Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

GIN MUTIMME I KWO

Mot ma Bino pi Timo Miti pa Jehovah

Mot ma Bino pi Timo Miti pa Jehovah

Kimiyo mot me tic mo ma pire tek bot an ki cwara, kacel ki omera ki dakone. Cutcut wagamo ni, “Wabitimone!” Pingo waye tic meno, dok mot ango ma Jehovah ominiwa? Mukwongo, wek kong atitti jami mogo mutimme i kwona.

KINYWALA i mwaka 1923 i Hemsworth, taun mo ma tye i Yorkshire, England. Omera madit onongo nyinge Bob. I kare ma atye ki mwaka abongwen, babawa onongo bukke mogo ma gitito kit ma dini goba gibwolo kwede ki dano. Cwiny babana obedo yom adada pi gin ma en okwano. En onongo pe maro ni lupwonye dini pe gilubo gin ma gipwonyo. I nge mwaki mogo, Bob Atkinson obino gangwa ci otuko pwony ma omego Rutherford omiyo ma kimako i dwan keken. Waniang ni gurup acel ma guminiwa bukke-ni aye guyubo pwony man. Lunyodowa onongo gilwongo omego Atkinson gang me nywako cam kacel kwedwa i otyeno ducu dok en onongo gamo lapeny ducu ma watye kwede madok i kom Baibul. En olwongowa me cito i cokke i gang pa omego mo ma tye mairo mogo manok. Wacako cito i cokke kare ki kare, dok kacokke matidi ocakke i Hemsworth. I nge kare manok zone servants (i kare-ni dong kilwongogi ni luneno me adwol) gucako bedo gangwa dok painia mogo ma i kacokke ma gicok kwedwa bene gucako bino ka nywako cam kacel kwedwa. Omege magi guweko lanen maber adada bota.

I kare meno onongo lunyodowa gucako biacara mo. Ento babana owaco bot omera ni, “Ka imito tic macalo painia wabiweko biacara man woko.” Bob oye ci oa oweko gang ma tye ki mwaka 21 me cito ka tic calo painia. I nge mwaka aryo, ma ao mwaka 16, an bene adoko lapainia. Onongo atiyo ki jo mukene i tum pa cabit ento i nino mukene-ni atiyo kena. Atiyo ki gramofon kacel ki kad me miyo caden, meno obedo kad mo matidi ma tye ki kwena macek me Baibul iye. Jehovah omina latin kwan me Baibul ma odongo i yo me cwiny. Jo mapol bene ki i gang pa latin kwanna-ni gujolo lok me ada. I mwaka ma lubo meno, kicima me tic macalo painia keken kacel ki Mary Henshall. Kicwalowa me cito ka ma can lutit kwena tye iye i caro me Cheshire.

I kare me Lweny me II me Wi lobo, onongo kimito ni mon bene gutim tic mogo ma kubbe ki lweny. Dok onongo pe kidiyo lupwonye me dini mukene-ni me donyo i lweny, pi meno wan bene watamo ni macalo painia keken pe kibidiyowa me donyo i lweny. Ento kot pe oye, dok kitweya i buc pi nino 31. I mwaka ma lubo meno, ma ao mwaka 19, acito i kot tyen aryo kulu pien cwiny ma ngola kop onongo pe ye ni acwak lweny. Ento pi tyen aryo-ni ducu luloc guweka. I kare magi ducu, aniang atir ni Jehovah tye ka konya dok tye ka mina tekcwiny.​—Icaya 41:10, 13.

LAWOTA MANYEN

Arwatte ki Arthur Matthews i 1946. Arthur obedo i buc pi dwe adek pien okwero cito i dog lweny. Cutcut ma kigonye ki i buc, en ocito bot ominne Dennis ma onongo obedo painia keken i Hemsworth. Babagi opwonyogi ki lok i kom Jehovah ma pud gitino, dok gunongo batija ma gitye ki mwaka apar ki wiye. Cutcut ma gucako tic macalo painia kacel, kicwalo Dennis ka tic i Ireland. Pi meno, Arthur odong kene. Lunyodona cwinygi obedo yom adada i kom kit painia man ma kome mit-ti, pi meno gulwonge ni obed botgi. Ka alimo Arthur, onongo akonye ki lwoko jami i nge cam. Lacen wacako coyo waraga i kinwa. I 1948, kitweyo Arthur dok i buc pi dwe adek. Wanyomme i Januari 1949, dok waketo yub me tic pi Jehovah pi kare malac ka pud watye ki kero me tic. Onongo pe wabalo centewa abala, dok bene watiyo ki kare me yweyowa me tiyo cente mogo kun wacoko nyig yen. Ki kony pa Jehovah wamedde ki tic macalo painia.

