Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Wan Jo pa Jehovah

Wan Jo pa Jehovah

“Lwak me rok ma Rwot [Jehovah] aye Lubangagi tye ki gum, gin aye jo ma en oyero me bedo jone kikome!”​—JABULI 33:12.

WER: 40, 50

1. Pingo watwero wacone ni jami ducu obedo pa Jehovah? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

JAMI ducu obedo pa Jehovah! “Polo ma malo makato ducu, ki lobo ki jami ma tye ducu liweng” obedo mege. (Nwoyo Cik 10:14; Niyabo 4:11) Kit macalo Jehovah aye ocweyo dano, wan ducu wabedo jamine. (Jabuli 100:3) Ento i kin dano weng ma dong gukwo i lobo, Lubanga oyero jo mogo me bedo jone kikome.

2. Ma lubbe ki lok ma kicoyo i Baibul, jo mene ma gitye jo pa Lubanga kikome?

2 Me labolle, Jabuli 135 olwongo luwor Jehovah ma i lobo Icrael ni gubedo “lwakke kikome.” (Jabuli 135:4) Medo i kom meno, Kocea otito con ni jo mogo ma gin pe Luicrael gibidoko jo pa Jehovah. (Kocea 2:23) Lok pa lanebi man ocobbe i kare ma Jehovah ocako yero jo ma pe gin Luicrael bene me loc kacel ki Kricito i polo. (Tic pa Lukwena 10:45; Jo Roma 9:23-26) I Baibul, kilwongo jo ma kiwirogi ki cwiny maleng ni “rok maleng.” Gin gubedo “jo pa Lubanga kikome.” (1 Petero 2:9, 10) Ento, Lukricitayo ma lugen ma gitye ki gen me kwo i lobo kany kono? Jehovah bene lwongogi ni “jona” ki “jona ma an ayerogi.”​—Icaya 65:22.

3. (a) Angagi ma gitye ki wat macok ki Jehovah i kare-ni? (b) Ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 I kare-ni, “romi manok” ma gitye ki gen me kwo i polo pi naka, kacel ki “romi mukene,” ma gitye ki gen me kwo pi naka i lobo kany, giworo Jehovah kacel macalo “lwak acel.” (Luka 12:32; Jon 10:16) Wamito nyuto bot Jehovah ni watye ki pwoc pi mot me bedo ki wat macok kwede. I pwony man, wabinyamo kit ma watwero nyuto kwede pwocwa bot Jehovah pi mot ma pire tek man.

WADYERO KWOWA BOT JEHOVAH

4. I yo ango ma watwero pwoyo Jehovah pien oye ni wabed ki wat macok kwede, dok Yecu otimo gin ma kit man nining?

4 Wanyuto pwocwa bot Jehovah ka wadyero kwowa bote ci wanongo batija. Ka watimo meno dano ducu gibineno ni wan jo pa Jehovah dok watye atera me timo mitine. (Jo Ibru 12:9) Yecu otimo gin ma kit meno i kare ma en onongo batija. Kadi bed ni en onongo a ki i rok ma gudyere bot Jehovah, en pud omine kene bot Jehovah. Obedo calo en tye ka waco ni: “Cwinya bedo yom me tiyo gin ducu ma imito, ai Lubanga.”​—Jabuli 40:7, 8.

5, 6. (a) Gin ango ma Jehovah owaco i kare ma Yecu onongo batija? (b) Labol ango ma romo konyowa me niang kit ma Jehovah winyo kwede ka wadyero kwowa bote?

