Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

GIN MUTIMME I KWO

Jehovah Ogoyo Laane i kom Tam ma Amoko

Jehovah Ogoyo Laane i kom Tam ma Amoko

Waa i cwiny dyewor ci wadwoyo mutoka pi cawa acel ki wiye wa i taun mo matidi ma kilwongo ni Joplin, ma tye tung kupoto ceng me Missouri, i lobo Amerika. Ki kunnu, wacako keto trak laling-ling i te doggola ducu me wang tic meno. I kare ma watyeko, cutcut wadonyo i mutoka ci wacito ka rwatte ki gurup mukene. I cawa meno piny onongo dong oruu woko. Man otimme i mwaka 1939. Ento pingo wacito i tic me pwony i nino meno ma piny peya oruu dok waa woko ki i wang tic oyotoyot? Abitittiwu lacen.

KINYWALA i mwaka 1934. Lunyodona Fred ki Edna Molohan onongo dong gubedo Lutino Kwan me Baibul (Lucaden pa Jehovah) pi mwaki 20. Atye ki yomcwiny pien ni gupwonya me maro Jehovah. Onongo wabedo i Parsons, taun mo matidi tung kunyango me Kansas. Cokcok dano ducu me kacokkewa onongo gubedo jo ma kiwirogi. Jo me gangwa onongo pe gikeng cokke ki cito ka tito kwena. I Ceng Abicel otyeno onongo wacito ka tito kwena i teng gudo, ma i kare-ni walwongo ni tito kwena i dye lwak. I kine mukene, onongo waol adada, ento Baba pol kare terowa ka camo ice cream i nge tyekone.

Kacokkewa matidi-ni onongo tye ki wang tic malac adada ma ogwaro taun ki fam matinotino mapol. Me ka gamo cente pi bukkewa, onongo lupur mogo giminiwa pot dek, tong gweno (ma pud gweno obolo abola), nyo bene gweno makwo. Kit macalo Baba nongo dong oculo pi bukke magi woko, jami acama magi onongo konyo me pito jo me gangwa.

RWEC ME MIYO CADEN

Lunyodona gunongo gramofon me konyowa i tito kwena. Onongo pud atidi tutwal ma pe atwero tic kwede, ento onongo amaro konyo Baba ki Mama me tuko pwony pa Omego Rutherford ka wadok cen ka lim ki ka kwano Baibul ki dano.

An kacel ki babana ki mamana i nyim mutokawa ma tye ki lakub dwan

Babana oketo lakub dwan i wi mutokawa ma kilwongo ni 1936 Ford, pi meno odoko mutoka lakub dwan. Okonyo adada i tic me pwony. Pol kare, onongo wacako ki tuko wer me ywayo tam pa dano ci lacen watuko pwony me Baibul ma kimako. I nge meno, wapoko jami akwana bot dano ma gitye ki miti.

I taun matidi me Cherryvale, i Kansas, Baba odwoyo mutoka lakub dwan-ni otero i dye bar ka ma dano maro namo iye i Ceng Cabit. Ci polic obino owacce ni en pe myero oti ki mutoka-ni i dye bar. Baba odwoyo mutoka otero i dye gudi macok ki bar-ri wek dano pud gumedde kin winyo pwony meno. Tic ki Baba kacel ki omera madit, Jerry i kare ma kit man onongo mit mada.

I mwaki magi, onongo kiyubo rwec ma kite dok pat i kabedo ma dano dagwa adada. Kit ma atito kwede i acakkine, onongo waa i cwiny dyewor ci waketo trak nyo bukke matino i te doggola pa dano. I ngeye, onongo warwatte kacel i nge boma meno wek wanen ka polic omako ngat mo.

Yo mukene me tito kwena ma onongo yomo cwinya adada kilwongo ni dorre me miyo caden. Onongo waruko karatac ma kicoyo iye lok angeya ci wadore i dye boma. Wiya po ni i nino mo omege gubino i taunwa ci gudore kun guruko karatac ma kicoyo iye ni “Dini Obedo Owic ki Yo me Bito Cente” [“Religion Is a Snare and a Racket.”] Gucako dorre ki i gangwa ci guwoto pi kilomita acel ki nucu (mairo 1) gurumo dye taun, ka dong gudwogo botwa. Ki yomcwiny, pe tye ngat mo ma ojukogi, ento dano mapol gubedo ki miti me niang gin ma tye ka timme.

