Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

GIN MUTIMME I KWO

Anongo Adwogi Maber ki Ibedo ki Jo Maryek

Anongo Adwogi Maber ki Ibedo ki Jo Maryek

WIYA po i kom gin mutimme i nino mo acel ma piny onongo ngic adada i Brookings, South Dakota, U.S.A mwaki mapol angec. Onongo dong atwero niang ni kare me cwir dong cok. Onongo atye i ot mo i fam kacel ki jo mogo manok, dok komwa onongo tye ka myel amyela pi koyo. Wacung cok ki tang mo ma pii opong iye, piine onongo ngic adada! Wek kong atitti gin mutimme i kwona wek iniang tyen lok muweko onongo wacung kenyo.

LUGANGWA

Nera Alfred kacel ki babana

Kinywala i Marci 7, 1936. Kinywalo wan lutino angwen, dok an aye latin me agikki. Onongo wabedo i fam mo matidi i tung kunyango me South Dakota. Pur onongo tic ma pire tek botwa, ento onongo pire pe tek loyo. Lunyodona gunongo batija macalo Lucaden pa Jehovah i 1934. Gin onongo gudyero kwogi bot Jehovah, pi meno, timo mitine aye onongo pire tek loyo botgi. Babana, Clarence, ki dok lacen nera, ma nyinge Alfred, gutiyo macalo company servant (i kare-ni dong kilwongo ni lakub kin luelda) i kacokke mo matidi i Conde, South Dakota.

Kare ducu onongo jo me gangwa gicito i cokke dok wacito i ot ki ot ka tito kwena madok i kom kwo mamwonya ma tye i anyim. Lanen pa lunyodona kacel ki pwonygi okonyowa me dongo mar pi Jehovah. An kacel ki lamera, Dorothy, wadoko Lutit kwena me Ker ma onongo watye ki mwaka abicel. I 1943, adonyo i Cukul me Tiokraci, ma onongo pud ocakke acaka i kare meno.

Tic macalo painia i 1952

Gure madit ki matino onongo pire tek botwa adada. Wiya po i kom gure madit mo ma obedo i 1949 i Sioux Falls, South Dakota. Omego Grant Suiter omiyo pwony mo ma wi lokke obedo ni “It Is Later Than You Think!” En onyuto ni Lukricitayo ducu ma gudyero kwogi myero guti kwede me tito kwena me Ker pa Lubanga. I ngeye adyero kwona bot Jehovah. Anongo batija i gure me adwol ma olubo meno, i Brookings, i Novemba 12, 1949. Meno aye tyen lok muweko onongo atye i ngico piny i dye fam, kit ma atito kwede con. An kacel ki jo adek mukene onongo watye ka kuro ni kibatija wan i tang mo madit.

I ngeye, amoko tamma me tic macalo painia. Acako i Januari 1, 1952, ma onongo dong atye ki mwaka 15. Baibul waco ni: “Ngat ma bedo kacel ki jo maryek pwonnye doko ryek bene,” dok onongo tye jo maryek mapol i gangwa ma gucwako tamma me tic macalo painia. (Carolok 13:20) Pol kare onongo acito ka tito kwena ki nera Julius, ma onongo dog tye ki mwaka 60. Kadi bed ni en onongo dit loya, wanongo mit me pwony kacel. Apwonyo jami mapol ki bote kacel ki jami mutimme i kwone. Ma pe otero kare malac, Dorothy bene ocako tic macalo painia.

LUNENO ME ADWOL GUKONYA

I kare ma pud atidi, lunyodona gubedo ka lwongo luneno me adwol mapol kacel ki mongi me bedo i gangwa. Luot mo acel ma nyingi Jesse gin ki Lynn Cantwell, gukonya matek adada. Onongo giparo pira dok gucuko cwinya adada. Ka gitye ka tic i kacokke mogo macok kwedwa, onongo i kare mogo gilwonga me wot i ticwa me pwony kacel kwedgi. Bedo kacel kwedgi onongo pud dong mit ya! Onongo amito lungo wiya i tic pi Jehovah calo gin ki dok me bedo painia.

Lanenowa me adwol onongo nyinge Bud Miller. I kare ma en ki dakone, Joan, gulimo kacokkewa, onongo atye ki mwaka 18. I kare meno onongo bene kimito ni acit i cokke mo pa komitti ma yero jo ma myero gudony i mony. Onongo gimito ni atim tic mo ma angeyo ni pe rwatte ki cik ma Yecu omiyo ni myero wacung ma pe wacwako tung ka mo i lok me wibye. Ento an onongo amito tito kwena me Ker. (Jon 15:19) Pi meno, apenyogi ni myero guwek amedde ki tic macalo latit kwena.

