Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 21

Niyabo—Loko Ningo i kom Anyim ma Megi?

Niyabo—Loko Ningo i kom Anyim ma Megi?

“Amen. Rwot Yecu, bin!”—YABO 22:20.

WER 142 Moko Matek i Genwa

GIN MA WABINYAMO *

1. Tam ma pire tek ango ma myero dano ducu gumoki?

 I KARE-NI, dano gitye ki tam ma pire tek me amoka. Tika gibicwako Lubanga Jehovah macalo Ngat ma opore me loyo polo ki lobo, nyo mono gibimiyo cwakgi bot lamonene, Catan Larac-ci? Pe gitwero bedo ma pe gicwako tung ka mo ka odok i lok man. Dok gin ma gibiyero aye bimoko ka ce gibinongo kwo ma pe tum nyo pe. (Mat. 25:31-33, 46) I kare me ‘twon can madit atika-ni,’ jo ma lugen bot Jehovah kibiketo lanyut i tur nyimgi me bwot. (Yabo 7:14; Ejek. 9:4, 6) Ento jo ma gitye ki poyo pa lee mager-ri, kibijwerogi woko.—Yabo 14:9-11.

2. (a) Gin ango ma Jo Ibru 10:35-39 cuko cwinywa me timone? (b) Buk me Niyabo twero konyowa nining?

2 Kwan Jo Ibru 10:35-39. Ka ce iyero me cwako loc pa Jehovah, ci nongo imoko tam me ryeko adada. Dong itye ki miti me konyo jo mukene me moko tam me ryeko. Iromo tic ki ngec ma nonge i buk me Niyabo me konyogi. Buk meno nyuto gin ma bitimme i kom lumone pa Jehovah, ento nyuto bene mot ma jo ma gicwako locce gibinongone. Myero wakwany kare me kwano lok ada ma pigi tego magi. Timo meno bijingo mitiwa me medde ki tic pi Jehovah. Medo i kom meno, waromo tic ki gin ma wapwonyo me konyo jo mukene wek gumok tamgi me tic pi Jehovah matwal.

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 I pwony man, wabinyamo lapeny magi: Ngo ma bitimme i kom jo ma gicwako loc pa Lubanga? Ki tungcel, ngo ma bitimme i kom jo ma giyero me miyo cwakgi bot lee makwar-ri ma kiloko i kome i buk me Niyabo?

NGO MA BITIMME I KOM JO MA GILUGEN BOT JEHOVAH?

4. Gurup mene ma lakwena Jon oneno ma gucung kacel ki Yecu i polo?

4 I ginanyuta mo, lakwena Jon oneno gurup aryo pa dano ma gicwako loc pa Jehovah dok gibinongo kwo ma pe tum. Gurup me acel tye ki dano 144,000. (Yabo 7:4) Gikokogi ki i lobo wek gubed luloc i gamente nyo Ker kacel ki Yecu i polo. Gibiloyo lobo kacel ki Yecu. (Yabo 5:9, 10; 14:3, 4) I ginanyuta man, Jon oneno jo magi gucung kacel ki Yecu i wi Got Cion i polo.—Yabo 14:1.

5. Ngo ma cokcok-ki bitimme i kom udong jo ma kiwirogi ma pud gitye i lobo?

5 Nicakke i kare pa lukwena nio wa i kare-ni, dano alip mapol dong kiyerogi me bedo i kin jo 144,000. (Luka 12:32; Rom. 8:17) Ento, kiwaco ki Jon ni jo manok keken ki i gurup man aye gibibedo kwo i lobo i kare man me agikki-ni. Kibiketo “lanyut” me cwak pa Jehovah i tur nyim ‘udong likwayo pa dako-ni’ ma nongo twon can madit atika peya ocakke. (Yabo 7:2, 3; 12:17) Dong i kare mo i nge cakke pa twon can madit atika, kibitero udong jo ma kiwirogi-ni i polo me ribbe kacel ki jo 144,000 mukene-ni, ma yam gutyeko kwogi i lobo woko. Gibiloc kacel ki Yecu i Ker pa Lubanga.—Mat. 24:31; Yabo 5:9, 10.

6-7. (a) Gurup mene ma lakwena Jon dok oneno, dok ngo ma wapwonyo madok i komgi? (b) Pingo myero udong jo ma kiwirogi kacel ki ‘lwak dano mapol ata-ni’ gubed ki miti me neno cobbe pa Niyabo cura 7?

