Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 30

Lok pa Lanebi Mo Macon ma Gudi

Lok pa Lanebi Mo Macon ma Gudi

“Abiketo mone i kin in ki dako.”—ACAK. 3:15.

WER 15 Pak Latin Kayo pa Jehovah!

GIN MA WABINYAMO *

1. Ngo ma Jehovah otimo cutcut i nge bal pa Adam ki Kawa? (Acakki 3:15)

 CUTCUT ma Adam ki Kawa gubalo, Jehovah omiyo gen bot likwayogi ki tito lok pa lanebi mo ma pire tek adada. Gin ma en owaco tye kicoyo i buk me Acakki 3:15.—Kwan.

2. Pingo lok pa lanebi man pire tek adada?

2 Lok pa lanebi man nonge i buk mukwongo me Baibul. Lok pa lanebi man pire tek pien i yo mapatpat, bukke mukene-ni ducu me Baibul kubbe kwede. Kit macalo wir nyo pagi obedo guti me ot, lok ma kicoyo i Acakki 3:15 obedo calo wir me Baibul. Buke ducu me Baibul gimiyo kwena acel, ma en aye ni, kibicwalo Lalar me tyeko Catan kacel ki lulub kore ducu. * Meno pud dong bibedo mot madit ya bot jo ma gimaro Jehovah!

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 I pwony man, wabinyamo lagam pi lapeny magi madok i kom lok pa lanebi ma nonge i Acakki 3:15: Angagi ma kiloko i komgi? Lok pa lanebi man ocobbe nining? Dok adwogi maber ango ma watye ka nongone ki iye?

LOK PA LANEBI MAN LOKO I KOM ANGAGI?

4. Anga ma obedo “twol,” dok wangeyo man nining?

4 Buk me Acakki 3:14, 15 loko i kom “twol,” ‘likwayo’ pa twol, “dako,” ki ‘likwayo’ pa dako. Baibul konyowa me niang i kom gin ducu ki acel acel. * Kong wacaku ki “twol.” Twol kikome-ni onongo pe twero niang gin ma Jehovah owaco i poto me Eden. Pi meno, twol ma Jehovah ongolo kop i kome-ni myero obed ni onongo obedo cwec mo maryek adada. Meno onongo anga? Niyabo 12:9 tito ka maleng anga ma twol man obedo. Tito ni “min kulu macon-ni” aye Catan Larac-ci. Ento angagi ma gubedo likwayo pa twol?

TWOL

Catan Larac-ci, ma Niyabo 12:9 lwongo ni “min kulu macon-ni” (Nen paragraf 4)

5. Angagi ma gubedo likwayo pa twol?

5 I kare mukene, Baibul tiyo ki nyig lok man ni “likwayo” me lok i kom jo ma giporo kit pa ngat moni macok adada ma weko kitwero lwongogi ni lutinone. Pi meno, likwayo pa twol tye iye lumalaika maraco kacel ki dano, ma gitye calo Catan, pien gijemo i kom Lubanga Jehovah dok gikwero Jone. Meno kwako wa lumalaika ma guweko ticgi i polo i kare pa Nua kacel ki jo maraco ma gikwo calo wongi Catan.—Acak. 6:1, 2; Jon 8:44; 1 Jon 5:19; Juda 6.

LIKWAYO PA TWOL

Lumalaika maraco kacel ki dano ma gijemo i kom Lubanga Jehovah dok gikwero Jone (Nen paragraf 5)

6. Pingo ‘dako-ni’ onongo pe twero bedo Kawa?

6 Kombeddi dong mitte ni wange anga ma ‘dako-ni’ obedo. Dako-ni onongo pe twero bedo Kawa. Pingo? Nen kong tyen lok acel. Lok pa lanebi man otito ni lakwar dako-ni onongo “bigoyo” wi twol. Kit ma pud wanyamo kwede-ni, twol obedo Catan lamalaika marac-ci, dok pe tye dano mo keken ma tye ki roc ma twero goyo wi Catan. Dong kibityeko Catan nining?