I nge nyomwa ki i Hemsworth i 1949

I nge mwaka acel, kicwalowa me tic i Kumalo me lobo Ireland, mukwongo i Armagh ka dok lacen i Newry, taun aryo magi ducu onongo gupong ki Lukatoli keken. Apokapoka me dini onongo tye magwar adada i kabedo magi, pi meno onongo mitte ni wati ki ryeko dok ki diro adada ka watye ka tito kwena bot dano. Onongo wabedo ki cokke i gang pa utmegiwa mo ma tye mairo 10 ki ka ma wabedo iye. Dano ma romo aboro onongo gibedo tye i cokke. I kine mukene wabuto kunnu. Onongo wabuto i dye ot ci odiko wacamo cam muromo. Tye me yomcwiny me ngeyone ni dong tye Lucaden mapol i kabedo magi.

“WABITIMONE!”

Omera gin ki dakone Lottie, onongo dong gitye ka tic macalo painia keken i Kumalo me lobo Ireland, dok i 1952 wan angwen-ni ducu wabedo i gure madit me distrik i Belfast. Omego mo ogwoko wan ducu kacel ki omego Pryce Hughes, ma obedo laneno me jang gang kal me Britain i gange. I dyewor mo acel onongo watye ka nyamo lok i kom buk mo manyen, God’s Way Is Love, ma kigoyo tutwalle pi jo ma gibedo i lobo Ireland. Omego Hughes otito ni onongo pe yot me tito kwena bot Lukatoli ma gibedo i Irish Republic. Onongo kidiyo utmege tektek me weko ka ma gitye ka bedo iye dok bene padi onongo gitye ka piyo dano me lweny i komgi. Pryce owaco ni: “Wamito luot mo me nywako i tic mo ma kite dok pat me poko bukke magi i but lobo ducu me Irish Republic.” * (Nen lok ma tye i tere piny.) Meno aye gin mumiyo wawaco ni, “Wabitimone!”

Wan ki lupainia mukene i pikipiki ma tye ki gin mo calo mutoka i ngete

Ki i Dublin, Lupainia pol kare onongo gibedo i gang pa lamego mo nyinge Ma Rutland, ma otiyo pi Jehovah pi kare malac. Wan bene wacito kabedo kunnu pi kare mo manok, dok wacato jamiwa mogo. Lacen, wan angwen-ni watiyo ki pikipiki pa Bob ma onongo tye ki gin mo calo mutoka i lakngete ci wacito ka yenyo mutoka. Wanongo mutoka mo macon ma pud tiyo maber, ci wawaco ki rwode ni odwo okel pien wan ducu onongo pe wangeyo dwoyo mutoka. Arthur obedo i mutoka otyeno lung kun timme ni etye ka loko gear. I odiko, ma onongo en tye ka temme me dwoyone me a ki i garage, lamiconari mo ma nyinge Mildred Willet (ma lacen onyomme ki John Barr) obino. En onongo ngeyo dwoyo mutoka! Dok opwonyowa ki dwoyo mutoka, ci lacen onongo dong watye atera me cito.

Mutokawa Ki bogi

Onongo dong mitte ni wanong ka ma wabibedo iye. Omege guwacciwa ni omyero pe wabed i bogi pien lumone gitwero cwinyo wiwa woko ki mac. Wacako yenyo ot ma watwero buto iye ento pe wanongo. I dyewor meno, wan angwen-ni wabuto i mutoka. Orwone wanongo bogi mo matidi ma kiyubo calo ot ma tye ki kabuto aryo keken. Man odoko gangwa. Onongo wape ki peko me kobo ot man pien onongo watwero ketone i poto pa jo ma kitgi beco. Onongo watito kwena i kabedo ma romo mairo 10 me o 15 ki ka ma waketo iye bogiwa. Ka wakobo bogi ka mukene, ci wadwogo ka tito kwena bot jo ma gibedo ka ma onongo waketo iye bogi con.

Walimo gangi ducu ma i kupiny me Irish Republic dok jo ma gidagwa onongo pe gipol. Wapoko bukke makato 20,000 kulu, dok wacwalo nying jo ma gunyuto miti i jang gang kal me Britain. Tye me yomcwiny adada pien i kare-ni dong tye Lucaden mia mapol i Ireland!

WADOK I ENGLAND CI LACEN WACITO I SCOTLAND

I nge mwaki mogo dok kikobowa i kupiny me London. I nge cabit mogo manok, omege ma i jang gang kal me Britain gupenyo Arthur ka twero cako tic me limo adwol i cabit ma lubo! Wanongo pwonye pi cabit acel, ci i ngeye wacito i adwolwa i Scotland, pi meno Arthur pe obedo ki kare me yubo pwonye. Ento en onongo kare ducu bedo atera me timo tic mo keken i ticce pi Lubanga, kadi dong tek nining. Lanene ocuko cwinya adada. Wabedo ki yomcwiny adada i ticwa me limo adwol. I nge bedo ka ma can lutit kwena tye iye pi mwaki mapol, man onongo dok obedo mot madit me bedo i kin utmege mapol adada.