5 Jehovah owinyo nining i kare ma Yecu onongo batija? Baibul waco ni: “I kare ma dong gityeko batija Yecu, ci en okatti woko ki i pii oyotoyot; cutcut polo oyabbe, ci oneno cwiny maleng pa Lubanga ma bino kun lyanne piny macalo akuri, ci opye i kome. Ci dwan ocako winnye ma a ki i polo ma wacci, ‘Man aye Woda ma amare, ma cwinya yom i kome.’” (Matayo 3:16, 17) Yecu onongo dong obedo dano pa Lubanga. Ento Jehovah cwinye obedo yom adada me neno ni Yecu tye atera me tic ki kwone pi cobo miti pa Lubanga keken. Jehovah bene cwinye bedo yom ka wadyero kwowa bote, dok en bigoyo laane i komwa.​—Jabuli 149:4.

6 Ento jami ducu obedo pa Jehovah! Ngo dok ma wan watwero miyo bote? Tam kong i kom labol man; laco mo opito anywagi madwong i potone. Nino mo acel, latin anyakane matidi oturo anywagi acel ci otero bot wonne macalo mic. Kadi bed anywagi meno obedo pa laco-ni, cwinye bibedo yom mada pi mic ma nyare omine-ni. Mic meno nyuto ni nyare mare adada. Anywagi ma nyare omiyo bote-ni pire bedo tek loyo anywagi ducu ma odong i poto. I yo acel-lu, Jehovah bene cwinye bedo yom ka wadyero kwowa bote.​—Nia 34:14.

7. Lok pa lanebi Malaki konyowa nining me niang kit ma Jehovah winyo kwede i kom jo ma gitiyo pire ki cwinygi ducu?

7 Kwan Malaki 3:16. Pingo pire tek adada ni idyer kwoni bot Jehovah ci inong batija? Tye lok ada ni, nicakke ma mamani ogami i ic, onongo dong itye dano pa Jehovah. Ento, tam kong kit ma cwiny Jehovah bibedo yom kwede ka iye en macalo Lalocci dok idyero kwoni bote! (Carolok 23:15) Jehovah ngeyo jo ma giwore, dok en coyo nyinggi i “buk me po” i kom jo ma giwore.

8, 9. Ngo ma Jehovah mito ki bot jo ma kicoyo nyinggi i “buk me po” i kom jo ma giwore?

8 Ka wamito ni nyingwa obed i “buk me po” i kom jo ma giworo Jehovah, tye gin mo ma myero watim. Malaki owaco ni myero walwor Jehovah dok walwod lok i kom nyinge. Ka waworo gin mo nyo ngat mo mukene, ci kibijwayo nyingwa woko ki i buk pa Jehovah!​—Nia 32:33; Niyabo 3:5.

Nino ducu ma watye kwo omyero wanyut ki i ticwa ni wacobo gin ma Jehovah mito

9 Dong ka wacikke me timo miti pa Jehovah dok wanongo batija, meno keken pe romo. Man jami ma watimo kicel keken, ento woro Jehovah obedo yo me kwowa. Nino ducu ma watye kwo omyero wanyut ki i ticwa ni wacobo gin ma Jehovah mito.​—1 Petero 4:1, 2.

WAKWERO MITI ME LOBO

10. Lutic pa Jehovah ma lugen omyero kitgi obed nining?

10 I pwony mukato-ni, wapwonyo ni Kain, Solomon, ki jo Icrael guwaco ki doggi ni giworo Jehovah ento pe gubedo lugen bote. Lanengi pwonyowa ni waco awaca ki dogwa ni waworo Jehovah pe romo. Omyero wakwer gin marac dok wamar gin maber. (Jo Roma 12:9) Jehovah owaco ni apokapoka madit bibedo tye i “kin jo ma kitgi atir ki jo maraco, kin ngat ma tiyo bot Lubanga ki ngat ma pe tiyo bote.”​—Malaki 3:18.

