Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 22

Dong Dironi me Kwan i Yo Matut!

Dong Dironi me Kwan i Yo Matut!

“Wuket pi jami ma pigi tego obed mukwongo.”​—PIL. 1:10, NW.

WER 35 ‘Wunge Gin ma Pire Tek Loyo’

GIN MA WABINYAMO *

1. Pingo jo mukene ginongo tek tutwal me kwan?

TUTE matek adada mitte me yenyo kwo i kare-ni. Pol pa omegiwa gitiyo pi cawa malac me nongo cam, ginaruka, ki kabedo pi jo me odigi. Jo mukene gitero cawa malac nino ki nino me wot ki dok dwogo cen ki i dog ticgi. Jo mukene gipito jo me odigi ki tiyo tic ma mito tek kom. I kine ma otyeno romo, nongo omege ki lumege magi guol matek! Dong gin ma ginongo timone tek adada aye bedo piny me kwan.

2. Cawa mene ma in itiyo kwede me kwan?

2 Ento lok ada tye ni, omyero wanong cawa me kwano Lok pa Lubanga ki bukkewa ma jenge i kom Baibul​—i yo matut. Man pire tek adada ka wamito bedo ki wat maber ki Jehovah ki dok me nongo kwo ma pe tum! (1 Tem. 4:15, 16) Jo mogo gia odiko con ka kwan ma nongo piny pud oling mot dok wigi bene opye mot. Jo mukene gitiyo ki dakika mo manok i dyewor me kwano ki lwodo lok i kom Baibul ki bukkewa.

3-4. Alokaloka ango ma kitimo ma lubbe ki wel jami ma kicwalo woko me akwana ki me anena, dok pingo?

3 Labongo akalakala mo in iye ni pire tek me nongo cawa me kwan. Ento ngo ma omyero wakwan? Iromo tamo ni, ‘Jami akwana pol ma pe larre. Anongo tek me kwanogi ducu.’ Jo mukene gitwero kwano bukkewa ducu kun bene gineno vidio ducu ma dulwa cwalo woko, ento pol pa wan pe watwero nongo cawa me timo meno. Lukiko Madit ngeyo man. Pi tyen lok man, Lukiko Madit cokcok-ki onongo ni omyero kidwok piny wel bukke ma kigoyo agoya ki ma kicwalo i Intanet bene.

4 Me labolle, pe dong wagoyo Yearbook of Jehovah’s Witnesses, pien watwero nongo jami mutimme ma cuko cwinywa i jw.org® kacel ki purogram me JW Broadcasting ma katti dwe ki dwe. Magajin me Wi Lubele pi lwak ki Awake! dong kigoyogi kidek keken i mwaka acel. Pe kitimo alokaloka magi ni wek wabed ki cawa me timo jami ma pe kwako worowa. Kitimo alokaloka magi wek ominiwa kare me keto cwinywa i kom “jami ma pigi tego loyo.” (Pil. 1:10, NW) Kong dong wanyamu kit ma waromo keto pi jami ma pigi tego bedo mukwongo ki kit ma watwero nongo kwede adwogi maber ki i kwano Baibul piwa kenwa.

KET PI JAMI MA PIGI TEGO LOYO

5-6. Jami ango ma omyero wanen ni wakwano i yo matut?

5 Gin ango ma omyero wakwong kwanone? Ngene kene ni omyero wakwany cawa me kwano Lok pa Lubanga nino ki nino. Kidwoko piny wel tyeng ma myero kikwan pi cokke me dye cabit wek ominiwa kare me lwodo ki kwedo lok i kom jami ma wakwano. Mitiwa pe myero obed mere me tyeko kwano tyeng ma kiminiwa me akwana i cabit meno, ento omyero wawek lok me Baibul ogud cwinywa​—ci man bikonyowa me nyikke cok ki Lubanga.​—Jab. 19:14.

