Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 28

Ker-ri Dong Tye ka Loc!

Ker-ri Dong Tye ka Loc!

“Ker me lobo dong odoko ker pa Rwotwa ki Kricitone.”—YABO 11:15.

WER 22 Ker-ri Dong Tye ka Loc—Wek Obin!

GIN MA WABINYAMO *

1. Gin ango ma waye labongo akalakala mo, dok pingo?

 KA INENO jami ma tye ka timme i lobo i kare-ni, tika inongo ni tek tutwal me ye ni jami bibedo ber i anyim? Jo me odi dong pe gitye ki mar i kingi kit ma onongo tye kwede con. Pol pa dano gitye ka medde ki doko luworo dok giger. Jo mapol ginongo ni tek me geno jo ma gitye ki twero. Ento kwo ma kit meno twero miyo ibedo ki gen. Pingo? Pien dano gitye ka kwo kit ma Baibul otito kwede kikome i lok pa lanebi mo madok i kom “kare me agikki.” (2 Tem. 3:1-5) Pe tye dano mo ma cwinye atir ma twero kwero ni lok pa lanebi man pe tye ka cobbe. Dok cobbe pa lok meno nyuto ni Yecu Kricito dong odoko Kabaka me Ker pa Lubanga. Ento man lok pa lanebi acel keken i kin lok pa lunebi mapol madok i kom Ker-ri. Ka wawoto wiye wiye i lok pa lunebi mogo ma ocobbe macok cok-ki, man bijingo niyewa matek.

Fundi twero kwoyo kacel bongi ma kingolo matinotino wek odok bongo acel. I yo acel-lu, buk pa Daniel ki buk me Niyabo tye ki lok pa lunebi mapatpat madok i kom anyimwa ma gikubbe akuba. Ngiyo lok pa lunebi magi matut bikonyowa me ngeyo jami ma cokcok-ki bitimme ma lubbe ki yub pa Jehovah (Nen paragraf 2)

2. Ngo ma wabinyamo i pwony man, dok pingo? (Lok kong i kom cal ma tye i pok ngeye.)

2 I pwony man, wabinyamo (1) lok pa lanebi mo ma konyowa me niang awene ma Ker-ri ocako loc iye, (2) lok pa lunebi ma konyowa me niang ni Yecu odoko Kabaka me Ker pa Lubanga i polo, ki (3) lok pa lunebi ma nyuto kit ma kibityeko kwede lumone me Ker pa Lubanga. Kit macalo fundi twero kwoyo kacel bongi ma kingolo matinotino wek odok bongo acel, lok pa lunebi ma wabinyamo bene bikonyowa me niang maber kare ma watye ka kwo iye.

KIT ME NGEYO AWENE MA KER PA LUBANGA OCAKO LOC IYE

3. Lok pa lanebi ma nonge i Daniel 7:13, 14 miniwa gen ango madok i kom Ker pa Lubanga?

3 Lok pa lanebi ma nonge i Daniel 7:13, 14 miniwa gen ni Yecu Kricito aye bibedo Laloc maber loyo me Ker pa Lubanga. Dano me rok ducu ‘gibibedo luticce,’ dok pe tye laloc mo mukene ma bileyo kakare. Lok pa lanebi mukene i buk pa Daniel otito ni Yecu bidoko laloc me Ker-ri i agikki me kare mo ma kilwongo ni mwaka abiro. Tika twere me ngeyo awene ma Yecu odoko Kabaka?

4. Tit kong kit ma Daniel 4:10-17 konyowa me ngeyo mwaka ma onongo Kricito bidoko kwede Kabaka. (Nen bene lok ma i tere piny.)

4 Kwan Daniel 4:10-17. “Mwaka abiro” ma kiloko iye-ni orii pi mwaki 2,520. Kare meno ocakke i mwaka 607 K.M.P. i kare ma Lubabilon gukwanyo kabaka me agikki ki i wi komker pa Jehovah i Jerucalem. Ogik i mwaka 1914 K.M. i kare ma Jehovah oketo Yecu—‘ngat ma kiyero’—macalo Kabaka me Ker pa Lubanga. *Ejek. 21:25-27.