7. Kit ma kitito kwede i Niyabo 12:1, 2, 5, ki 10, anga ma obedo dako ma kiloko i kome i Acakki 3:15?

7 Buk me agikki me Baibul tittiwa ngat ma dako ma kiloko i kome i Acakki 3:15 obedo. (Kwan Niyabo 12:1, 2, 5, 10.) Man pe obedo dako ma i lobo! En tye ki dwe i te tyene dok lalukana ma oruko i wiye obedo lakalatwe 12. En onywalo latin mo mapat adada—Ker pa Lubanga. Ker-ri tye i polo, pi meno dako-ni myero bene obed i polo. En cung pi but dul pa Jehovah ma i polo, ma tye iye lumalaika ma lugen.—Gal. 4:26.

DAKO

But dul pa Jehovah ma i polo, ma tye iye lumalaika ma lugen (Nen paragraf 7)

8. Anga ma obedo lakwar dako-ni ma pire tek loyo, dok awene ma en odoko lakwaro iye? (Acakki 22:15-18)

8 Lok pa Lubanga bene konyowa me ngeyo anga ma obedo lakwar dako-ni. Lakwar dako-ni onongo lacen bibedo lakwar Abraim kikome. (Kwan Acakki 22:15-18.) Kit ma lok pa lanebi man otito kwede, Yecu obedo lakwar Abraim kikome. (Luka 3:23, 34) Ento lakwaro-ni onongo bibedo tek makato dano pien en myero otyek Catan Larac-ci woko matwal. Dong, i kare ma Yecu onongo mwakane mito romo 30, kiwire ki cwiny maleng me doko Wod pa Lubanga i yo me cwiny. I kare ma kiwire, Yecu odoko lakwar dako-ni ma pire tek loyo. (Gal. 3:16) I nge to ki cer pa Yecu, Lubanga “omine deyo ki woro macalo kabaka” dok omiyo bote “twero ducu ma i wi polo ki i lobo” kadi wa twero me “turo tic pa Catan woko.”—Ibru 2:7, NWT; Mat. 28:18; 1 Jon 3:8.

LIKWAYO PA DAKO

Yecu Kricito ki jo 144,000 ma gibiloc kacel kwede (Nen paragraf 8-9)

9-10. (a) Angagi mukene ma bene gubedo likwayo pa dako-ni, dok gidoko likwayone awene? (b) Ngo ma dong wabinyamo kombeddi?

9 Ento medo i kom Yecu, jo mukene bene onongo gibibedo likwayo pa dako-ni. Lakwena Paulo oloko i komgi i kare ma en owaco bot Lukricitayo ma kiwirogi ma gin Lujudaya ki Lugrik ni: “Ka wun dong wulwak pa Kricito, ci dong wun likwayo pa Abraim; dok pi cikke pa Lubanga, wun lule gin ma yam en ociko bot Abraim.” (Gal. 3:28, 29) Ka Jehovah owiro Lakricitayo mo ki cwiny maleng, ngat meno doko lakwar dako-ni. Dong likwayo pa dako-ni tye iye Yecu Kricito ki jo 144,000 ma gibiloc kacel kwede. (Yabo 14:1) Gin ducu gitute me tam ki timo jami calo Wongi, Lubanga Jehovah.

10 Kit macalo dong watyeko ngeyo angagi ma kiloko i komgi i Acakki 3:15, dong wabinyamo gin ma Jehovah otyeko timone me cobo lok pa lanebi man ki kit ma meno konyowa kwede i kare-ni.

LOK PA LANEBI MAN OCOBBE NINING?

11. I yo ma nining ma kitongo kwede ‘opuny tyen’ lakwar dako-ni?

11 Ma lubbe ki lok pa lanebi ma nonge i Acakki 3:15, twol onongo ‘bitongo opuny tyen’ lakwar dako-ni. Man ocobbe i kare ma Catan otiyo ki Lujudaya kacel ki Luroma me neko Wod pa Lubanga. (Luka 23:13, 20-24) Kit macalo ret ma tye i opuny tyen romo weko ngat moni pe twero wot pi kare mo, to pa Yecu bene oweko en pe obedo ki teko me timo gin mo keken i kare ma obedo i lyel pi nino adek.—Mat. 16:21.

