Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 29

Tika Iyubbe pi Twon Can Madit Atika-ni?

Tika Iyubbe pi Twon Can Madit Atika-ni?

“Wubed ma wuyubbe.”—MAT. 24:44.

WER 150 Yeny Lubanga pi Larreni

GIN MA WABINYAMO a

1. Pingo tye me ryeko me yubbe con pi can ma poto atura?

 YUBBE con twero laro kwowa. Me labolle, ka can mo opoto atura, jo ma guyubbe pire gitwero bedo ki kare me bwot ki me konyo jo mukene. Dul mo ma i lobo Ulaya ma gitute me konyo dano owaco ni: “Yubbe maber twero laro kwo pa dano.”

2. Pingo omyero wayubbe pi twon can madit atika-ni? (Matayo 24:44)

2 “Twon can madit atika” bicakke atura. (Mat. 24:21) Ento twon can madit atika-ni bibedo pat ki can mukene ma poto atura pien wangeyo ni tye ka bino. Mwaki ma romo 2,000 angec, Yecu ociko lulub kore ni gubed ma guyubbe pi nino meno. (Kwan Matayo 24:44.) Ka wayubbe woko con, bibedo yot piwa me kanyo kwo matek ma i kare meno ki me konyo jo mukene bene.—Luka 21:36.

3. I yo ma nining ma ciro can, kica, ki mar bikonyowa me bedo ma wayubbe pi twon can madit atika-ni?

3 Mitte ni wadong kit adek mapatpat ma bikonyowa me bedo ma wayubbe pi twon can madit atika-ni. Gin ango ma wabitimo ka kiwacciwa ni watit kwena me ngolo kop mapek dok lumonewa gucako keto aunauna i komwa? (Yabo 16:21) Bimitte ni wapwonnye me ciro can wek wabed luwiny bot Jehovah, kun wageno ni en bigwokowa. Ngo ma wabitimo ka utmegiwa gurwenyo jamigi mogo nyo ducu? (Kab. 3:17, 18) Bimitte ni wabed ki kica wek otug cwinywa me konyogi. Wabidok iye nining, ka lweny pa lobe ma gunote i kom jo pa Lubanga oweko mitte ni wabed kacel ki omege ki lumege mapol pi kare mo? (Ejek. 38:10-12) Bimitte ni wabed ki mar matek pigi wek wakat ki i kare matek meno.

4. I yo ma nining ma Baibul nyuto ni omyero wadong kit me ciro can, kica, ki dong mar?

4 Lok pa Lubanga cuko cwinywa me medde ki dongo kit me ciro can nyo diyo cwiny, kica, kacel ki mar. Luka 21:19 waco ni: “Ka wudiyo cwinywu, ci wubilaro kwowu.” Jo Kolocai 3:12 waco ni: “Wuruk cwiny ma miyo wuparo pi can pa luwotwu.” Dok 1 Jo Tecalonika 4:9, 10 waco ni: “Wun kikomwu yam Lubanga dong opwonyowu woko ni wumarre kekenwu. . . . Ento wabako dogwa botwu ni wumedde ka timo kit meno nakanaka.” Tyeng magi ducu kicoyogi bot lupwonnye ma onongo dong gutyeko nyuto kit me ciro can, kica ki mar. Kadi bed kit meno, onongo mitte ni gumedde ki dongo kit magi. Wan bene omyero watim meno. Me konyowa, wabinyamo kit ma Lukricitayo me cencwari me acel gunyuto kwede kit magi ki acel acel. I nge meno, wabineno kit ma watwero lubo kwede lanen pa lupwonnye magi, kun wanyuto ni watye ma wayubbe pi twon can madit atika-ni.