6 Gin ango ma omyero wakwan i yo matut? Ngene kene ni, omyero wayub pwony me Wi Lubele me anyama, bute me Kwano Baibul Kacel Macalo Kacokke ki dong bute mukene ma tye i cokke me dye cabit. Omyero bene wakwan Wi Lubele pi lwak ki Awake! ducu ma katti.

7. Tika omyero cwinywa otur ka pe watwero kwano nyo neno jami ducu ma kicwalo i kabedowa me intanet ki JW Broadcasting?

7 Pud dok iromo waco ni, ‘Aye gire lok meno, ento pwony ki vidio ma katti i kabedowa me intanet me jw.org, ki dong i JW Broadcasting kono? Jamine dwong adada!’ Tam kong i kom labol man: I otel mapol kitedo kwai cam mapatpat ma kactoma aye myero oyer mene ma ebitoko. Kactoma me otel magi pe gitwero toko cam ducu ma tye ci gityeko woko. Pi meno, giyero cam mogo manoknok aye gicamo. I yo acel-lu, ka pe itwero camo cam me cwiny ducu ma katti i intanet, pe iwek cwinyi oballe. Kwan nyo inen jami ma itwero. Kong dong wanyamu gin ma kwan i yo matut kwako ki gin ma watwero timone wek wanong adwogi maber ki i kwanwa.

KWAN I YO MATUT PE YOT!

8. Yo ango ma watwero tic kwede ka watye ka yubo Wi Lubele me anyama i kacokke, dok meno keli bakacic ango?

8 Kwan i yo matut kwako keto cwinyi i kom gin ma itye ka kwanone wek ipwony gin mo ma pire tek. Pe obedo mere wot wiye wiye ki ngolo te lagam keken. Me labolle, ka itye ka yubo Wi Lubele me Anyama, cak ki kwano gin ma wabinyamo ma tye i acakki me pwony moni. I nge meno, kwan ci itam i kom wi lok madit me pwony meno, wi lok matinotino kacel ki lapeny me poyo wic. Ci ikwan pwony meno motmot dok ki diro. Ket cwinyi i kom lain mukwongo ma tye i paragraf acel acel. Lain mukwongo-ni pol kare titi gin ma kibinyamo i paragraf meno. Ka iwoto ki kwano pwony meno, tam i kom kit ma paragraf acel acel kubbe kwede ki wi lok matino kacel ki wi lok madit me pwony meno. Co piny nyig lok ma pe iniang tere ki jami mukene ma onongo pe ingeyo con dok imito kwedone i yo matut.

9. (a) Pingo omyero waket cwinywa tutwal i kom ginacoya ka watye ka yubo Wi Lubele me anyama, dok watimo man nining? (b) Kit ma kitito kwede i Yocwa 1:8, gin ango ma omyero watim medo i kom kwano ginacoya?

9 Kwano Wi Lubele i cokkewa konyowa me niang Baibul. Pi meno, ket cwinyi i kom ginacoya, tutwalle ma kibikwano i kare ma nongo kacokke tye ka nyamo pwony meno. Ket cwinyi me neno kit ma nyig lok ma i ginacoya moni kubbe kwede ki paragraf ma ginacoya meno nonge iye. Medo i kom meno, kwany kare me lwodo lok i kom ginacoya ma ikwano, ki kit ma itwero tic kwede i kwoni.​—Kwan Yocwa 1:8.

Lunywal, wupwony litinowu kit me kwan i yo matut (Nen paragraf 10) *

10. Ma lubbe ki Jo Ibru 5:14, pingo omyero lunyodo gukwany kare me pwonyo lutinogi kit me kwan ki kwedo lok i worogi macalo jo me ot?