12. I yo ma nining ki dok awene ma kibigoyo kwede wi twol?

12 Wek lok pa lanebi ma tye i Acakki 3:15 ocobbe kakare, Yecu onongo pe twero medde ki bedo i lyel. Pingo? Pien ma lubbe ki lok pa lanebi man, lakwar dako-ni onongo binginyo wi twol. Man te lokke ni onongo myero kicer Yecu woko ki i lyel. Dok meno aye gin mutimme kikome! I nino me adekke i nge tone, Lubanga ocero Yecu woko macalo cwec me cwiny ma dong pe twero to. I kare ma Lubanga oyubo, Yecu binginyo Catan woko matwal. (Ibru 2:14) Jo ma gibiloc kacel ki Kricito gibinywako kwede i tyeko lumone pa Lubanga—ma gin aye likwayo pa twol—woko ki i lobo.—Yabo 17:14; 20:4, 10. *

LOK PA LANEBI MAN KONYOWA NINING I KARE-NI?

13. Adwogi maber ango ma watye ka nongone ki i cobbe pa lok pa lanebi man?

13 Ka in latic pa Lubanga ma odyere, ci nongo itye ka nongo adwogi maber ki i cobbe pa lok pa lanebi man. Yecu obino i lobo macalo dano. En oporo kit pa Wonne kore ki kore. (Jon 14:9) Pi meno, pwonyo lok i kom Yecu konyowa me ngeyo ki maro Lubanga Jehovah. Wanongo bene adwogi maber ki i pwony pa Yecu kacel ki kit ma en telo kwede kacokke pa Lukricitayo i kare-ni. En opwonyowa kit me kwo i yo ma weko wanongo cwak pa Jehovah. Dok pien kitongo opuny Yecu, nyo ni en oto, wan ducu watwero nongo adwogi maber. I yo ma nining? I kare ma Yecu ocer, Jehovah ojolo remo pa Wode macalo gityer ma “lwoko bal ducu woko ki i komwa.”—1 Jon 1:7.

14. Wangeyo nining ni lok pa lanebi ma Jehovah omiyo i poto me Eden pe ocobbe i kare meno?

14 Gin ma Jehovah owaco i lok pa lanebi ma en omiyo i poto me Eden onyuto ni lok man pe bicobbe i kare meno cutcut. Onongo bitero kare ki dako-ni me nywalo lakwaro ma kiciko pire-ni, pi Larac-ci me coko lulub kore, ki pi mone (nyo adegadega) me dongo i kin gurup aryo magi. Wanongo adwogi maber ki i ngeyo lok pa lanebi man pien cikowa ni lobo ma tye i te loc pa Catan-ni bikwero luwor Jehovah woko. Lacen Yecu ociko lupwonnyene ni gin ma kit meno bitimme i komgi. (Mar. 13:13; Jon 17:14) Labongo akalakala mo, watyeko neno cobbe pa but lok pa lanebi meno, tutwalle i mwaki 100 mukato-ni. I yo ma nining?

15. Pingo adegadega pa lobo-ni i kom likwayo pa dako-ni tye ka medde ameda, ento pingo pe omyero walwor Catan?

15 Ma pe orii i nge keto Yecu macalo Kabaka i mwaka 1914, kibolo Catan woko ki i polo. En dong kombeddi wire i wi lobo keken, kun woto ki kuro kare ma kibijwere iye. (Yabo 12:9, 12) Ento en pe obedo mot ka kurone. Catan tye ki akemo madwong, dok tye ka lweny matek i kom jo pa Lubanga. (Yabo 12:13, 17) Pi tyen lok meno, adegadega ma lobo-ni nyuto i kom jo pa Lubanga tye ka medde matek. Ento pe watye ki tyen lok mo me lworo Catan nyo lulub kore. Me ka meno, watwero bedo ki tekcwiny marom aroma ki pa lakwena Paulo, ma ocoyo ni: “Ka Lubanga tye tung botwa, ci anga ma lakworwa?” (Rom. 8:31) Watwero bedo ki gen matek i kom Jehovah, pien, kit ma waneno kwede, lok pa lanebi ma nonge i Acakki 3:15 bute madwong-nge dong otyeko cobbe woko.