JING KERONI ME CIRO CAN

5. Ngo ma okonyo Lukricitayo me cencwari me acel me ciro can?

5 Onongo mitte ni Lukricitayo me cencwari me acel gucir can. (Ibru 10:36) Medo i kom lweny ki pekki ma dano ducu giyelle kwede, gin bene gukemme ki pekki mukene pien gubedo Lukricitayo. Jo mapol i kingi gukato ki i aunauna, pe ki bot lupwonye dini pa Lujudaya kacel ki luloc me Roma keken, ento bene ki bot lupacogi kikome. (Mat. 10:21) Dok onongo mitte ni gugwokke matek wek pwony goba pa jo mungak ma gimito poko kacokke pe odorgi. (Tic 20:29, 30) Ento Lukricitayo magi guciro. (Yabo 2:3) Ngo ma okonyogi me ciro? Gulwodo lok i kom labol pa dano ma i Ginacoya ma guciro can, calo Yubu. (Yak. 5:10, 11) Gulego pi teko. (Tic 4:29-31) Dok wigi obedo ka po ni Jehovah biminigi bakacic ka guciro can.—Tic 5:41.

6. Ngo ma ipwonyo ki i gin ma Merita otimo me ciro aunauna?

6 Wan bene waromo ciro can ka kare ducu wakwano labol pa dano ma guciro can ki i Lok pa Lubanga kacel ki bukkewa, kun wakwanyo kare me lwodone. Timo meno okonyo laminwa mo ma nyinge Merita, ma bedo i lobo Albania, me ciro tim gero ki aunauna ma oa ki bot lupacone. En owaco ni: “Kwano lok i kom Yubu ki i Baibul ocuko cwinya adada. Yubu odeno can malit—dok kadi bed pe ongeyo ngat ma tye ka kelo pekone, owaco ni: ‘Nio wang ma ato, pe abituro gennena!’ (Yubu 27:5, NWT) Atamo i kom kit ma pekki pa Yubu onongo dongo kwede ka kiporo ki mega. Kadi bed Yubu onongo pe ngeyo anga ma tye i nge pekone, an onongo angeyo anga ma tye ka kelo pekona.”

7. Kadi bed i kare-ni pe watye ka lweny ki peko mo madit, gin ango ma omyero wapwonnye me timone?

7 Wan bene watwero jingo kerowa me ciro can ka wabedo ka lega bot Jehovah kare ducu kun watite parwa ducu. (Pil. 4:6; 1 Tec. 5:17) Twero bedo ni pe itye ka kemme ki peko mo madit i kare-ni. Kadi bed kit meno, tika ilego bot Jehovah kun ipenye pi kony ka iwinyo ni cwinyi ocwer, wi onywene, nyo pe ingeyo gin me atima? Ka kare ducu ilego bot Lubanga wek okonyi ki pekki matinotino, ci ibitimo meno bene ka itye ka kato ki i pekki madongo i anyim. Meno biweko ibedo ki gen matek ni en ngeyo awene ki gin ma myero en otim me konyi.—Jab. 27:1, 3.

CIRO CAN

Peko mo keken ma waciro twero yubowa me ciro peko mukene ma bibino i anyim (Nen paragraf 8)

8. I yo ma nining ma labol pa Mira nyuto ni ciro can i kare-ni twero konyowa me ciro pekki ma bibino i anyim? (Yakobo 1:2-4) (Nen bene cal.)

8 Wabibedo ki kero me ciro twon can madit atika-ni ka wamedde ki bedo lugen bot Jehovah i kare-ni. (Rom. 5:3) Pingo watwero waco meno? Omege ki lumege mapol giwaco ni kare ducu ka gukato ki i peko mo matek, man konyogi me ciro peko mukene. Ka guciro peko moni ki kony pa Jehovah, meno jingo niyegi ni Jehovah tye atera me konyogi. Dong kit macalo gitye ki niye i kom Jehovah, gitwero ciro peko mukene. (Kwan Yakobo 1:2-4.) Laminwa mo ma nyinge Mira, ma obedo lapainia i lobo Albania, onongo ni pekki ma eciro i kare mukato angec okonye me medde ki ciro pekki i kare-ni. En oye ni i cawa mukene ewinyo calo en keken aye etye ki pekki mapol. Ento wiye po i kom kit ma Jehovah okonye kwede i mwaki 20 mukato-ni, dok meno weko en loko kekene ni: ‘Bed lagen. Pe iwek mwaki magi ducu, ki lweny ma iloyogi ducu ki kony pa Jehovah opot nono.’ In bene iromo tamo i kom kit ma Jehovah okonyi kwede me ciro can. Bed ki tekcwiny ni en neno kare ducu ka iciro peko moni dok bimini bakacic. (Mat. 5:10-12) Dong ka twon can madit atika-ni ocakke, nongo ityeko pwonyo kit me ciro can dok ibimoko tammi me medde ki ciro.

