kica pa Jehovah, ento me nyuto pwocwa pi kica meno.

7. Mot mukene ango ma wanongo i kare-ni pi ginkok? (Jo Roma 5:1; Yakobo 2:23)

7 Mot mukene ma wanongo i kare-ni pi ginkok aye ni watwero bedo ki wat macok ki Jehovah. a Kit ma kitito kwede i pwony mukato-ni, i kare ma kinywalowa, onongo pe watye i kin jo me ot pa Jehovah. Ento pi mic me ginkok, dong watwero bedo ki “kuc i nyim Lubanga” dok watwero nyikke cok bote.—Kwan Jo Roma 5:1; Yakobo 2:23.

8. Pingo omyero wabed ki pwoc madit bot Jehovah pi mot me lega?

8 Lega bot Jehovah obedo mot mamwonya adada ma wanongo pi bedo ki wat macok ki Jehovah. Jehovah pe winyo lega ma kilego i cokkewa nyo ka watye ki jo mukene keken, ento en bene winyo lega ma ngat acel acel lego ka tye kene. Ka walego, parwa cako dok piny. Ento pe meno keken aye obedo adwogi ma wanongo ki i lega. Lega bene konyo me jingo watwa ki Lubanga. (Jab. 65:2; Yak. 4:8; 1 Jon 5:14) I kare ma Yecu onongo tye i lobo, en olego teretere pien onongo ngeyo ni Jehovah winyo legane dok lega bigwoko watte ki Wonne bedo matek. (Luka 5:16) Pud dong watye ki pwoc madit ya, ni pi ginkok pa Yecu, watwero bedo lurem Jehovah dok bene watwero lok ki Jehovah i lega!

MOT MA WATWERO NONGONE I ANYIM

9. Mot ango ma ginkok biweko twerre pi lutic pa Lubanga ma lugen i anyim?

9 Mot ango ma lutic pa Jehovah ma lugen gibinongo i anyim pi ginkok? Jehovah biminigi kwo ma pe tum. Jo mapol gitamo ni man pe twerre kulu pien ma naka yang dano tye ka medde ki to. Ento yub pa Jehovah mukwongo onongo tye pi dano me kwo pi naka. Ka onongo Adam pe otimo bal, kono onongo pe tye ngat mo ma tamo ni kwo me labed naka obedo mere lek mamwa. Kono onongo dano ducu gikwo pi naka. Dok kadi bed i kare-ni tek adada me ye ni watwero kwo pi naka, wel ma Jehovah oculo wek mot meno otwere obedo wel ma pud dong dit loyo—kwo pa Wode me amara kikome.—Rom. 8:32.

10. Gin ango ma jo ma kiwirogi ki romi mukene-ni gitye ka kurone?

10 Kadi bed kwo ma pe tum obedo mot ma wabinongo i anyim, ento Jehovah mito ni wabed ka tamo pire i kare-ni. Jo ma kiwirogi gitye ka kuro ki miti matek me cito ka kwo i polo i kare ma gibiloyo lobo kacel ki Kricito. (Yabo 20:6) Romi mukene-ni gitye ka kuro kwo i lobo paradic, ma nongo dong arem, deno can, ki cwercwiny pe tye. (Yabo 21:​3, 4) Tika in itye i kin romi mukene-ni ma itye ki gen me kwo pi naka i lobo kany? Pe tye ni mot me kwo i polo ber kato mot me kwo pi naka i lobo! Jehovah ocweyo dano me kwo i lobo, pi meno kwo pi naka i lobo bikeliwa yomcwiny ma lapore pe.

11-12. Mot macalo mene ma watye ka kurone i Paradic? (Nen bene cal.)

11 Go kong kit ma kwoni bibedo kwede i Paradic. Pe ibibedo ki par mo keken i kom two nyo to. (Ic. 25:8; 33:24) Jehovah bimini jami ducu mabeco ma imito. Gin ango ma itye ki miti me pwonyone? Tika imito pwonyo lok i kom lee ki winyi? Tika itye ki miti me pwonyo goyo wer? Nyo imito pwonyo goyo cal? Labongo akalakala mo, jo ma gingeyo goyo pulan me ot ki gedo kacel ki pur bimitte matek adada i Paradic. Ki lok ada, kibimito dano ma gitwero miyo kony, calo lutedo, jo ma gingeyo tic cing, jo ma gingeyo deyo dye kal nyo kabedo me namo. (Ic. 35:1; 65:21) Ka dong watye ka kwo pi naka, ibibedo ki kare muromo me pwonyo diro mo keken ma imito.

12 Pud dong wabibedo ki yomcwiny madit ya me jolo jo ma kibicerogi! (Tic 24:15) Go kong kit ma ibibedo kwede ki kare muromo me pwonyo lok i kom cwec. (Jab. 104:24; Ic. 11:9) Ma dong pire tek loyo, pe ibibedo ki roc, pi meno ibibedo ki kare me tic pi Jehovah labongo cwinyi bedo ka pidi pi bal ma itimo! Tika ibijalo kwo i Paradic pi nongo “yomcwiny me bal ma ri pi kare manok mo keken”? (Ibru 11:25) Pe twerre kulu! Kwo ma wabibedo kwede i paradic bibedo ber loyo gin mo keken ma watwero nongo i lobo i kare-ni. Wi opo ni, kare bibino ma nongo dong pe mitte ni wabed ki gen pi Paradic pien nongo dong watye ka kwo iye. Jami magi ducu onongo pe bitwere ka onongo Jehovah pe marowa matek ma oweko en ojalo Wode piwa!