16-18. Adwogi maber ango ma Curtis, Ursula, ki Jessica gunongo pi niang lok ma kicoyo i Acakki 3:15?

16 Cikke pa Jehovah ma nonge i Acakki 3:15 twero konyowa me ciro peko mo keken ma wakato ki iye. Omego Curtis, ma tiyo macalo lamiconari i lobo Guam, owaco ni: “Jami mapol otimme i kwona ma oweko obedo tek pira me bedo lagen bot Jehovah. Ento bedo ka lwodo lok pa lanebi ma nonge i Acakki 3:15 okonya me medde ki geno Wora ma tye i polo.” Curtis tye ka kuro nino ma Jehovah bigiko pekkiwa ducu.

17 Laminwa mo ma bedo i lobo Germany ma nyinge Ursula owaco ni niang lok ma tye i Acakki 3:15 okonye me moko ni Lubanga aye omiyo kicoyo Baibul. En oneno kit ma lok pa lunebi mukene ducu kubbe kwede ki lok pa lanebi man, dok meno ogudo cwinye adada. En bene owaco ni: “Oguda adada i kare ma apwonyo ni Jehovah otimo gin mo cutcut wek wabed ki gen.”

18 Laminwa Jessica, ma a ki i cula nam me Micronesia, owaco ni: “Wiya pud twero po i kom kit ma awinyo kwede i kare ma aniang ni anongo ada! Lok pa lanebi ma kicoyo i Acakki 3:15 onongo tye ka cobbe. Okonya me po ni kwo ma watye ka kato ki iye i kare-ni pe obedo kwo kikome. Lok pa lanebi man bene ojingo niyena ni tic pi Jehovah weko abedo ki kwo ma pud dong ber loyo i kare-ni ki i kare me anyim.”

19. Pingo watwero bedo ki gen ni bute me agikki me lok pa lanebi man bicobbe?

19 Kit ma waneno kwede, lok pa lanebi ma nonge i Acakki 3:15 dong tye ka cobbe. Likwayo pa dako ki likwayo twol dong watyeko niang i komgi. Yecu, ma en aye obedo lakwar dako ma pire tek loyo, ocang woko ki i bur ma onongo tye i opunye, dok en dong tye ka loc macalo Kabaka matek adada. I kare-ni, Jehovah dong cok tyeko yero jo ducu ma gibiloc kacel ki Wode i polo. Kit macalo bute mukwongo me lok pa lanebi man dong ocobbe woko, watye ki tyen lok maber me bedo ki gen ni bute me agikki ma odong-ngi, ma en aye nginyo wi twol, bene bicobbe ada. Lutic pa Lubanga pud dong gibibedo ki yomcwiny ya i kare ma kibinginyo Catan woko! Nio wa i kare meno, walegowu ni pe wuil cingwu woko. Lubangawa genne. En bitic ki lakwar dako-ni me kelo mot mapol ata bot “rok ducu ma i lobo.”—Acak. 22:18.

WER 23 Jehovah Dong Ocako Loc

^ Pe watwero niang Baibul maber ka pe waniang lok pa lanebi ma kicoyo i Acakki 3:15. Kwano lok pa lanebi man i yo matut twero jingo niyewa i kom Jehovah dok jingo gen ma watye kwede ni en bicobo cikkene ducu.

^ Nen Lamed Ngec me B1, The Message of the Bible,” i Baibulwa me New World Translation.

^ Nen bok ma wiye tye ni “Angagi ma Kiloko i Komgi i Acakki 3:14, 15?