NYUT CWINY ME KICA

9. Kacokke me Antiokia ma i lobo Ciria gunyuto cwiny me kica nining?

9 Nen kong gin mutimme i kare ma Lukricitayo ma i Judaya gukato ki i peko me kec malit. I kare ma kacokke me Antiokia ma i lobo Ciria guwinyo pi kec ma opoto-ni, labongo akalakala mo, kica omakogi i kom utmegigi ma i Judaya. Pi meno, gutimo gin mo me konyo omege ki lumege magi. “Gumoko ni ngat acel acel omi kony ki utmego ma gibedo i Judaya macalo twero.” (Tic 11:27-30) Kadi bed omege ki lumege ma kec opoto i komgi-ni onongo gibedo ka mabor, Lukricitayo ma i Antiokia gumoko tamgi me konyogi.—1 Jon 3:17, 18.

KICA

Can ma poto atura miyowa kare me nyuto cwiny me kica (Nen paragraf 10)

10. I yo ma nining ma watwero nyuto kwede cwiny me kica ka can mo opoto i kom luye luwotwa? (Nen bene cal.)

10 Wan i kare-ni bene watwero nyuto cwiny me kica ka waniang ni can ma poto atura otimme i kom luye luwotwa. Wadyere me miyo kony cutcut, gwok nyo ki penyo luelda ka watwero konyo tic mo, ki miyo mot pi ticwa ma kwako wi lobo ducu, nyo ki lega pi jo ma can man opoto i komgi. b (Car. 17:17) Me labolle, i mwaka 2020, kicimo Komitti ma Miyo Kony ka Can Opoto Atura makato 950 i wi lobo ducu me konyo utmege i kare me two Korona. Watye ki pwoc madit adada pi omege ki lumege ma ginywako i tic me miyo kony. Pien gitye ki cwiny me kica pi omegigi ki lumegigi, gipoko jami me kom, gikonyo utmege me medde ki tic pi Jehovah dok i kine mukene giroco nyo gigero odi pa utmege kacel ki kabedo me worowa ma oballe.—Por ki 2 Jo Korint 8:1-4.

11. Wamiyo deyo bot Wonwa me polo nining ka wanyuto cwiny me kica?

11 Ka wanyuto cwiny me kica i nge can ma poto atura, jo mukene gineno jallewa. Me labolle, i mwaka 2019, yamo lapiru ma nyinge Hurricane Dorian obalo Ot me Ker mo i lobo Bahamas. I kare ma utmegiwa gitye ka gero ot man odoco, gupenyo lagedo mo ma pe obedo Lacaden ni otittigi wel cente ma en mito wek oti tic mo. En owaccigi ni: “Amito miniwu . . . jami tic labongo pangone ki jami gedo me nono, dok abitiyo me nono bene. . . . Amito timo man pi dulwu. Kit ma wutero kwede luwotwu ogudo cwinya adada.” Jo mapol i lobo-ni pe gingeyo Jehovah. Ento polgi gineno Lucaden pa Jehovah. Cwinywa bedo yom me niang ni ka wanyuto kica bot jo mukene, waromo konyo dano me bedo ki miti me ngeyo Jehovah, Ngat ma “lalonyo i kicane”!—Ep. 2:4.