5. Adwogi maber ango ma watwero nongo ki i lok pa lanebi madok i kom “mwaka abiro”?

5 Adwogi maber ango ma wanongo ki i lok pa lanebi man? Ka waniang maber lok pa lanebi madok i kom ‘mwaka abiro-ni,’ ci man bijingo genwa ni Jehovah cobo cikkene i karene kikome. Jehovah onongo dong omoko con ni ebiketo Yecu macalo Kabaka i kare mo. Dok ma kare meno oo, Jehovah otimo kit meno. Pi meno, wangeyo ni en bicobo lok pa lunebi mukene ducu i kare ma en omoko. Ki lok ada, nino pa Jehovah “pe bigalle!”—Kab. 2:3.

KIT MA WANGEYO KWEDE NI KRICITO ODOKO KABAKA ME KER PA LUBANGA

6. (a) Ngo ma watwero neno i lobo ma nyuto ni Kricito ocako loc i polo? (b) Lok pa lanebi ma nonge i Niyabo 6:2-8 moko lok man nining?

6 I agikki me ticce me pwony i lobo, Yecu otito pi jami mogo ma bitimme i lobo ma bikonyo lulub kore me ngeyo ni en dong ecako loc i polo. I kin jami mukene, en otito pi lweny, kec, ki oyengyeng. En bene otito ni two gemo mapatpat bipoto “i kabedo mapol”—dok two Korona ma pud opoto cokcok-ki tye macalo lapor acel. Jami magi tye i kin jami ma Baibul olwongo ni ‘lanyut’ me dwogo pa Kricito. (Mat. 24:3, 7; Luka 21:7, 10, 11) Mwaki makato 60 i nge tone ki dok cen i polo, Yecu omoko bot lakwena Jon ni jami magi bitimme ada. (Kwan Niyabo 6:2-8.) Jami magi ducu tye ka timme nicakke ma Yecu odoko Kabaka i mwaka 1914.

7. Pingo jami maraco mapol tye ka timme i lobo nicakke ma Yecu odoko Kabaka?

7 Pingo peko onya mapol tutwal i lobo i kare ma Yecu odoko Kabaka? Niyabo 6:2 tittiwa lok mo ma pire tek. Gin mukwongo ma Yecu otimo i nge doko Kabaka me Ker pa Lubanga obedo oto lweny. Lweny i kom anga? I kom Catan ki jogine. Ma lubbe ki Niyabo cura 12, kiloyo Catan woko, ci kibole kacel ki jogine piny i lobo. Ki akemo madwong, Catan ocako yelo dano matek, dok man okelo ‘can malit atika i lobo.’—Yabo 12:7-12.

Cwinywa pe bedo yom ka wawinyo lok angeyo maraco, ento neno cobbe pa lok pa lunebi me Baibul miyowa gen ni Ker pa Lubanga dong tye ka loc (Nen paragraf 8)

8. Adwogi maber ango ma wanongo ka waneno lok pa lunebi madok i kom Ker-ri tye ka cobbe?

8 Adwogi maber ango ma wanongo ki i lok pa lunebi magi? Jami ma tye ka timme i lobo kacel ki balle pa kit pa dano ma nen woko ka maleng konyowa me niang ni Yecu odoko Kabaka. Dong me kaka bedo ki par ka waneno dano tye ka doko luworo dok ma giger, wiwa myero opo ni timgi-ni tye ka cobo lok pa lunebi me Baibul. Ker-ri dong tye ka loc! (Jab. 37:1) Dok pekki ma i lobo-ni bibedo ka medde ameda ka Armagedon woto ki nyiko cok. (Mar. 13:8; 2 Tem. 3:13) Watye ki pwoc madwong adada ni Wonwa me polo konyowa me niang pingo pekki tye mapol adada i lobo.

KIT MA KIBITYEKO KWEDE LUMONE ME KER PA LUBANGA

9. Lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel 2:28, 31-35 tito ni oteka me agikki ma biloyo lobo bibedo nining, dok oteka man ocako loc awene?

9 Kwan Daniel 2:28, 31-35. Watye ka neno kit ma lok pa lanebi man tye ka cobbe kwede i kare-ni. Lek pa Nebukadnejar onyuto gin ma bitimme “i kare ma pud tye anyim,” i nge cakke pa loc pa Kricito. I kin lumone pa Yecu ma gitye i lobo, onongo tye iye oteka me agikki ma biloyo lobo, ma Baibul lwongo ni tyene ma “gitiyo ki nyonyo ki ma gicweyo ki lobo.” Oteka man dong tye ka loc. Ocako loc i kare me Lweny me Wi Lobo me I i kare ma Britain ki Amerika gucako tic kacel ma gunote. Cal ma Nebukadnejar oneno i lekke-ni bene onyuto jami aryo madok i kom oteka man ma bibedo pat adada ka kiporo ki ker mukene mukato angec.