Cwinya obedo yom adada i kare ma Omego Miller owacca ni ebibino i cokke meno kacel kweda. En onongo pe lwor, dok dano onongo pe gitwero bure. En bene onongo ngeyo Ginacoya maber adada. Bedo kwede omina tekcwiny adada! I nge cokke meno i agikki me oro me 1954, komitti meno guye ni atwero medde ki tic me tito kwena. Onongo dong atye agonya me medo malo rwom me ticca pi Jehovah.

Ma pud adonyo nyen i Betel, i nget mutoka me fam

Cutcut i nge meno, kilwongo me tic i Betel, ka ma onongo kilwongo ni Watchtower Farm, i cula nam me Staten, i New York. Abedo ka tic kunu pi mwaki ma romo adek. Jami mamwonya mapol otimme i kwona pien arwatte ki omege kacel ki lumege mapol ma giryek dok abedo ka tic kacel kwedgi.

TIC I BETEL

I WBBR kacel ki Omego Franz

Fam ma i cula nam me Staten onongo tye ki redio citecen me WBBR. Dok Lucaden pa Jehovah aye gubedo ka tic iye cakke i 1924 me o 1957. Lubetel ma giromo 15 me o 20 keken aye onongo gitiyo i fam man. Pol pa wan onongo pud watino dok dirowa nok adada. Ento omego mo mutegi ma kiwiro, Eldon Woodworth, obedo ka tic kacel kwedwa. En onongo tye macalo wonwa dok opwonyowa jami mapol. I kare mogo ka winye manok tye i kin ngat mo ki lawote, Omego Woodworth onongo waco ni, “Gin ma Jehovah obedo ka timo tye me ur adada, kadi bed ni dano ma en tye ka tic kwedgi gitye ki roc.”

Harry Peterson obedo ki arima i tic me tito kwena

Omego Frederick W. Franz bene obedo kacel kwedwa dok okonyo wan ducu. En onongo ryek dok ngeyo lok me Baibul maber. Dok en onongo nyuto miti i kom wan ducu ki acel acel. Ngat ma onongo tedo dek en aye Harry Peterson. Onongo dok yot botwa me tic ki nyinge meno maka nying pene ni, Papargyropoulos. En bene obedo ngat acel i kin jo ma kiwirogi, dok onongo maro ticwa me pwony adada. Omego Peterson onongo tiyo ticci me Betel maber adada ento wiye bene pe wil i kom ticwa me pwony. Dwe ki dwe, en onongo poko magajin miya mapol. En onongo ngeyo Baibul maber adada dok gamo lapeny mapol ma wapenyo.

ANONGO PWONY KI BOT LUMEGE MA GIRYEK

Ki i fam onongo wayubo nyig yen kacel ki pot dek ci waketogi i koc. I mwaka acel onongo wapiko ma romo lita 42,600 pi Lubetel. Abedo ka tic kacel ki Etta Huth, lamego mo ma onongo ryek adada. En onongo nyutiwa kit me yubo nyig yen ki pot dek magi. Lumege ma gia ki i kacokke macok kenyo onongo gibino ka konyowa, dok Etta onongo konyo me nenone ni gitye ka tic maber. Kadi bed ni Etta onongo tye ki ngec mapol madok i kom ticwa i fam, en onongo woro omege ma gitiyo macalo luneno i fam. En onyuto lanen maber adada bot wan ducu.

An ki Angela kacel ki Etta Huth

Angela Romano obedo i kin lumege matino magi ma gubedo ka bino me konyowa i fam. Etta okonye i kare ma en obino i ada. An kacel ki Angie wanyomme i April 1958, dok wanongo mit me tic pi Jehovah kacel pi mwaki 58. I kare magi ducu, genne pa Angie bot Jehovah oweko nyomwa odoko matek adada. En onongo ryek adada dok atwero jenge i kome, kadi peko ango obin.

TIC MACALO LAMICONARI KI LANENO

I kare ma kicato gedo me WBBR ma i cula nam me Staten i 1957, abedo ka tic i Betel i Brooklyn pi kare mogo manok. Ci an kacel ki Angie wanyomme, pi meno, aweko tic i Betel. Pi mwaki ma romo adek, wabedo ka tic macalo lupainia i cula nam me Staten. Pi kare mo bene kong atiyo pi jo ma guwilo redio citecen-ca, dok onongo dong kilwongo ni WPOW.