I kare ma kilwongo Arthur me cito i Cukul me Gilead i 1962, onongo mitte ni wamok tam matek adada. Kwan man onongo bitero dwe apar, dok pe onongo atwero wot kwede pien pe kilwonga. Wamoko tam ni Arthur myero ociti. Pien onongo ape ki ngat ma myero atit kwede kwena, jang gang kal ocwala me tic calo painia keken i Hemsworth. Ma Arthur odwogo i nge mwaka acel, kiminiwa mot me tic macalo laneno me distrik. Adwolwa onongo kwako Scotland, kumalo me England, ki dong kumalo me Ireland.

MOT ME TIC MUKENE I IRELAND

I 1964, kicimo Arthur me bedo branch servant i Irish Republic. I acakki, abedo ki lworo me cito i Betel pien onongo amaro tic me limo adwol adada. Kombeddi-ni, atye ki pwoc pien abedo ki kare me tic i Betel. Aye dong labongo akalakala ni ka iye mot me tic mo keken kadi bed ni pe imaro, Jehovah bigoyo laane i komi. Ki i Betel atiyo tic me opic, acano bukke, atedo cam ki bene adunyo ot. Pi kare mogo bene watiyo macalo laneno me distrik ma oweko wabedo ki kare me rwatte ki omege ki i but lobo ducu. Medo i kom meno, neno kit ma lutino kwanwa me Baibul gidongo i yo me cwiny, oweko wabedo ki wat matek ki utmege me Ireland. Man pud dong obedo mot mamwonya adada!

GURE MA PIRE TEK PI LUCADEN PA JEHOVAH I IRELAND

Gure madit ma kwako lobe ducu me acel ma otimme i Ireland obedo i Dublin i 1965. * (Lok ma tye i tere piny.) Kadi bed ni aunauna onongo tye magwar, gure man pud ocobbe mapwot. Dano ma romo 3,948 gubedo tye ki dok 65 gunongo batija. Wele ma romo 3, 500 gubedo i gangi pa dano ma tye i Dublin. Jo ducu ma gugwoko wele gunongo waraga me pwoc ki bot wele. Lugwok wele bene gubedo ki pwoc i kom kit mabeco pa wele. Man okelo alokaloka i cwiny dano ma gibedo Ireland.

Arthur tye ka moto Nathan Knorr i kare ma oo i gure madit me 1965

Arthur ocwalo woko Bukka me Ododo i Gaelic i 1983

I 1966 kiribo kumalo ki kupiny me lobo Ireland me bedo i te jang gang kal me Dublin. Note man onongo dok pat adada ki gin ma onongo tye ka timme i cula nam man, ka ma dano onongo gitye ki apokapoka pi tim me wibye ki dini. Wabedo ki ur me neno Lukatoli mapol ka gijolo woro me ada dok gitiyo pi Jehovah kacel ki utmege ma onongo gitye i dini me Purutanti.

ALOKALOKA MADIT I TICWA

I 2011 kwowa olokke adada i kare ma kiribo jang gang kal me Britain ki Ireland ci kikobowa i Betel ma i London. I kare meno onongo acako bedo ki par pi peko me yotkom Arthur. Kinongo ni en tye ki two ma kilwongo ni Parkinson. Ki cwercwiny madit, cwara ma abedo kwede pi mwaki 66 oto woko i Mai 20, 2015.

Pi mwaki mogo mukato angec, abedo ki cwercwiny kacel ki par mapol. Arthur onongo konyo kora adada. Pud aparre wa kombeddi-ni! Ento ka itye ka kato ki i pekki macalo magi, i nyikke cok bot Jehovah. Abedo ki yomcwiny ka aniang kit ma jo mukene onongo gimaro kwede Arthur. Anongo waraga ki bot utmege me Ireland, Britain, kacel ki lobo Amerika bene. Waraga magi kacel ki cuko cwiny ma anongo ki bot Dennis omin Arthur, dakone, Mavis, ki Ruth kacel ki Judy, gukonya adada.

Ginacoya ma ocuko cwinya obedo Icaya 30:18 ma waco ni: Jehovah “tye ka kuro me nyuto berre botwu; meno omiyo en oyubbe pi timowu kica. Pien Rwot aye Lubanga ma ngolo kop atir, jo ducu ma gibedo kun gikure gitye ki gum.” Kweyo cwinya adada me ngeyone ni Jehovah tye ka kuro kare ma ebikwanyo iye peko ducu ki dok biweko wabedo ki yomcwiny madit i lobo manyen.

Ka atamo i kom kit ma wabedo kwede, weko aniang atir ni Jehovah obedo ka telowa ki dok ogoyo laane i kom tic me tito kwena i Ireland! Cwinya yom me bedo i kin jo ma Jehovah otiyo kwedgi i tic man. Tye ada ni timo jami ma Jehovah mito kelo mot mapol.

^ para. 12 Nen 1988 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, pot karatac 101-102.

^ para. 22 Nen 1988 Yearbook, pot karatac 109-112.