GURE MADITO MA WABEDO KWEDE I KARE MA PUD ATIDI

Jo gangwa onongo pol kare gicito i Texas pi gure madito. Baba onongo tiyo pi kampuni me gar, pi meno onongo waito gar me nono pi cito i gure madito ki limo wadiwa. Omin mamana maditte, ma nyinge Fred Wismar, gin ki dakone, Eulalie, onongo gibedo i boma me Temple, i Texas. Nerona Fred opwonyo ada i kine ka mwaka 1900 ma en pud tidi, onongo batija, ci otito jami ma en opwonyo bot omegine ki lumegine matino, ma i kine tye iye mamana. Omege ma gibedo i dye boma me Texas onongo gingeyo Nerona Fred maber adada pien en con kong obedo zone servant (ma i kare-ni kilwongo ni laneno me adwol). En obedo dano ma lakica, layomcwiny, kome mit, dok onyuto lanen maber bota.

I mwaka 1941, wacito ki gar wa i taun me St. Louis, Missouri, pi gure madit. Lutino ducu kilwongogi me bedo anyim cok ki wi abam pi winyo pwony pa Omego Rutherford ma onongo wiye tye ni “Lutino pa Kabaka” (“Children of the King”). I agikki me pwonye, wan lutino 15,000 ducu wanongo mot mo me aura. Omego Rutherford ki omege ma lukony kore gupoko botwa ducu buk ma wiye tye ni Children.

I April mwaka 1943, wabedo tye i Gure me Adwol me “Call to Action” i kabedo ma kilwongo ni Coffeyville i Kansas. Ki kunnu, wawinyo lok angeya ni kacokke ducu bibedo ki cukul manyen ma kilwongo ni Cukul me Tiokraci. Kiminiwa latin buk mo ma tye ki pwony 52 ma onongo wabitic kwede i cukul man. Lacen i mwaka meno, amiyo pwonya mukwongo i cukul man. Gure me adwol meno pire obedo tek bota pien an kacel ki jo mukene, wanongo batija i dam ma i fam mo macok kenyu.

ONONGO AMITO TIC I BETEL

Atyeko kwan me cinia i mwaka 1951, dong onongo mitte ni amok tamma i kom gin ma abitimo ki kwona. Omera madit Jerry onongo kong con otiyo i Betel. An bene onongo amito tic i Betel adada, pi meno apongo fom ci acwalo. I nge kare mo manok, kilwonga i Betel ci acako tic kunnu i nino dwe 10 me Marci, 1952. Man obedo tam maber adada ma amoko dok okonya me tic pi Lubanga ki kwona ducu.

Onongo atamo ni abitiyo i ka goyo bukke wek ami kony me goyo magajin ki bukkewa mukene-ni. Ento pe dok kicwala kunnu. Me ka meno, kimina tic me poko cam i ot cam ki lacen atiyo i jokon. Amaro tic man adada dok apwonyo jami mapol. Onongo walokke aloka i dog tic, dok i kare mukene i dyeceng nongo ape ka tic. I kare ma kit meno, onongo polle acito i laibrari me Betel ci atiyo ki bukke mapol ma tye kunnu pi kwanna pira kena. Man okonya me jingo niyena kacel ki watta ki Jehovah. Dok omedo mitina me tic pi Jehovah i Betel pi mwaki mapol kit ma atwero. Jerry onongo oweko Betel i mwaka 1949 ci onyomo Patricia, ento onongo gibedo cok i Brooklyn, dok gubedo ka konya ki cuko cwinya i kare ma pud abino nyen i Betel.