6 I nge neno gurup pa dano ma gibikwo i polo, Jon dok oneno “lwak dano mapol ata.” Pe calo jo 144,000 ca, Baibul pe tito wel dano ma gibibedo i gurup man. (Yabo 7:9, 10) Ngo ma wapwonyo madok i komgi? Kiwaco bot Jon ni: “Magi aye gin jo ma gua ki i can madit atika, gin bene dong gutyeko lwoko jorgi i remo pa Latin romo odoko matar adada.” (Yabo 7:14) I nge kato ki i twon can madit atika, ‘lwak dano mapol ata-ni’ gibimedde ki kwo i lobo kun ginongo mot mapol ata.—Jab. 37:9-11, 27-29; Car. 2:21, 22; Yabo 7:16, 17.

7 Kadi bed kiyerowa me kwo i polo nyo wabibedo i lobo, tika waye ni wabineno cobbe pa Niyabo cura 7? Bedo ber ka waye. Meno pud dong bibedo kare mamwonya ya pi gurup aryo ducu pa lutic pa Lubanga! Wabibedo ki yomcwiny madwong adada ni wayero me cwako loc pa Jehovah. Ngo mukene ma buk me Niyabo tittiwa madok i kom twon can madit atika-ni?—Mat. 24:21.

NGO MA BITIMME I KOM LUMONE PA LUBANGA?

8. Twon can madit atika-ni bicakke nining, dok pol pa dano gibidok iye nining?

8 Kit ma kitito kwede i pwony mukato-ni, cokcok-ki gamente me lobo-ni biloko tonge i kom Babilon Madit, ma en aye dini goba ducu me wi lobo-ni. (Yabo 17:16, 17) Man bibedo acakki me twon can madit atika-ni. Ento tika man biweko jo mapol gicako tic pi Jehovah? Pe. Me ka meno, Niyabo cura 6 nyuto ni i kare meno, jo ma pe gitiyo pi Jehovah gibiyenyo gwok ki bot dul me wibye ki me biacara me lobo-ni, ma kiporogi ki godi madongo. Kit macalo jo magi pe gibicwako Ker pa Lubanga, Jehovah binenogi calo lumonene.—Luka 11:23; Yabo 6:15-17.

9. I yo ma nining ma jo pa Jehovah gibibedo pat i kare me twon can madit atika, dok adwogine bibedo nining?

9 Ki lok ada, lutic pa Jehovah ma lugen gibibedo pat adada i kare me twon can madit atika. Gibimedde ki bedo gurup acel keken i wi lobo ma gitiyo pi Jehovah dok pe gimiyo cwakgi bot ‘lee mager-ri.’ (Yabo 13:14-17) Kit macalo gibimedde ki bedo lugen bot Jehovah, man bitugo akemo pa lumone pa Jehovah. Macalo adwogine, gurup pa lobe ma gunote gibioto lweny magwar i kom jo pa Lubanga i wi lobo ducu. Baibul lwongo man ni lweny pa Gog me lobo Magog.—Ejek. 38:14-16.

10. Kit ma kitito kwede i Niyabo 19:19-21, Jehovah bidok iye nining ka kioto lweny i kom jone?

10 Jehovah bidok iye nining ka kicako lweny i kom jone? En owacciwa ni: “Abidoko ger ma nongo akemo omaka ma pe wacce.” (Ejek. 38:18, 21-23) Niyabo cura 19 tito gin ma bitimme i nge meno. Jehovah bicwalo Wode me gwoko jone ki me loyo lumonegi. “Mony mapol me polo,” ma tye iye lumalaika ma lugen ki jo 144,000, gibiribbe kacel ki Yecu me lweny i kom Gog me Magog. (Yabo 17:14; 19:11-15) Lweny man bigik nining? Dano kacel ki dul ducu ma gidag Jehovah kibijwerogi woko matwal!—Kwan Niyabo 19:19-21.

I NGE LWENY, NYOM BIBEDO TYE

11. Gin ma pire tek loyo i buk me Niyabo obedo ngo?

11 Go kong kit ma jo ma lugen ma gitye i lobo gibiwinyo kwede i nge bwot i kare me jwero lumone pa Lubanga! Meno pud dong bibedo kare me yomcwiny ya! Kadi bed ni yomcwiny madwong bibedo tye i polo i nge jwero Babilon Madit, ento tye gin mo mukene ma bikelo yomcwiny madit loyo. (Yabo 19:1-3) Meno obedo gin ma pire tek loyo i buk me Niyabo—“nyom pa Latin romo.”—Yabo 19:6-9.