10. (a) Ngo ma watye ka nenone i loc pa oteka me Britain ki Amerika ma lanebi Daniel otito woko con? (b) Ngo ma myero wagwokke ki timone? (Nen bok ma wiye tye ni “ Gwokke ki Lobo!”)

10 Oteka mukene ma kiloko i komgi i ginanyuta man kiporogi ki nyonyo calo jabu nyo ryal ma pe kirubo ki gin mukene. Ker me Britain ki Amerika dok pat ki mukene-ni pien kiporo ki nyonyo ma orubbe ki lobo. Lobo cung pi dano ata-ni. (Dan. 2:43) Kit ma nen kwede ka maleng i kare-ni, jami ma dano ata-ni gitimo calo kwero adwogi me yera, dorre pi twerogi, dorre pi loc alwak, kacel ki note macalo lutic weko bedo tek tutwal pi oteka man me cobo gin ma gimito.

 

11. I yo ma nining ma loc pa Oteka me Britain ki Amerika jingo kwede genwa ni watye ka kwo i kare me agikki?

11 Me aryo, ker me Britain ki Amerika, ma kiporo ki tyen cal madit adada-ni, aye obedo oteka me agikki ma kiloko pire i Baibul. Pe dok tye gamente pa dano mukene ma biloyo loc i ngeye. Me ka meno, Ker pa Lubanga bijwero oteka man woko i lweny me Armagedon, kacel ki gamente mukene-ni ducu. *Yabo 16:13, 14, 16; 19:19, 20.

12. Gin ango mukene ma lanebi Daniel otito ma miniwa kwe cwiny ki gen?

12 Adwogi maber ango ma wanongo ki i lok pa lanebi man? Lok pa lanebi Daniel bene tito jami mukene ma nyuto ni watye ka kwo i kare me agikki. Mwaki makato 2,500 angec, Daniel otito ni i nge ker me Babilon, oteka angwen mukene onongo gibiloyo lobe ma jo pa Lubanga tye iye. Medo i kom meno, en otito ni Oteka me Britain ki Amerika aye bibedo oteka me agikki. Man miyowa kwe cwiny ki gen ni cokcok-ki Ker pa Lubanga bityeko gamente pa dano dok en aye biloyo lobo ducu.—Dan. 2:44.

13. “Kabaka me aboro” ki “luker apar” ma kiloko i komgi i Niyabo 17:9-12 gicung pi ngo, dok lok pa lanebi man ocobbe nining?

13 Kwan Niyabo 17:9-12. * Kit macalo Lweny me Wi Lobo me I obalo piny adada, gin mo otimme ma ocobo lok pa lanebi mukene ma i Baibul madok i kom kare me agikki. Luloc me wi lobo onongo gimito kelo kuc i lobo. Pi meno, i Januari 1920, gucako dul ma kilwongo ni League of Nations, ma lacen dul me United Nations oleyo kakare i Oktoba 1945. Baibul lwongo dul man ni “kabaka me aboro.” Ento pe obedo oteka ma loyo wi lobo. Tekone jenge i kom gamente ma gimine cwak. Baibul lwongo gamente magi ni “luker apar.”

14-15. (a) Gin ango ma Niyabo 17:3-5 tito madok i kom “Babilon Madit”? (b) Ngo ma tye ka timme i kom cwak ma dini goba nongo?

14 Kwan Niyabo 17:3-5. I ginanyuta mo ma Lubanga omiyo bote, Jon oneno dako ma lakwele ma nyinge “Babilon Madit,” ma cung pi dini goba ducu ma i wi lobo. Ginanyuta man ocobbe nining? Pi kare malac, dini goba gutiyo macok ki gamente me wi lobo-ni dok giminigi cwakgi. Ento macok cok-ki, Jehovah biketo mitine i cwiny gamente magi “wek gucob tamme.” Adwogine bibedo nining? Gamente me wi lobo-ni, nyo “luker apar,” gibilokke i kom dini goba kun gijwero woko.—Yabo 17:1, 2, 16, 17.

