Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Cung Matek i Yo me Cwiny ka Itye ka Tito Kwena i Lobo Mukene

Cung Matek i Yo me Cwiny ka Itye ka Tito Kwena i Lobo Mukene

“Akano lokki i cwinya.”​—JAB. 119:11.

WER: 142, 92

1-3. (a) Gin ango ma myero pire obed tek loyo i kwowa kadi bed ni watye ka wok ki i kwo mapatpat? (b) Peko ango ma jo ma gitye ka pwonyo leb mukene giwok ki iye, dok man kelo lapeny ango? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

LUCADEN pa Jehovah alip mapol ata gitye ka nywako ki mit kom i cobo lok pa lunebi madok i kom tito lok me kwena maber “bot rok ducu ki kaka ki leb-gu ki jo mapatpat ducu.” (Yabo 14:6) In tika itye ka pwonyo leb mukene? Kwok itye ka tic macalo lamiconari, ngat ma tito kwena ka ma can lutit kwena tye iye i lobo mukene, nyo tika itye ka cito i cokke ma kiloko iye leb mapat ki lebi?

2 Macalo lutic pa Lubanga, mitte ni wan ducu waket pi yot komwa i yo me cwiny kacel ki pa jo me odiwa obed mukwongo. (Mat. 5:3) I kare mukene, twero bedo tek me nongo cawa me kwan piwa kenwa, pien nongo ticwa pol adada. Ento jo ma gitye ka tito kwena i lobo mukene dok gikemme ki peko mukene.

3 Medo i kom pwonyo leb mukene, mitte ni jo ma gitye ka tic i lobo mukene bene gucam cam me cwiny ma tye pi jo muteggi kare ducu. (1 Kor. 2:10) Gitwero timo meno nining ka pe gitwero niang leb ma kiloko i kacokke ma gitye iye maber? Dok pingo lunyodo ma gitye Lukricitayo myero gunen ni Lok pa Lubanga odonyo matut i cwiny lutinogi?

GIN MA KETO KWOWA I YO ME CWINY KA MADING

4. Gin ango ma twero keto kwowa i yo me cwiny ka mading? Mi labol.

4 Ka ngat moni nongo tek me niang Lok pa Lubanga i leb mukene ci twero keto kwone i yo me cwiny ka mading. I cencwari me abic K.M.P., Nekemia obedo ki par madit i kare ma oniang ni lutino mogo i kin lujudaya ma gudwogo ki i Babilon pe gitwero lok i leb Ibru. (Kwan Nekemia 13:23, 24.) Lutino magi onongo gitye ka rwenyo lanyut ma nyuto ni gin lutic pa Lubanga pien onongo pe gitwero niang Lok pa Lubanga maber.​—Nek. 8:2, 8.

5, 6. Gin ango ma lunyodo mogo ma gitye ka tic i lobo mukene guniang iye, dok pingo?

5 Lunyodo mogo ma gitye ka tito kwena i lobo mukene gucako niang ni miti pa lutinogi i kom lok me ada okwe woko. Pwony ma kimiyo i Ot me Ker pe donyo i cwiny lutino tutwal pien nongo pe giniang maber ngo ma kitye ka wacone. Pedro, [1] laco mo ma oa ki i tung kupiny me lobo Amerika kacel ki jo me otte ci gudak i Australia owaco ni: “Ka watye ka lok i kom jami me cwiny, myero ogud cwinywa kacel ki kit ma wawinyo kwede.”​—Luka 24:32.

6 Ka watye ka kwano gin mo i leb mapat, pe gudo cwinywa calo ka watye ka kwanone i leb penwa kikome. Ki lok ada, ka pe watwero loko leb moni maber, ci weko pe wabedo ki miti i tiyo tic pa Jehovah dok waol oyotoyot adada. Pi meno, kadi ka watye ki miti me medde ki tic pi Jehovah i lobo mukene, myero bene wamedde ki gwoko yot komwa i yo me cwiny.​—Mat. 4:4.

GUGWOKO YOTKOMGI I YO ME CWINY

7. Lubabilon gutemme nining wek Daniel oye tekwaro ki dinigi?

7 I kare ma Daniel kacel ki luwote mogo gitye i opii, Lubabilon gutemme me pwonyogi ki “leb pa jo Kaldaya” wek guye tekwarogi. Dok bene ladit ma loyo lok me pwonyegi ominigi nying pa Lubabilon. (Dan. 1:3-7) Nying ma kimiyo ki Daniel onongo cung pi Bel, lubanga madit pa Lubabilon. Nen calo kabaka Nebukadnejar onongo mito ni Daniel otam ni lubanga pa jo Babilon dit kato Jehovah, Lubanga pa Daniel.​—Dan. 4:8.