12. Kit ma kinyuto kwede i Niyabo 21:1, 2, awene ma nyom pa Latin romo bitimme iye?

12 Awene ma nyom man bitimme iye? Jo 144,000 ducu gibibedo i polo ma nongo lweny me Armagedon peya ocakke. Ento meno pe bibedo kare ma nyom pa Latin romo bitimme iye. (Kwan Niyabo 21:1, 2.) Nyom pa Latin romo bitimme i nge lweny me Armagedon ma nongo lumone pa Lubanga ducu dong kityeko jwerogi woko.—Jab. 45:3, 4, 13-17.

13. Ngo ma bitimme i nyom pa Latin romo?

13 Nyom pa Latin romo tyen lokke ngo pi jo ma gibinywako iye? Nyom ribo kacel laco ki dako. I yo acel-lu, nyom pa Latin romo biribo kacel Kabaka, Yecu Kricito, ki “nyako gerre,” jo 144,000. Cakke ki yub ma pire tek meno, jo 144,000 kacel ki Yecu gibicako loyo lobo pi mwaka 1,000.—Yabo 20:6.

GANG MALENG ADADA KI ANYIM MA MEGI

Niyabo cura 21 tito ni gang maleng ma kilwongo ni Jerucalem Manyen “oa ki i polo bot Lubanga bino piny.” I kare me loc me Mwaka Alip Acel, gang man bikelo mot mapol ata bot dano ma gubedo lugen (Nen paragraf 14-16)

14-15. Niyabo cura 21 oporo jo 144,000 ki ngo? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

14 I nge meno, Niyabo cura 21 oporo jo 144,000 ki gang mo maleng adada ma kilwongo ni “Jerucalem Manyen.” (Yabo 21:2, 9) Gang man tye ki te gutine 12, ma kicoyo i komgi “nying lukwena apar wiye aryo pa Latin romo.” Pingo man ogudo cwiny Jon? Pien en oneno kicoyo nyinge i kom te guti acel. Meno pud dong obedo mot madit adada!—Yabo 21:10-14; Ep. 2:20.

15 Gang man pe cal ki gang mo mukene. Tye ki yo madit ma gipeto ki jabu, dogcel 12 ma kiyubo ki tiko matar, cel ki te guti ma kideyo ki litino kidi me wel mapatpat, dok ‘borre ki lacce ki borre ma odok malo ducu rom.’ (Yabo 21:15-21) Ento Jon oneno ni gin mo onongo pud orem i boma meno! Nen kong gin ma Jon owacciwa: “Pe aneno ot mo me woro Lubanga i gang meno, pien ot me woro Lubanga ki kunnu en aye Rwot [Jehovah] Lubanga Won Twer Ducu kikome, ki Latin romo. Ceng nyo dwe pe bimitte i gang meno me ryeny iye, pien deyo pa Lubanga aye lengo ma tye kunnu, ki tarane en aye Latin romo.” (Yabo 21:22, 23) Jo ma gibedo i Jerucalem Manyen gibikubbe ki Jehovah atir. Pi meno, pe dong mitte ni gubed ki ot me woro Lubanga. (Yabo 22:3, 4) Medo i kom meno, i miyo worogi bot Lubanga, Yecu aye bitelo wigi macalo lalamdog madit i polo. (Ibru 7:27) Pi tyen lok magi, Jon owaco ni ot me woro Lubanga i boma meno obedo Jehovah gin ki Yecu. 

Angagi ma gibinongo adwogi maber ki i mot ma kiporogi ki “kulu” kacel ki ‘yadi’? (Nen paragraf 16-17)

16. Ngo ma bitimme i kom dano i kare me Loc me Mwaka Alip Acel me Ker pa Lubanga?

16 Tye me yomcwiny adada pi jo ma kiwirogi me tamo i kom gang man. Ento jo ma gitye ki gen me kwo i lobo bene myero gubed ki miti iye. I kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Yecu, Jerucalem Manyen bikelo mot mapol i lobo. Jon oneno ka mot magi mol calo “kulu me pii me kwo.” Dok bene i dog kulu ryoryo onongo “yat me kwo tye iye” ma pot yadi meno obedo me “cango two pa jo me rok ducu.” (Yabo 22:1, 2) Dano ducu ma gibikwo i kare meno gibibedo ki kare me nongo adwogi maber ki i mot magi. Motmot, dano ducu ma giluwiny bot Jehovah gibibedo labongo roc. Two bibedo pe, kadi wa arem, nyo koko pi cwercwiny.—Yabo 21:3-5.

