Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kuc—Itwero Nongone Nining?

Kuc—Itwero Nongone Nining?

WAKWO i lobo ma opong ki ayelayela, pi meno twero bedo tek adada me bedo ki kuc. Kadi bed ni watye ki kuc manok, yot bene adada me rwenyone woko. Gin ango ma Baibul waco ni omyero watim wek wabed ki kuc me ada dok marii? Dok watwero konyo jo mukene me timo meno nining?

NGO MA OMYERO WATIM?

Wek wanong kuc kikome, omyero wabed agonya labongo lworo, dic, nyo par mo marac. Mitte ni wabed ki lurem mabeco bene, ento ma pire tek loyo omyero wabed ki wat macok ki Lubanga. Watwero timo meno nining?

Cik pa Jehovah ki cik ma igi lac keliwa adwogi maber kare ducu. Ka walubo cik magi, nongo watye ka nyuto ni wageno Jehovah dok wamito ni wabed ki wat macok kwede. (Jeremia 17:7, 8; Yakobo 2:22, 23) Man biweko Jehovah nyiko cok botwa dok biminiwa kuc ki wic ma opye mot. Icaya 32:17 waco ni: “Kit ma atir bikelo kuc, dok bikelo bene bedo mot ki gen ma bedo nakanaka.” Wanongo kuc me ada ka wabedo luwiny ki cwinywa ducu bot Jehovah.​—Icaya 48:18, 19.

Par kwanyo kucwa woko

Jehovah ominiwa mot mo ma mwonya adada wek okonywa me bedo ki kuc marii. Mot man obedo cwiny mere maleng.​—Tic pa Lukwena 9:31.

CWINY PA LUBANGA KONYOWA ME BEDO KI KUC

Lakwena Paulo owaco ni kuc tye i kin “nyig ma nyak pi cwiny maleng.” (Jo Galatia 5:22, 23) Kit macalo cwiny maleng pa Lubanga aye kelo kuc-ci, omyero wawek otelwa ka wamito ni wabed ki kuc. Watwero timo man nining?

Me acel, omyero wakwan Lok pa Lubanga kare ducu. (Jabuli 1:2, 3) Ka walwodo matut ngo ma wakwano, cwiny maleng konyowa me niang kit ma Jehovah tamo kwede i kom jami mapatpat. Me labolle, wapwonyo kit me gwoko kuc ki dok pingo kuc pire tek bote. Ka waketo i tic jami ma wapwonyo ki i Baibul, ci wabibedo ki kuc me ada dok marii i kwowa.​—Carolok 3:1, 2.

Me aryo, omyero waleg pi cwiny maleng pa Lubanga. (Luka 11:13) Jehovah ocikke bot jo ducu ma gilege pi kony ni: ‘Kuc pa Lubanga ma kato ngec pa jo ducu bigwoko cwinywu ki tamwu maber i Kricito Yecu.’ (Jo Pilipi 4:6, 7) Ka wabedo ki wat macok ki Jehovah, dok wajenge i kom cwiny mere maleng, wabinongo kuc me ada ki wic ma opye mot.​—Jo Roma 15:13.

Baibul dong okonyo jo mapol me loko kwogi, dok bene kuc tye i kingi ki Jehovah kacel ki jo mukene. Jo magi guloko kwogi nining?

KIT MA JO MOGO GUNONGO KWEDE KUC ME ADA

Ma peya gupwonyo ada, omegiwa ki lumegiwa mukene onongo gitye ki kiniga malyet dok giger. Ento gutiyo matek me loko kitgi, dong i kare-ni gitye lukica, gidiyo cwinygi, dok gibedo ki kuc ki jo mukene. * (Nen lok ma tye i tere piny.) (Carolok 29:22) Kong wanenu kit ma omego ma nyinge David ki lamego ma nyinge Rachel guloko kwede kitgi.

Waromo nongo kuc ka waketo i tic cik ma igi lac me Baibul kun walego pi cwiny maleng pa Lubanga

Ma peya David opwonyo ada, en onongo loko marac dok ki gero bot lunyodone ki lutino ma ganggi. Ento en oniang ni myero elok kite. En onongo kuc nining? David owaco ni, “Acako keto i tic cik ma igi lac me Baibul, dong macalo adwogine, woro i kin an ki jo gangwa odongo.”

Kabedo ma Rachel odongo iye ogudo kwone i yo marac adada. En otito ni, “Kadi wa i kare-ni, pud alwenyo ki cwiny me akemo pien adongo i paco ma danone giger mada.” Ngo ma okonyo Rachel me nongo kuc? En owaco ni, “Abedo ka lega ki jenge i kom Jehovah.”