I nge kare manok ma adonyo i Betel, kicako yenyo omege ma kitwero medo nyinggi i kom Lubetel ma miyo pwony pi lwak. Omege magi onongo kicwalogi ka limo kacokke mogo ma bor pinye o wa kilomita 320 (mairo 200) me a ki i Brooklyn. Ki kunnu, onongo gimiyo pwony pi lwak dok gitiyo kacel ki kacokke i tic me tito kwena. Abedo i kin omege ma kiyerogi. Ki lworo, acako cito i lim magi kun amiyo pwony pi lwak. I kare ca, onongo pwony pi lwak tero wang cawa acel kulu. Pol kare onongo acito ka limo kacokke magi ki gar. Wiya pud po maber gin mutimme i Ceng Cabit mo otyeno i kare me cwir i mwaka 1954. Aito gar me dok cen i New York dok onongo myero ao i Betel otyeno meno. Ento i yo, kot ocwer matek ki yamo magwar kacel ki pee. Engine me gar ma tiyo ki mac elektwic oling woko, ma oweko ao i citi me New York cawa apar wiye acel me odiko i Ceng Baraja. Aito dok gar mukene ki i dye citi me cito i Brooklyn ci cutcut acito i dog ticca i jokon labongo yweyo. Ao i ticca ma cawa okato woko dok onongo aol matek pien pe anino i dyewor. Ento yomcwiny ma anongo ki i tic pi kacokke magi ki dong rwatte ki omege ki lumege manyen oloyo gin mo keken ma ajalo.

Yubbe me cwalo lok me kwena maber ki i redio me WBBR

I kare ma pud adonyo adonya i Betel, acako bene nywako i yub me kwano Baibul ma onongo katti cabit ducu i redio citecenwa, WBBR. Citudio me rediowa onongo tye i gurofa namba aryo i ot mabor ma kilwongo ni 124 Columbia Heights. Omego Alexander H. Macmillan, ma otiyo i Betel pi mwaki mapol, onongo bene nywako i yub me redio man kare ki kare. Onongo walwonge ni Omego Mac. En obedo lanen maber botwa omege matino me Betel pien obedo lagen kadi bed ni okato ki i pekki mapol.

Onongo watiyo ki karatac me lwongo magi me tito pi rediowa WBBR

I mwaka 1958, ticca olokke ci acako tic macok ki lutino kwan me Cukul me Gilead. Onongo akonyo omege ki lumege magi me nongo waraga ma yenigi bedo i lobo ka ma kicwalogi iye macalo lumiconari, dok ayubo pigi tikitiki me wot kunnu. I kare ca, onongo wot ki dege welle tek adada, dong pol pa lutino kwan me Gilead ma gicito i Afrika nyo Acia onongo gicito ki meli. Lacen ma dong wel wot ki dege opoto, pol pa lumiconari gubedo ka wot i wang ticgi ki dege.

Yubo waraga me tyeko kwan (diploma) me Gilead ma peya yub me kwero tyeko kwan ocakke

WOT ME CITO I GURE MADITO

I mwaka 1960, akonyo i yub me pango dege me a ki i Amerika me cito Ulaya pi gure ma kwako lobe mapol i mwaka 1961. Atuk ki dege me cito i gure madit acel ma obedo i citi me Hamburg, i lobo Germany. I nge gure madit man, an ki omege adek mukene ma bene gubedo Lubetel wapango mutoka me cito i lobo Italy ka limo jang gang kalwa ma tye i Rome, kun wawok ki i Germany. Waa ki kunnu wacito i lobo France, kun wangolo ki i kin godi me Pyrenees Mountains, ci wao wa i Spain, ka ma onongo ticwa kigengo. Wabedo ki kare me miyo bukkewa bot omegiwa ma tye i citi me Barcelona kun waboyo ma nen calo mic. Obedo me yomcwiny adada me rwatte kwedgi! Waa ki kunnu wadwoyo mutoka wa i Amsterdam ci dong watuk wadok cen i New York, Amerika.

I mwaka 1962, kimiya tic me yubo wot pi omege ki lumege 583 ma onongo gubicito i gure ma kwako lobe mapol. Man obedo gure madit me “Everlasting Good News” ma otimme i mwaka 1963. Welle magi onongo gubibedo i gure madito i Ulaya, Acia, ki South Pacific ka dong ki kunnu gubicito i citi me Honolulu, i lobo Hawaii, ki me agikkine citi me Pasadena, i California. Onongo bene gubicito i lobo Lebanon ki Jordan pi limo kabedo ma kicoyo lok i komgi i Baibul. Dipatmenwa oyubo dege me wotgi, otel ma gibibuto iye, ki waraga me wotgi.