8. Gin ango ma okonyo Daniel me cung matek i yo me cwiny i kare ma tye i lobo mukene?

8 Kadi bed ni kimiyo cam mabeco pa kabaka ki Daniel, en “omoko tamme” pe “balo kome.” (Dan. 1:8) Pien en obedo ka kwano “buk” maleng i lebe kikome, en ogwoko yotkome i yo me cwiny kadi bed ni onongo tye i lobo mukene. (Dan. 9:2) Pi meno, mwaki 70 i nge o i Babilon, Daniel onongo pud kingeye ki nyinge me Ibru.​—Dan. 5:13.

9. Kit ma kinyuto kwede i Jabuli 119, Lok pa Lubanga ogudo laco Jabuli meno nining?

9 Laco Jabuli 119 onongo teko ki i kwano Lok pa Lubanga wek ecung matek kun epokke woko ki i kin jo maraco. En okemme ki ngala ma a ki bot jo ma gitye i ot pa kabaka. (Jab. 119:23, 61) Kadi bed kumeno, en oye ni lok pa Lubanga odony i cwinye matut.​—Kwan Jabuli 119:11, 46.

GWOK YOTKOMI I YO ME CWINY

10, 11. (a) Miti ango ma myero wabed kwede ka watye ka kwano Lok pa Lubanga? (b) Watwero timo meno nining? Mi lapore.

10 Kadi bed ni watye ki tic mapol i kacokke nyo i dog ticwa, wan ducu myero wakwany kare me kwan piwa kenwa ki me bedo ki woro macalo jo me ot. (Ep. 5:15, 16) Mitiwa pe myero obed me kwano mere gin ma tye i karatac, nyo me yubo lagam pi kacokke keken. Ento omyero wawek Lok pa Lubanga odony i cwinywa matut dok ojing niyewa bene.

11 Wek meno otimme, myero wati ki cawa i yo mupore ka watye ka konyo jo mukene ki ka watye ka kwan piwa kenwa me cobo mitiwa i yo me cwiny. (Pil. 1:9, 10) Myero wange ni ka watye ka yubbe pi ticwa me pwony, pi cokke, nyo pi miyo pwony i cokke, pe watwero bedo ki kare me lwodo gin ma watye ka kwanone-ni wek waket i tic i kwowa. Me lapore: Kadi bed ni latedo twero bilo dek ma pud peya otoko ki dano, en pe twero kwo mere ki dek ma en obilo-ni. Wek en obed ma kome yot, en bene myero ocam cam maber. I yo acel-li bene, omyero watute me camo cam me cwiny ma twero miniwa kero ma mitte.

12, 13. Pingo jo mapol ma gitye ka tic pi Jehovah i lobo mukene ginongo ni pire tek me kwan pigi kengi i leb pengi?

12 Dano mapol ma gitye ka tito kwena i lobe mukene gunongo ni tye me kony adada me kwano Baibul pigi kengi kare ducu i ‘leb tugi kikome ka ma ginywalogi iye.’ (Tic 2:8) Kadi wa lumiconari bene gingeyo ni wek gicung matek i yo me cwiny ka gitye i lobo mukene, pe gitwero jenge i kom cam me cwiny ma ginongo ki i cokke keken.

13 Alain, ngat mo ma obedo ka pwonyo leb pa jo Percia pi mwaki makato aboro, owaco ni: “Ka atye ka yubbe pi cokke i leb pa jo Percia, abedo ka keto cwinya tutwalle i kom kit ma kiloko ki leb meno keken. Kit macalo cwinya polle nongo tye i pwonyo leb keken-ni, jami ma atye ka kwanone pe donyo i cwinya i yo matut. Man aye gin muweko kare ducu akwanyo cawa me kwano Baibul ki bukke mukene i leb tuwa.”

GUD CWINY LUTINONI

14. Lunyodo myero gutam i kom gin ango, ki dok pingo?

14 Lunyodo myero gunen ni Lok pa Lubanga odonyo matut i cwiny lutinogi. I nge tic i lobo mukene pi mwaka adek, Serge gin ki dakone, Muriel, guniang ni wodgi me mwaka 17 dong pe tye ki yomcwiny i timo jami me cwiny. Muriel owaco ni: “En onongo pe mito tito kwena i leb mukene, ento en con onongo maro tito kwena i lebwa, French.” Serge otito ni: “I kare ma waniang ni man aye tye ka gengo latinwa ki dongo i yo me cwiny, wamoko tamwa me dok cen i kacokkewa macon.”