12. Nyuto cwiny me kica i kare-ni konyowa nining me yubbe pi twon can madit atika-ni? (Niyabo 13:16, 17)

12 Pingo bimitte ni wanyut cwiny me kica i kare me twon can madit atika-ni? Baibul nyuto ni jo ma pe gimiyo cwak bot gamente me lobo-ni gibineno can—i kare-ni ki i kare me twon can madit atika-ni. (Kwan Niyabo 13:16, 17.) Omegiwa ki lumegiwa giromo mito kony me nongo jami ma mitte pi kwo. Ka Kabaka Yecu Kricito obino me ngolo kop i kom dano, wamito ni en onongwa ma watye ka nyuto kica, dok ojolwa me ‘leyo Ker.’—Mat. 25:34-40.

JING MARRI PI UTMEGE

13. Kit ma kitito kwede i Jo Roma 15:7, Lukricitayo me cencwari me acel gujingo margi pi luwotgi nining?

13 Lukricitayo me cencwari me acel onongo gingene pi nyuto mar. Ento tika ada gunongo ni yot me nyuto mar? Nen kong kit ma kacokke me Roma onongo opong kwede ki dano ma gua ki i kabedo mapatpat. I kingi onongo tye iye Lujudaya, ma kipwonyogi me lubo Cik pa Moses, ento jo mukene onongo gubedo Lurok, ma gudongo i tekwaro mapat. Lukricitayo mogo onongo nen calo gubedo opii kun jo mukene gitye agonya—gwok nyo mogo gubedo wegi opii. Lukricitayo magi gumedde ki nyuto margi pi luwotgi nining kadi bed onongo gipat? Lakwena Paulo ocuko cwinygi ni omyero ‘gujolle kekengi.’ (Kwan Jo Roma 15:7.) Gin ango ma onongo en tye ka wacone? Nyig lok me leb Grik ma kigonyo ni “wujolle” tyen lokke ni jolo ngat moni ki kica nyo gwoko welo, calo kit ma ijolo ki ngat mo i paconi nyo me bedo laremi. Me labolle, Paulo owaco ki Pilemon kit me jolo opiine Onesimo ma onongo oringo woko, kun wacce ni: “Myero igame.” (Pile. 17) Dok Pricikila ki Akwila gujolo Apolo, ma onongo tye ki ngec manok i kom dini pa Lukricitayo, kun gitere i ganggi. (Tic 18:26) Lukricitayo magi pe guye ni apokapoka me tekwarogi okel peko i kingi dok gujolle kekengi.

MAR

Mar ma omegiwa ki lumegiwa ginyutiwa twero konyowa me kanyo pekki (Nen paragraf 15)

14. I yo ma nining ma Anna kacel ki cware gunyuto kwede mar?

14 Wan bene watwero nyuto mar bot omegiwa ki lumegiwa ki jologi macalo luremwa. Meno pol kare bitugo cwinygi me nyutiwa mar bene. (2 Kor. 6:11-13) Nen kong gin mutimme i kom laminwa Anna gin ki cware. Cutcut ma kicwalogi macalo lumiconari i lobo mukene i Tung Kupoto Ceng me Afrika, two Korona ocakke. Pi peko me two Korona, onongo pe gitwero rwatte wang ki wang ki jo me kacokkegi dok pe obedo yot me ngeyo omege ki lumege. Luot man onongo gitwero nyuto margi nining? Gukubbe ki omege ki lumege kun gitiyo ki vidio dok gutittigi kit ma gitye ki miti me ngeyogi maber. Man ogudo cwiny jo me kacokkegi dok gin gudok iye ki goyo cim kacel ki cwalo mecej bot lumiconari-ni kare ducu. Pingo lumiconari-ni gutute me ngeyo omege ki lumege me kacokkegi manyen-ni? Anna owaco ni, “Wiya pe biwil i kom omege ki lumege ma gunyuto mar bota ki bot lupacona i kare maber ki marac. Labolgi otugo cwinya me nyuto mar bene.”