10 Ngene kene ni, lunyodo gimito ni lutinogi gunong mit pa Woro pi Jo me Ot cabit ducu. Ento, kadi bed lunyodo kare ducu giyubo gin mo pi woro pi jo me ot, pe mitte ni guyub gin ma kite pat cabit ducu. Kadi bed kiromo neno purogram me JW Broadcasting nyo kare mukene timo jami calo yubo yeya pa Nua i Woro pi Jo me Ot, ento pire tek bene ni lutino myero gupwony kit me kwan. Me labolle, myero gupwony kit me yubbe pi cokke, nyo kit me kwedo lapeny mo ma kipenyogi i cukul. (Kwan Jo Ibru 5:14.) Ka gibedo ki kare me kwano lok mo me Baibul ki gang, ci man bikonyogi me keto cwinygi i kom pwony ma kimiyo i cokke, gure me adwol ki gure madito, ma kare mogo pe tye ki vidio. Ngene kene ni, cawa ma lunyodo cwalo me kwan ki lutinogi myero obed ma rwatte ki mwakagi kacel ki kitgi.

11. Pingo pire tek ni wapwony lutino kwanwa me Baibul kit me kwan pigi kengi i yo matut?

11 Lutino kwanwa me Baibul bene myero wapwonygi kit me kwan. Ka pud ginyen, cwinywa bedo yom me neno ka gingolo te lagam me lapeny pi kwangi nyo pi yub me cokke. Ento mitte ni wapwony lutino kwanwa me Baibul ki kit me kwedo lok ki me kwan matut pigi kengi. I yo ma kit man, ka peko obino, ma ka ngwec ka penyo lumemba me kacokke mukene pi kony, gin gibingeyo kit me nongo ngec ma bikonyogi ki i bukkewa.

BED KI YUB MA IMITO COBONE KA ITYE KA KWAN

12. Yub ango ma watwero ketone ka watye ka kwan?

12 Ka ibedo ngat ma pe maro kwan, iromo tamo ni pe twere me nongo mit pa kwan. Ento twere. Cak ki kwan pi cawa manok, ci iwot ki medo cawa me kwanni motmot. Bed ki yub ma imito cobone ka itye ka kwan. Ngene kene ni, yubwa ma pire tek loyo myero obed me nyikke cok ki Jehovah. Yub mo ma watwero cobone pi oyot twero bedo me gamo lapeny ma ngat mo openyo nyo kwedo lok i kom peko mo ma watye kwede.

13. (a) Tit kong yo ma latin mo twero tic kwede me tito pi niyene i cukul. (b) Itwero tic ki tam ma kimiyo i Jo Kolocai 4:6 nining?

13 Me labolle, tika ibedo dano matidi ma pud tye i cukul? Romo bedo ni lutino kwan luwoti gimini tek kwo pien pe iwero wer lubaro nyo wer me kwogo lobo. In imito cung matek pi gin ma Baibul pwonyo, ento iwinyo ni pe ipore me timone. Dong mitte ni iket yub me kwan i yo matut! Itwero bedo ki yub aryo: (1) me jingo niyeni ni myero imedde ki bedo pat ki lobo-ni ki me (2) me dongo dironi me tito pi niyeni. (Jon 17:16; 1 Pet. 3:15) Itwero kong pennye kekeni ni, ‘Lok ango ma lutino kwan luwota gutiyo kwede me cwako wero wer lubaro?’ Ci icak timo kwed ki diro kun itiyo ki bukkewa. Cung pi niyeni pe twero bedo tek kit ma itamo kwede. Pol pa dano giwero wer me lubaro pien ni ngat mo ma giworo owaccigi ni guwer. Ka inongo tyen lok acel nyo aryo ma itwero nywakone kwedgi, ci itwero konyo ngat mo ma tye ka yenyo ada ki cwiny matir.​—Kwan Jo Kolocai 4:6.

DONG MITINI

14-16. (a) Ngo ma itwero timo wek iniang maber i kom buk me Baibul ma itye ki ngec manok iye? (b) Tit kong kit ma wang ginacoya ma kiketogi kany twero konyi me niang buk pa Amoc maber. (Nen bene bok ma wiye tye ni “ Med Ngecci i kom Jo ma i Baibul!”)