An kacel ki Angie wamedde ki kwo ma rwomme lapiny wek wabed agonya me tic ka mo keken ka ma can lutit kwena tye iye. Macalo adwogine, i 1961 waye lwongo me tic macalo painia keken i Falls City, Nebraska. Ento cutcut ma wao kunu, kilwongowa me cito i South Lansing, New York, pi dwe acel pi Cukul me Ticwa me Ker. Wanongo mit pa pwonye magi, dok wabedo ki tam ni i nge cukul man, wabidok cen i Nebraska. Ento wabedo ki ur adada i kare ma kicwalo ka mapat. Onongo wabicito ka tic calo lumiconari i Cambodia! I lobo meno mamwonya ma i tung kupiny me Asia, gin mo keken ma waneno, wawinyo, dok wabilo onongo ginyen adada botwa. Onongo watye ki miti adada me tito ki jo ma kunu kwena maber me Ker.

An kacel ki Angela i 1975, ma pud peya kipenyowa i telebijon

Ento lok me wibye okelo anyobanyoba i Cambodia, dok onongo mitte ni wacit i tung kumalo me Vietnam. I nge mwaki aryo, koma odoko lit, dok ki cwercwiny madit wadok cen i Lobo Amerika. Onongo mitte ni kong koma ocang. Dok i kare ma acang, wacako tic doki macalo painia.

I Marci 1965 wacako tic macalo laneno me adwol. Pi mwaki 33, an kacel ki Angie wanongo mit pa tic macalo laneno me adwol ki laneno me distrik, ki miyo kony i gure madito. Tic meno onongo mit adada, pien gure madito onongo kela yomcwiny madit. Pi mwaki mogo, wabedo ka limo kacokke ma i boma me New York, kacel ki kabedo muromo, dok pol gure madito onongo bedo i Yankee Stadium.

WADOK CEN I BETEL KI CUKUL ME TIOKRACI

Pi mwaki magi ducu, an kacel ki Angie wanongo mot me tic mapol ma mogo i kine pe gubedo yot. I 1995, kimina tic me bedo lapwony pi Cukul pa Luelda ki Lukony Kor Tic. I nge mwaka adek, kilwongowa me tic i Betel. Cwinya obedo yom me dok cen ka tic i Betel i nge mwaki 40, ka ma acako tic iye pi kare malac. Pi kare manok, atiyo i Dipatmen ma loyo lok kom tito kwena, ki dok macalo lapwony me cukul mapatpat. I 2007, Lukiko Madit ocako Dipatmen maloyo Pwonye Mapatpat pi cukul ducu ma timme i Betel, dok pi kare mogo, an aye abedo laneno me Dipatmen man.

Mwaki manok angec, alokaloka mapol otimme i cukul magi ma bedo i Betel. Cukul pa Luelda ocakke i 2008. Dok pi mwaki aryo i ngeye, luelda makato 12,000 gunongo pwonye i Patterson ki betel ma i Brooklyn. Cukul magi dong tye ka timme bene i kabedo mapol. I 2010 kiloko nying Cukul pa Luelda ki Lukony Kor Tic me bedo Cukul pa Omege ma Wigi Nono, dok bene kicako cukul manyen, ma kilwongo ni Cukul pa Jo Munyomme.

I Sektemba 2014, kiribo cukul aryo magi me doko Cukul pa Lutit Kwena me Ker. Jo ma kilwongogi i cukul man twero bedo jo munyomme, nyo omege ki lumege ma wigi nono. Dano mapol i twok lobo ducu gubedo ki yomcwiny adada ni cukul man bene twero bedo i lobogi. Tye me yomcwiny adada me nenone ni dano mapol gibibedo ki kare me bedo i cukul magi. Atye ki yomcwiny madit me rwatte ki jo mapol ma guketo alokaloka i kwogi wek ginong pwonye magi.

Ka atamo i kom kwona ma pud peya anongo batija i pii mangic-ca nio wa i kare-ni, apwoyo Jehovah pi rwatte ki jo ma giryek mapol. Gin gukonya me ngeyo ki dok tic pi Jehovah maber. Jo mogo onongo gitino loya, dok mukene onongo dok gidongo. Dok jo mapol onongo tekwarogi pat ki mega. Ento aneno kwogi ki mitigi ni gimaro Jehovah adada. Atye ki yomcwiny ni abedo ki lurem maryek mapol i kin jo pa Jehovah ma atwero nongo pwony ki botgi.

Anongo yomcwiny i rwatte ki lutino kwan ma gia ki i twok lobo ducu