11. Pingo myero obed yot pi jo mukene me neno ni wan waworo Jehovah?

11 Watye ki pwoc bot Jehovah ni oyerowa me bedo jone! Myero obed yot ki jo mukene me neno ni watye tung bot Jehovah. (Matayo 5:16; 1 Temceo 4:15) Pennye kekeni ni: ‘Tika jo mukene gitwero neno ni atye lagen bot Jehovah ki cwinya ducu? An mono atye ki awaka me waco ki jo mukene ni atye Lacaden pa Jehovah?’ Go kong kit ma cwiny Jehovah bicwer kwede ka lewic makowa me waco bot jo mukene ni wabedo jone.​—Jabuli 119:46; kwan Marako 8:38.

Tika kit me kwoni weko bedo tek ki jo mukene me ngeyo ni itye Lacaden pa Jehovah? (Nen paragraf 12, 13)

12, 13. Ngo ma Lucaden mogo gitimo ma weko bedo tek adada me pokogi ki jo me lobo-ni?

12 Tye me cwercwiny ni, Lucaden mogo bene gilubo “cwiny me lobo man.” Macalo adwogine, pokogi ki jo ma pe woro Jehovah tek adada. (1 Jo Korint 2:12) “Cwiny me lobo man” weko dano tamo pi cobo mitigi keken. (Jo Epeco 2:3) Me labolle, kadi bed ni dul pa Jehovah ominiwa tira mapol, jo mukene pud girukke carocaro. Giruko bongi ma mako komgi liking kun nyuto dul komgi woko, dong marac loyo gicito kwede wa i cokke pa Lukricitayo. Jo mukene giyubo cital yer wic ma ywayo tam pa dano i komgi nyo weko ginen calo jo me lobo-ni. (1 Temceo 2:9, 10) Pi man, twero bedo tek adada pi jo mukene me ngeyo ka gubedo Lucaden pa Jehovah nyo pe.​—Yakobo 4:4.

13 Tye dok jami mukene ma Lucaden mogo gitimo ma weko pokogi ki jo me lobo-ni doko tek. Me labolle, i pati mogo, jo mukene gumyelo dok gutimme i yo ma pe oporre pi Lukricitayo. Jo mukene guketo calgi i intanet dok gucoyo jami mogo ma nyuto ni tamgi rom ki pa jo me lobo. Twero bedo ni pe kicikogi nyo kimiyogi tira mo i kacokke pi timo bal madongo, ento timgi-ni balo cwiny omege ki lumege ma gitye ka tute matek me bedo pat ki lobo-ni.​—Kwan 1 Petero 2:11, 12.

Pe iwek cwinyi oballe pi tim pa Lucaden mogo ma pokogi ki jo me lobo-ni tek

14. Ngo ma myero watim me gwoko watwa ki Jehovah ma pire tek-ki?

14 Jami ducu ma i lobo-ni kiyubo wek waket cwinywa i kom “miti me komwa ma ginywalowa kwede, ki miti marac pi gin ma waneno ki wangwa, ki dok wakke ki jami ma watye kwede i kwowa.” (1 Jon 2:16) Wan wabedo jo pa Jehovah, pi meno wan wapat. Wakwero “lubo kit pa jo ma pe lworo Lubanga, kacel ki miti ducu me lobo man,” dok ‘wagwokke kenwa wek wabed ma cwinywa atir, kun walworo Lubanga.’ (Tito 2:12) Yo me kwowa ducu, kadi wa lokwa ki ticwa, kacel ki kit ma wacamo, wamato nyo warukke kwede, myero onyut ka maleng bot jo mukene ni wan jo pa Jehovah.​—Kwan 1 Jo Korint 10:31, 32.

WAN ‘WAMOKO MATEK I MARRE KEKENWA’

15. Pingo omyero wanyut cwiny me kica ki mar bot Lukricitayo luwotwa?

15 Kit ma watero kwede omege ki lumegiwa nyuto ka watwa ki Jehovah pire tek botwa. Gin gubedo lurem Jehovah, calo wan bene. Ka wiwa po i kom lok man, ci kare ducu wabiterogi maber ki cwiny me kica kacel ki mar. (1 Jo Tecalonika 5:15) Man pire tek lakwene? Yecu owaco bot lulub kore ni: “Pi man dano ducu bingeyo ni wun lupwonnyena​—ka mer tye i kinwu.”​—Jon 13:35.