15 Wangeyo nining ni agikki pa Babilon Madit dong cok? Me gamo lapeny meno, bedo me kony ka wiwa opo ni Kulu me Euprate onongo orumo boma me Babilon macon dok konyo me miyo gwok. Buk me Niyabo oporo dano milion mapol ma gicwako Babilon Madit ki “pii madwong ma i kulu.” (Yabo 17:15) Ento bene tito ni pii man ‘bitwo woko,’ ma te lokke ni dini goba birwenyo jo mapol ma gicwake. (Yabo 16:12) I kare-ni, lok pa lanebi man tye ka cobbe pien dano mapol dong gipe ki dini dok gitye ka yenyo yo me cobo pekkigi ki ka mukene.

16. Adwogi maber ango ma wanongo ka waniang i kom lok pa lunebi madok i kom cakke pa dul me United Nations ki agikki pa Babilon Madit?

16 Adwogi maber ango ma wanongo ki i lok pa lunebi magi? Cako dul me United Nations kacel ki tim pa dano mapol ma dong pe gicwako dini goba nyuto ni watye ka kwo i kare me agikki. Kadi bed jo mapol dong pe gicwako Babilon Madit, meno aye pe obedo gin ma bityeko dul me dini goba ma i wi lobo-ni. Kit ma kitito kwede con, Jehovah biketo mitine i cwiny “luker apar,” ma gicung pi gamente ducu ma gimiyo cwakgi bot dul me United Nations, “wek gucob tamme.” Lobe magi gibilokke atura i kom Babilon Madit me tyekone woko, dok man bibedo gin me ur tutwal bot lobo. * (Yabo 18:8-10) Jwero Babilon Madit biyengo lobo dok romo kelo kwo matek pi dano, ento jo pa Lubanga gibibedo ki tyen lok aryo mo olo me lelo. Dini goba, ma obedo lamone pa Lubanga Jehovah pi kare malac-ci, dong bibedo pe matwal, dok nongo kare me larowa ki i lobo man marac-ci onyiko cok!—Luka 21:28.

BED KI TEKCWINY NI JEHOVAH BIGWOKO JONE I ANYIM

17-18. (a) Watwero medde ki jingo niyewa nining? (b) Ngo ma wabinyamo i pwony ma lubo man?

17 Daniel otito con ni i kare me agikki ‘ngec matir bimedde.’ Dok meno aye gin ma tye ka timme! Dong watwero niang lok pa lunebi madok i kom karewa-ni. (Dan. 12:4, 9, 10) Lok pa lunebi magi tye ka cobbe kore ki kore ma weko wabedo ki woro matut i kom Jehovah kacel ki Lokke. (Ic. 46:10; 55:11) Pi meno, medde ki jingo niyeni ki kwano Ginacoya i yo matut kun ikonyo jo mukene me dongo wat macok ki Jehovah. En bigwoko jo ducu ma gigene ki cwinygi ducu, dok en bimiyo botgi “kuc me ada.”—Ic. 26:3.

18 I pwony ma lubo man, wabinyamo lok pa lunebi ma kwako kacokke pa Lukricitayo i kare me agikki. Kit ma wabineno kwede, lok pa lunebi magi bene gimoko ni watye ka kwo i kare me agikki. Wabineno lanyut mukene ma moko ni Yecu, ma dong tye Kabakawa, tye ka telo wi jone.

WER 61 Wumedde Anyim, Wun Lucaden!

^ Watye ka kwo i kare mo ma mamwonya dok me yomcwiny adada i tekwaro pa dano! Ker pa Lubanga dong tye ka loc, kit ma kitito kwede con i lok pa lunebi me Baibul mapol. Pwony man binyamo lok pa lunebi mogo i kingi wek okonywa me jingo niyewa i kom Jehovah wek wabed ma wiwa opye mot kun wamedde ki geno en kombeddi ki dok i anyim.

^ Nen pwony me 32 wi lok me 4 i buk me Bed ki Kwo Maber Nakanaka!, ki dok i jw.org, nen vidio ma wiye tye ni Ker pa Lubanga Ocako Loc i 1914.

^ Pi ngec mukene i kom lok pa lanebi Daniel, nen Wi Lubele me Juni 1, 2012, pot 16-20.

^ Niyabo 17:11, NWT waco ni: “Ento lee ma yam tye ca, ma kombeddi dong pe-ni, en kabaka me aboro, ento en oa ki i kom jo abiro ca, dok bicito woko ci rwenyo matwal.”

^ Pi ngec mukene ma kwako anyimwa macok cok-ki, nen dul me 21 i buk me God’s Kingdom Rules!