Gin ango ma imito timone loyo i Paradic? (Nen paragraf 11-12)


GIN MA ITWERO TIMONE ME NYUTO PWOC PI MAR PA JEHOVAH

13. Watwero nyuto pwocwa nining bot Jehovah pi marre? (2 Jo Korint 6:1)

13 Watwero nyuto pwocwa nining bot Jehovah pi mic me ginkok? Watwero timo meno ki keto tic pi Jehovah mukwongo i kwowa. (Mat. 6:33) Omyero watim meno pien, Yecu oto “wek jo makwo pe gumedde ki bedo kwo pigi kengi, ento gubed ki kwo pi ngat ma yam oto ka ocer pigi ca.” (2 Kor. 5:15) Jehovah onyutiwa cwiny me kica madit adada. Ka watute matek me timo gin ducu ma watwero me tic pire, ci wanyuto ni waniang tut pa marre dok watye ki pwoc pire.—Kwan 2 Jo Korint 6:1.

14. I yo ma nining ma watwero nyuto ni watye ki niye i kom tira pa Jehovah?

14 Watwero bene nyuto pwocwa bot Jehovah pi marre piwa ki keto genwa i kome kacel ki lubo tira ducu ma en miniwa. Watwero timo meno nining? Watwero nyuto meno ki i tam ma wamoko. Me labolle, romo bedo ni itye ka tam ka omyero ikwan i rwom ma lamal nyo i kom kit tic ma omyero iyer. Ka tye kit meno, ci tam i kom gin ma Jehovah mito ni itim. (1 Kor. 10:31; 2 Kor. 5:7) Ka wamoko tam ma jenge i kom niyewa i kom Jehovah, ci genwa kacel ki watwa kwede dongo matek. Dok genwa me kwo pi naka bidoko gin ma tye ada i cwinywa.—Rom. 5:​3-5; Yak. 2:​21, 22.

15. Watwero nyuto pwocwa nining i kare me Nipo?

15 Tye dok yo mukene ma watwero nyuto kwede pwocwa pi mar pa Jehovah piwa. Watimo meno ki nyuto ki Jehovah ni watye ki pwoc madit pi mic me ginkok i cabit mogo ma nongo peya kikwero Nipo ki dok i ngeye. Medo i kom keto yub me bedo tye i Nipo, omyero bene walwong jo mukene me bedo tye kacel kwedwa i kwer man. (1 Tem. 2:4) Tit bot jo ma ibilwongogi gin ma bitimme i kwer man. Ibinongo ni tye me kony adada ka inyuto botgi vidio ma wiye tye ni Pingo Yecu Oto? ki Po pi To pa Yecu, ma tye i jw.org. Luelda myero gunen ni gilwongo jo ma ticgi okwe woko. Go kong yomcwiny ma bibedo tye i polo kacel ki i lobo ka romo pa Jehovah mo acel murwenyo odwogo cen bote! (Luka 15:​4-7) Ka watye i kwer me Nipo, omyero waket macalo yubwa me moto jo manyen ma gubino i kwer man. Wamito ni guwiny agonya dok ni kimarogi!—Rom. 12:13.

16. Pingo omyero wamed cawa ma watero i tic me pwony i kare me Nipo?

16 Tika itwero medo cawa ma itero i ticci pi Jehovah i kare me kwer me Nipo? Timo meno obedo yo maber adada me nyuto pwoc pi gin ma Lubanga ki Kricito gutimo piwa. Ka wamedo cawa ma watero i tic me pwony, ci wabineno kit ma Jehovah konyowa kwede dok man biweko genwa i kome medde ki dongo matek. (1 Kor. 3:9) Medo i kom meno, nen ni ilubo Yub me Kwano Baibul pi Nipo kit ma kiryeyo kwede i Kwano Ginacoya me Nino Ducu nyo i chart ma nonge i Yub me Cokke me Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo. Iromo bene timo kwed i kom wang ginacoya magi i cawa me kwanni piri keni.

17. Gin ango ma yomo cwiny Jehovah? (Nen bene bok ma wiye tye ni “ Kit ma Itwero Nyuto Kwede Pwoc bot Jehovah pi Marre.”)

17 Pi kwo ma itye ka kato ki iye, i kare mogo pe oromo bedo yot me timo jami ducu ma kiloko iye i pwony man. Ento wi myero opo ni, Jehovah pe poro tic ma itiyo ki tic pa jo mukene. En neno ka watiyo pire pi mar. Jehovah cwinye bedo yom pi mar ma itye kwede. Jehovah bene cwinye bedo yom ka oneno pwoc ma watye kwede pi mic me ginkok.—1 Cam. 16:7; Mar. 12:​41-44.

18. Pingo watye ki pwoc bot Lubanga Jehovah ki Yecu Kricito?

18 Lubanga twero timiwa kica pi balwa, watwero bedo lureme, dok watye ki gen me kwo pi naka, keken pien ni Yecu oto piwa. Dong kare ducu omyero wanyut pwocwa bot Jehovah pien marre otugo cwinye me miniwa mot magi ducu. (1 Jon 4:19) Myero bene wanyut pwocwa bot Yecu, ma omarowa matek adada ma oweko omiyo kwone piwa!—Jon 15:13.

WER 154 Mar ma Pe Gik

a Jehovah otimo kica ki luticce ma gukwo i kare macon kadi wa ma onongo ginkok peya kiculo. Jehovah onongo twero timo man pien onongo tye ki tekcwiny ni Wode bibedo lagen nio wa i to. Dong, ki bot Lubanga, onongo bedo calo ginkok dong kityeko culone woko con.—Rom. 3:25.