16. Gin ango ma wapwonyo ki i Cik pa Moses i kom mar pa Jehovah pi jone?

16 Labol mo ki i Cik pa Moses twero konyowa me niang kit ma myero water kwede Lukricitayo luwotwa. I ot pa Lubanga, onongo tye jami mogo maleng ma kitiyo kwede pi woro keken. Cik otito kit ma myero Lulevi gugwok kwede jami magi, dok ngat mo keken ma pe olubo cik magi onongo kineke woko. (Wel 1:50, 51) Ka onongo Jehovah paro adada pi jami ma kitiyo kwedgi i worone, ci dong en paro pi jone ma lugen ma gudyero kwogi bote makato, pe kumeno? En oweko wangeyo kit ma piwa tek kwede bote i kare ma en owacci: “Ngat ma ogudo komwu nongo ogudo tong wang Rwot [Jehovah] me mony.”​—Jekaria 2:8, Baibol.

Jehovah neno ka cingwa yot, wajolo wele, dok watimo kica ki jo mukene

17. Ngo ma Jehovah ‘otero ite ka winyone’?

17 Malaki owaco ni Jehovah ‘tero ite, ci winyo’ kit ma jone gitero kwede luwotgi. (Malaki 3:16) Jehovah “ngeyo jo ma gin jone kikome.” (2 Temceo 2:19) En ngeyo jami ducu ma waloko dok watimo. (Jo Ibru 4:13) Ka watero omege ki lumegiwa marac, nongo Jehovah oneno woko. Ento watwero bene bedo ki gen ni Jehovah neno ka cingwa yot, wajolo wele, dok watimo kica ki jo mukene.​—Jo Ibru 13:16; 1 Petero 4:8, 9.

“[JEHOVAH] PE BIBWOTO JONE”

18. Watwero nyuto pwocwa nining bot Jehovah pi yerowa me bedo jone?

18 Wamito nyuto bot Jehovah ni watye ki pwoc pi bedo jone. Wangeyo ni i kare ma wadyero kwowa bote, wamoko tam me ryeko ma pud dong ber loyo. Kadi bed ni watye ka kwo “i kin lwak jo me kare-ni ma guballe woko-ni,” pud waromo bedo ‘labongo lok mo ma loyowa, ma bal mo bene pe i cwinywa’ kun wamedde ki “ryeny i lobo i kin dano calo lakalatwe.” (Jo Pilipi 2:15) Dong wamoko tamwa me kwero gin mo keken ma Jehovah dagi. (Yakobo 4:7) Medo i kom meno, waworo dok wamaro omegiwa ki lumegiwa pien gin bene gubedo jo pa Jehovah.​—Jo Roma 12:10.

19. I yo ango ma Jehovah miyo kwede mot bot jone?

19 I Baibul wanongo cikke man ni: “[Jehovah] pe bibwoto jone.” (Jabuli 94:14) Man obedo cikke ma genne. Kadi bed gin ango otimme, Jehovah bibedo kwedwa. Kadi ka wato, wiye pe biwil i komwa. (Jo Roma 8:38, 39) “Ka wakwo, wakwo pi Rwot; ka wato bene, wato pi Rwot. Mumiyo kadi wakwo, nyo wato, wan jo pa [Jehovah].” (Jo Roma 14:8) Watye ka kuro kare ma Jehovah bicero kwede lureme ducu ma guto. (Matayo 22:32) Dok kadi wa kombeddi watye ka nongo mit pa mot mapol ma a ki bot Wonwa. Dong kit ma Baibul owaco kwede, “lwak me rok ma Rwot [Jehovah] aye Lubangagi tye ki gum, gin aye jo ma en oyero me bedo jone kikome.”​—Jabuli 33:12.