Ket tek wek ada odony matut i cwiny lutinoni (Nen paragraf 14, 15)

15. (a) Gin ango ma twero weko lunyodo gidok cen i kacokke ma kiloko iye leb ma lutinogi niang maber? (b) Cik ango ma tye pi lunyodo i Nwoyo Cik 6:5-7?

15 Gin ango ma twero weko lunyodo gimoko tamgi me dok cen i kacokke ma kiloko iye leb ma lutinogi niang maber? Me acel, myero gunen ka gitye ki cawa kacel ki kero me pito mar pi Jehovah i cwiny lutinogi kun nongo bene gitye ka pwonyo leb mukene. Me aryo, gitwero neno ni lutinogi gipe ki miti i kom jami me cwiny nyo cito ka tito kwena i leb mukene. Ka tye kit meno, lunyodo gitwero nenone ni ber ka gidok cen i kacokke ma kiloko iye leb ma lutinogi giniang maber nio ka dong lutinogi gucung matek i ada.​—Kwan Nwoyo cik 6:5-7.

16, 17. Lunyodo mogo gunongo yo mene me pwonyo lutinogi ki lok ada kadi bed gitye i lobo mukene?

16 Kitungcel, lunyodo mukene gunongo yo me pwonyo lutinogi i leb tugi kun nongo bene gitye ka cito i cokke nyo gurup ma kiloko iye leb mukene. Charles, wego mo ma tye ki anyira adek ma mwakagi cakke ki i 9 me o i 13, cito i cokke i leb Lingala. En owaco ni: “Wamoko tamwa me kwano Baibul ki lutinowa ki bedo ki woro pi jo me ot i leb tuwa. Ento waketo bene yub me pwonyogi ki tuko kacel i leb Lingala wek gin gupwony leb meno ento nongo bene gitye ka nongo mitte.”

Tute matek me pwonyo leb pa jo ma i wangi tic ma itye iye ki dok me nywako i cokke (Nen paragraf 16, 17)

17 Kevin, wego mo ma tye ki anyira aryo, ma gitye ki mwaka abic ki aboro, onongo yo me culo ka wang jami ma gikeng ki i cokke ma kiloko iye leb mukene. En otito ni: “An kacel ki dakona wakwano ki anyirawa aryo-ni i lebwa, French. Waketo bene macalo yub me cito i cokke ma bedo i leb French olo to kicel i dwe acel, dok bene watiyo ki kare me yweyowa me cito i gurre madit ma bedo i leb tuwa.”

18. (a) Pwony ango ma tye i Jo Roma 15:1, 2 ma twero konyi me moko gin maber pi lutinoni? (b) Tam ango ma lunyodo mogo gumiyo? (Nen ngec mukene.)

18 Ngene kene ni obedo tic pa jo me ot moni me yero yo maber loyo me pwonyo lutinogi. [2] (Gal. 6:5) Muriel, lamego ma waloko i kome malo-ni, owaco ni en kacel ki cware gijalo jami mogo ma gimaro wek gikony awobigi i yo me cwiny. (Kwan Jo Roma 15:1, 2.) Lacen, Serge oneno ni gimoko tam matir. En owaco ni: “I kare ma wadok cen i kacokke ma kiloko iye leb French, awobiwa ocako dongo i yo me cwiny ci lacen onongo batija. I kare-ni, en dong tye ka tic macalo painia marii. En bene dong tye ki tam me dok cen ka tic i gurup ma kiloko iye leb mukene!”

WEK LOK PA LUBANGA ODONY I CWINY LUTINONI

19, 20. Watwero nyutone nining ni wamaro Lok pa Lubanga?

19 Pi mar ma Lubanga tye kwede pi dano, en oweko Baibul tye i leb alip mapol wek “jo ducu gunge lok me ada.” (1 Tem. 2:4) En ngeyo ni lok me ada twero donyo matut i cwiny dano ka gukwano tamme i leb pengi kikome.

20 Kadi bed watye i kit kwo mo keken, myero wamok tamwa me camo cam me cwiny ma tye pi jo muteggi. Ka wakwano Ginacoya kare ducu i leb penwa kikome, ci wan kacel ki jo me otwa wabicung matek i yo me cwiny, dok wabinyuto ni watero Lok pa Lubanga calo gin ma pire tek.​—Jab. 119:11.

^ [1] (paragraf 5) nying mogo kiloko woko.

^ [2] (paragraf 18) Pi ngec mukene madok i kom tira mogo me Baibul ma twero konyo jo me otti, nen pwony ma wiye tye ni “Ariya ki Adwogi Maber ma Bino ka Itye ka Bedo ki Lutino i Lobo Mukene [“Raising Children in a Foreign Land​—The Challenges and the Rewards”] i The Watchtower me Oktoba 15, 2002.