17. Kit ma Niyabo 20:11-13 nyuto kwede, angagi ma gibinongo mot i kare me Loc me Mwaka Alip Acel?

17 Angagi ma gibinongo adwogi maber ki i mot magi? Gurup mukwongo ma gibinongo mot magi bibedo lwak dano mapol ata ma gubwot ki i lweny me Armagedon, kacel ki lutino mo keken ma kiromo nywalogi i lobo manyen. Ento Niyabo cura 20 bene ociko ni kibicero jo muto woko. (Kwan Niyabo 20:11-13.) “Jo ma kitgi atir” ma guto i kare mukato angec, kacel ki “jo ma kitgi pe atir”—ma pe gubedo ki kare me pwonyo lok i kom Jehovah—kibicerogi me kwo i lobo kany odoco. (Tic 24:15; Jon 5:28, 29) Tika man te lokke ni dano ducu ma guto kibicerogi me kwo i lobo i kare me Loc me Mwaka Alip Acel? Pe tye kit meno. Jo ma gukwero tic pi Jehovah i kare ma onongo pud gikwo pe kibicerogi. Gubedo ki kare me pwonyo lok i kom Jehovah ento gunyuto ni pe gupore me kwo i Paradic.—Mat. 25:46; 2 Tec. 1:9; Yabo 17:8; 20:15.

ATEMATEMA ME AGIKKI

18. Kwo bibedo nining i lobo i agikki me mwaka 1,000?

18 I agikki me mwaka 1,000, jo ducu ma gibibedo kwo i lobo nongo dong gipe ki roc. Pe tye ngat mo ma bibedo kwo i kare meno ma bibedo ki bal ma walako ki bot Adam. (Rom. 5:12) Acena me bal pa Adam nongo dong kityeko kwanyone woko. Man te lokke ni dano ducu ma i lobo ‘gibibedo kwo’ pien nongo gitye labongo roc i agikki me mwaka 1,000.—Yabo 20:5.

19. Pingo mitte ni dano gukat ki i atematema me agikki?

19 Wangeyo ni Yecu, laco ma pe ki roc, okwero tute pa Catan me turo gennene. En omedde ki bedo lagen bot Lubanga kadi wa i kare me atematema. Ento tika dano ducu ma gipe ki roc gibigwoko gennegi bot Jehovah ka kimiyo kare ki Catan me temogi? Ngat acel acel bibedo ki kare me nyuto gennene bot Jehovah i kare ma kibigonyo Catan ki i bur ma tere pe gik i agikki me mwaka 1,000. (Yabo 20:7) Jo ma gibigwoko gennegi i kare me atematema me agikki-ni gibinongo kwo ma pe tum ki bedo agonya me ada. (Rom. 8:21) Jo ma gibijemo i kom Jehovah kibijwerogi matwal, kacel ki Larac-ci ki jogine.—Yabo 20:8-10.

20. Iwinyo nining i kom lok pa lunebi ma nonge i buk me Niyabo?

20 Iwinyo nining i nge wot wiye wiye i buk me Niyabo? Mono pe yomo cwinyi me goyo kit ma lok pa lunebi magi bicobbe kwede i komi? Dok man mono pe tugo cwinyi me lwongo jo mukene wek guribbe kwedwa i woro Lubanga me ada? (Yabo 22:17) Kit ma dong watyeko nyamo jami magi ma bitimme i anyim, watye ki yomcwiny dok wamito lok calo lakwena Jon ma owaco ni: “Amen. Rwot Yecu, bin!”—Yabo 22:20.

WER 27 Nyuto Lutino pa Lubanga

[Lok ma tye piny]

^ Man aye pwony me agikki i kin pwony adek ma lubbe aluba ma loko i kom buk me Niyabo. Kit ma wabineno kwede i pwony man, jo ma lugen bot Jehovah gibibedo ki anyim mamwonya, ento jo ma gikwero loc pa Lubanga kibijwerogi woko.