14 Go kong ni i cokke mo wabinyamo buk acel i kin bukke 12 matinotino ma gugiko Ginacoya me leb Ibru, gwok nyo buk ma pe ingeyo maber. Yo mukwongo ma itwero kwanyone aye me dongo mitini i kom gin ma lanebi meno ocoyo. Itwero timo meno nining?

15 Me acel, pennye kekeni ni: ‘Gin ango ma angeyo i kom laco buk man? En obedo anga, okwo kwene, dok onongo timo tic ango?’ Yo me kwo pa laco buk meno twero konyowa me niang gin mumiyo en otiyo ki nyig lok nyo lapor mogo. Ka itye ka kwano Baibul, yeny nyig lok ma konyi me niang kit pa ngat ma ocoyo buk meno.

16 Me aryone, ibinongo ni tye me kony ka iniang awene ma kicoyo iye buk meno. Itwero timo meno oyotoyot ka iroto ka ma wiye tye ni “Table of the Books of the Bible” i pot karatac 1662-1663 i Baibul me New World Translation of the Holy Scriptures. Medo i kom meno, itwero bene roto chart ma loko i kom lunebi ki luker i Lamed Ngec me A6 i pot karatac 1744-1747. Kit macalo buk ma itye ka kwano-ni obedo buk ma lanebi ocoyo, bedo ber ka itemo niang kit ma kwo onongo tye kwede i kare ma kicoyo. Tim maraco ango ma kioro lanebi man me tirone? Angagi mukene ma gukwo i kare pa lanebi meno? Me nongo ngec magi ducu, mitte ni inong ngec ki i bukke mukene me Baibul. Me labolle, me niang matut i kom gin ma onongo tye ka timme i kare pa lanebi Amoc, ibinongo adwogi maber ka ikwano tyeng mogo ki i buk pa 2 Luker ki 2 Tekwaro, ma kiryeyogi i kin coc matino ma i dye Baibul me New World Translation of the Holy Scriptures, ma rwatte ki lok ma i Amoc 1:1. Medo i kom meno, iromo bene roto buk pa lanebi Kocea, ma nen calo okwo i kare pa Amoc. Ngec magi ducu bikonyi me niang kit ma okwo onongo tye kwede i kare pa Amoc.​—2 Luker 14:25-28; 2 Tekwaro 26:1-15; Koc. 1:1-11; Amoc 1:1.

KET CWINYI I KOM JAMI MATINO TINO

17-18. Ti ki labol ma kimiyo i paragraf aryo-ni nyo labol ma megi me nyuto kit ma keto cwinyi i kom ngec mogo matinotino twero konyi me nongo mit pa kwano Baibul.

17 Bedo ber ka wakwano Baibul ki miti me medo ngecwa. Me labolle, ket kong ni itye ka kwano cura me 12 me buk pa lanebi Jekaria, ma tito pi to pa Meciya. (Jek. 12:10) Ma io i tyeng me 12, ikwano ni “jo me ot pa Natan” gibikumo matek pi to pa Meciya. Ma ka wot wiye wiye i bute meno labongo keto cwinyi iye, itwero cung kong manok ci ipennye kekeni ni: ‘Kubbe ango ma tye i kin jo me ot pa Natan ki Meciya? Tika atwero nongo ngec mukene matut?’ Iromo cako timo kwed mo manok. Me labolle, itwero tic ki Baibul me New World Translation of the Holy Scriptures kun iroto coc matino ma i dye pot karatac meno, ma kubbe ki tyeng me 12. Coc matino magi teri i wang Baibul aryo ma loko lok marom. Me acel teri i 2 Camuel 5:13, 14, ka ma ipwonyo ni Natan onongo obedo wod pa Daudi. Me aryone cwali i Luka 3:23, 31, ma nyuto ni Yecu obedo lakwar Natan ki tung bot minne, Maliam. (Nen Wi Lubele me Agucito 2017, pot 32 para. 4) Man otugo mitini cutcut! Onongo ingeyo ni lunebi gutito con ni Yecu bibedo lakwar Daudi. (Mat. 22:42) Ento Daudi onongo tye ki lutino awobe makato 20. Pe tye me ur tutwal ni lanebi Jekaria ocimo ot pa Natan kikome ni en aye bibedo ki tyen lok me kumo pi to pa Meciya?