David gin ki Rachel gitye i kin jo mapol ata ma dong gunongo kuc pien guketo cik ma igi lac me Baibul i tic dok gunongo kony pa cwiny maleng. Kadi bed ni watye ka kwo i lobo ma opong ki akemo ki gero, pud watwero bedo ma wiwa opye mot. Man bikonyowa me bedo maber ki jo gangwa kacel ki omegiwa ki lumegiwa me kacokke. Ento Jehovah wacciwa ni omyero ‘wabed ki kuc ki dano ducu.’ (Jo Roma 12:18) Meno tika twere? Dok pingo pire tek ni watute me bedo ki kuc ki jo mukene?

TUTE MATEK ME BEDO KI KUC KI JO MUKENE

I ticwa me pwony, watito kwena me kuc ma kwako Ker pa Lubanga. (Icaya 9:6, 7; Matayo 24:14) Jo mapol gimaro kwena man dok gijolo. Macalo adwogine, pe dong giwinyo calo konygi pe dok akemo pe makogi i kom jami maraco ma timme i lobo-ni. Kombeddi dong gitye ki gen me ada pi anyim, dok man miyo gibedo ki miti me ‘yenyo kuc.’​—Jabuli 34:14.

Kadi bed kit meno, pe dano ducu gijolo kwenawa, tutwalle i acakkine. (Jon 3:19) Kadi gujolo kwenawa nyo pe, Lubanga miyowa cwiny mere maleng. Cwiny man konyowa me bedo ki kuc dok ki woro ka watito kwena. I yo man nongo watye ka lubo tam pa Yecu ni: ‘Ka wudonyo i ot kong wumot dano ma i ot meno. Ci ka ot meno myero, wumi kuc i kom jo me ot meno; ento ka ce pe myero, ci wuwek kucwu odwog cen botwu.’ (Matayo 10:11-13) Ka watye ki cwiny ma kit meno, ci wabibedo ki kuc labongo paro pi gin ma dano timo nyo giwaco. Dok wiwa po ni pud waromo bedo ki kare me konyo jo magi i anyim.

Waromo bene kelo kuc ka wanyuto woro ka watye ka lok ki ludito me gamente, kadi bed ni pe gicwako ticwa. Me labolle, i lobo mo acel i Afrika, gamente onongo pe ye ni wager Odi me Ker. Omegiwa onongo gingeyo ni omyero gitute me cobo peko man i yo me kuc. Pi man, gucwalo omego mo ma munu ma yam con kong otiyo calo lamiconari i lobo meno wek ocit olok ki Ambassador ma i London kun tite kit ma Lucaden pa Jehovah gitye ka tito kwede kwena me kuc i lobo meno.

Omego-ni owaco ni: “I kare ma ao i ka jolo wele, aneno ki i ruk pa dako ma lajol wele-ni ni en a ki i kaka mo ma yam con apwonyo lebgi. Pi meno amote i leb tugi kikome. Ki twon ur madit, dako-ni openya ni, ‘Gin ango ma okeli kany?’ Ki mwolo, agame ni amito neno Ambassador. Dako-ni ogoyo cim bot Ambassador, ci Ambassador okato woko ki i opicce obino omota ki leb tugi. I ngeye, en ociko ite owinyo ka atitte kit ma Lucaden pa Jehovah gitye ka tito kwede kwena me kuc i lobogi.”

I kare ma Ambassador owinyo lok pa omego-ni, en oniang kit ma ticwa woto kwede ci man okonye me weko cwiny me apokapoka. Ma pe orii, ludito me gamente meno guloko tamgi ci guye ni Lucaden pa Jehovah guger Odi me Ker. Omege me lobo meno cwinygi obedo yom adada! Dong onen ka maleng ni, ka wanyuto woro bot jo mukene, ci wakelo kuc.

BED KI KUC PI NAKA

I kare-ni, jo pa Jehovah gitye ka nongo mit pa paradic me cwiny, kun giwore ma gitye ki kuc i kingi. Wan ducu watwero medo kuc man ka watiyo matek me bedo ki kuc i kwowa ki acel acel. Pi meno, wabedo ki gen ni Jehovah cwinye yom i komwa. Dok i lobo manyen en biminiwa kuc marii pi naka.​—2 Petero 3:13, 14.

^ para. 13 Wabinyamo lok i kom kica i anyim i pwony macalo man ma kati kare ki kare ma loko i kom nyig ma nyak pi cwiny maleng.