15. Gin ango ma ipwonyo ki i lanen pa Vanessa madok i kom maro omegiwa ki lumegiwa ducu? (Nen bene cal.)

15 Pol pa wan watye i kacokke ma opong ki omege ki lumege ma kitgi pat kwedwa. Watwero jingo marwa pi gin ducu ka waketo cwinywa i kom kitgi mabeco. Laminwa mo ma nyinge Vanessa, ma bedo i lobo New Zealand, onongo yam nongo ni tek me bedo ki wat maber ki jo mogo me kacokkegi. Ento en omoko tamme ni me kaka temo weyo jo ma kitgi cwero cwinye, en ebibedo cok kwedgi. Timo meno okonye me neno gin ma Jehovah maro i kom jo meno. En owaco ni: “Nicakke ma cwara odoko laneno me adwol, watero kare malac kacel ki omege ki lumege ma kitgi patpat, dok anongo ni yot adada me kwo kwedgi. I kare-ni dong, amaro kit dano mapatpat ducu. Nen ka maleng ni Jehovah bene marogi pien jo ma en ye ni guwore gia ki i kabedo mapatpat dok kitgi bene pat.” Ka wapwonnye me neno jo mukene kit ma Jehovah nenogi kwede, ci wanyuto ka maleng ni wamarogi.—2 Kor. 8:24.

I kare me twon can madit atika-ni, Jehovah ocikke ni ebigwokowa ka wamedde ki bedo ma wanotte kacel ki omegiwa ki lumegiwa (Nen paragraf 16)

16. Pingo mar bibedo gin ma pire tek adada i kare me twon can madit atika-ni? (Nen bene cal.)

16 Mar pire bibedo tek adada i kare me twon can madit atika-ni. Ka twon can meno ocakke, Jehovah bigwokowa nining? Nen kong gin ma Jehovah ociko ni jone myero gutim i kare ma kituro boma me Babilon macon: “Wubin, wun jona, wudony i kicikawu, ka wulor doggola woko; kong wukanne kunnu pi kare mo manoknok, nio wang ma akemo pa Rwot [Jehovah] dong okato.” (Ic. 26:20) Nen calo bimitte ni wan bene walub tira acel-lu i kare me twon can madit atika-ni. ‘Kicika’ magi twero bedo kacokkewa. I kare me twon can madit atika-ni, Jehovah ocikke ni ebigwokowa ka wamedde ki tic pire kacel ki omegiwa ki lumegiwa. Pi meno, omyero wayelle matek kombeddi me dongo mar matut pi omegiwa ki lumegiwa. Larrewa oromo jenge i kom timo meno!

YUBBE KOMBEDDI

17. Ka wayubbe kombeddi, gin ango ma wabibedo ki kare me timone i kare me twon can madit atika-ni?

17 “Nino madit pa Rwot [Jehovah]” bibedo kare matek adada pi dano ducu. (Jep. 1:14, 15) Jo pa Jehovah bene gibikato ki i kwo matek. Ento ka wayubbe kombeddi, wabibedo ma wiwa opye mot kun wakonyo jo mukene. Wabiciro peko mo keken ma wabikato ki iye. Ka luye luwotwa gitye ka deno can, wabitimo gin ducu ma watwero me konyogi ki nyutigi kica kun bene waminigi jami ma mitte. Dok ka wapwonnye me maro omegiwa ki lumegiwa i kare-ni, ci wabinyutigi mar bene i kare me anyim. Ka watimo meno, ci Jehovah biminiwa mot me kwo ma pe tum i lobo ka ma wi dano dong biwil woko i kom can ducu.—Ic. 65:17.

WER 144 Cik Wangi i Kom Mot!

a Macok cok-ki, twon can madit atika-ni bicakke. Mitte ni wadong kit me ciro can, kica, ki mar wek wabed ma wayubbe pi kare ma pud dong tek loyo ma dano gibikato ki iye. Nen kit ma Lukricitayo me cencwari me acel gupwonnye kwede me nyuto kit magi, yo ma waromo timo kwede meno i kare-ni, ki dong yo ma kit magi gitwero konyowa kwede me yubbe pi twon can madit atika-ni.

b Jo ma gimito miyo kony ka ma can opoto iye myero kong gupong fom me Local Design/Construction Volunteer Application (DC-50) nyo Application for Volunteer Program (A-19) ci gukur wang ma kilwongogi me miyo kony.