18 Nen kong labol mukene. I cura mukwongo me buk pa Luka, wakwano ni lamalaika Gabriel olimo Maliam kun tito lok me aura i kom latin ma en binywalo-ni ni: ‘En bibedo dit, gibilwonge ni, Wod pa En Mamalo Twal; Lubanga Jehovah bimiye komker pa kwarone Daudi. En biloyo jo me ot pa Yakobo matwal; kerre pe bigik.’ (Luka 1:32, 33) Pol kare waketo cwinywa i kom bute mukwongo me lok pa Gabriel, ni kibilwongo Yecu ni “Wod pa En Mamalo Twal.” Ento Gabriel bene otito ni Yecu ‘biloc macalo kabaka.’ Dong watwero pennye kekenwa gin ma Maliam otamo i kom lok pa Gabriel-li. Tika en oniang ni Gabriel tye ka titone ni Yecu bileyo ka wang Kabaka Kerode​—nyo lain me loc pa Kerode i Icrael? Ka onongo Yecu odok Kabaka, ci Maliam onongo bidoko Min Kabaka, dok lupacone ducu gibikwo i gang kal. Ento pe tye ka mo ma kicoyo ni Maliam openyo Gabriel ki kodi lapeny meno; dok pe tye ka mo ma wakwano ni Maliam openyo pi rwom madit i Ker meno, kit ma lupwonnye pa Yecu aryo gutimo-ni. (Mat. 20:20-23) Lok matinotino magi jingo cwinywa ni Maliam onongo obedo dako ma mwol adada!

19-20. Kit ma kitito kwede i Yakobo 1:22-25 ki 4:8, yub ango ma myero wabed kwede ka watye ka kwan?

19 Myero wiwa opo ni, tyen lok ma pire tek loyo mumiyo wakwano Baibul ki bukkewa i yo matut aye me nyikke cok ki Jehovah. Wamito bene neno ‘calwa’ kikome i kiyo me Lok pa Lubanga wek waniang alokaloka ma mitte me yomo cwiny Lubanga. (Kwan Yakobo 1:22-25; 4:8.) Kare ducu ka wamito kwan, omyero wacak ki penyo Jehovah pi cwiny mere maleng. Omyero waleg en wek okonywa me nongo adwogi maber ki i gin ma wakwano dok wanen alokaloka ma myero watim i kwowa.

20 Wan ducu omyero wayelle me bedo calo dano pa Lubanga ma laco Jabuli oloko i kome ni: ‘En maro kwano cik pa Jehovah, en bedo ka lwodo lok i kom cikke dyeceng ki dyewor. . . . Gin ma en tiyo ducu, en limo iye bakacic.’​—Jab. 1:2, 3.

WER 88 Pwonya Wek Ange Yo Meri

^ para. 5 Jehovah miyowa ngec madwong adada me anena ki me akwana. Pwony man bikonyi me ngeyo gin ma myero ikwan, dok miyo bene tam ma twero konyi me nongo adwogi maber loyo ki i kwanni piri keni.

^ para. 61 LOK I KOM CAL: Lunywal ma gitye ka nyuto ki lutinogi kit me yubbe pi Kwano Wi Lubele i cokke.

^ para. 63 LOK I KOM CAL: Omego mo ma tye ka timo kwed i kom Amoc, ma ocoyo buk acel me Baibul. Cal ma i ngeye nyuto gin ma omego-ni tye ka goyone i wiye ka woto ki kwano lok me Baibul kun lwodo.