ANONGO LAWOTA MA WAWOTO KWEDE KACEL

Mwaka 1963 bene pire obedo tek bota pi tyen lok mukene. I nino dwe 29 me Juni, anyomo Lila Rogers ma a ki i Missouri, dok onongo obino i Betel i mwaka 1960. Cabit acel i nge nyomwa, wan ki Lila waribbe kacel ki welle ma gubicito i gure madito ma kwako lobe mapol-li ci walimo lobo Greece, Egypt, ki Lebanon. Ki kunnu, watuk ki dege wa i lobo Jordan. Ento, onongo kigengo ticwa woko, dok gamente okwero miyo waraga me wot bot Lucaden pa Jehovah. Pi meno onongo pe wangeyo gin ma obitimme ka wao kunnu. Go kong yomcwiny ki ur ma wabedo kwede i kare ma wao ci waneno gurup pa omege ki lumege ma gucung i bar dege kun gumako lanyut mo madit ma wacci “Wajolo Lucaden pa Jehovah”! Obedo mit adada me limo lobe me Baibul ki me neno kabedo ma Abraim, Icaka, ki Yakobo gukwo iye, ka ma Yecu ki lukwenane gutito kwena iye, ki ka ma dini pa Lukricitayo ocakke iye ci oket “oo wa i agikki piny ducu.”​—Tic pa Lukwena 13:47.

Pi mwaki 55 dong, Lila obedo lakony kora ma lagen i tic ducu ma kimiyowa. Walimo lobo Spain ki Portugal tyen mapol i kare ma onongo kigengo ticwa i lobe magi. Onongo wacuko cwiny omege ki lumege dok watero botgi bukke ki jami mukene ma mitte. Wabedo bene ki kare me limo omegiwa mukene ma onongo gitye i buc i boma me Cádiz, Spain. Cwinya obedo yom adada ni aminigi pwony me cuko cwinygi.

Kacel ki Patricia gin ki Jerry Molohan i kare ma wacito pi Gure Madit me “Peace on Earth” i mwaka 1969

Nicakke i mwaka 1963, ayubo yub me wot pi gure ma kwako lobe mapol i Afrika, Australia, Central ki South America, Ulaya, lobe me Far East, Hawaii, New Zealand, ki Puerto Rico. An wan ki Lila wacito i gure madito mapol ma wiwa pe biwil iye, calo ma obedo i boma me Warsaw, lobo Poland, i mwaka 1989. Omege mapol ma gia ki i lobo Russia gubino pi gure madit man. Man onongo tyengi mukwongo me bedo i gure madit! Warwatte ki omege ki lumege ma onongo gubedo i buc pi mwaki mapol i lobe ma i Soviet Union pi niyegi.

Tic mukene ma anongo mitte aye limo ki cuko cwiny Lubetel ki lumiconari i lobe mapatpat. I limwa me agikki ma kit man, wacito i lobo South Korea dok wabedo ki kare me rwatte ki omege 50 ma onongo gitye i buc i Suwon. Gin ducu onongo cwinygi yom dok onongo gitye ki gen me tic pi Jehovah doki labongo kigeng. Rwatte kwedgi ocuko cwinywa matek!​—Jo Roma 1:11, 12.

MEDDE PA WEL DANO OKELA YOMCWINY

I mwaki magi ducu, aneno kit ma Jehovah ogoyo kwede laane i kom jone. I kare ma anongo batija i mwaka 1943, onongo wel lutit kwena romo 100,000. Ento kombeddi dong, dano makato 8,000,000 kulu gitye ka tic pi Jehovah i lobe 240 mapatpat. Tic matek pa lutino kwan me Gilead okonyo adada i medde pa wel man. Anongo yomcwiny madit adada me tic macok ki pol pa lumiconari magi kun akonyogi me cito i wang ticgi.

Atye ki pwoc ni i kare ma pud atidi, amoko tamma me tic pi Jehovah ki kwona ducu, dok ni apongo fom me cito i Betel. Jehovah omina mot mapol adada i mwaki magi ducu. Medo i kom mot ducu ma wanongo i ticwa i Betel, an ki Lila bene wanongo yomcwiny i tito kwena ki kacokke mapatpat i Brooklyn pi mwaki makato 50 dok wanongo lurem me ada mapol.

Pud atye ka medde ki tic i Betel ki kony pa Lila nino ducu. Kadi bed ni mwakana dong kato 84, cwinya yom ni pud atwero tiyo tic mogo dok amiyo kony me kwano ki coyo waraga pi jang gang kal.

Kacel ki Lila i kare-ni

Pud dong kela yomcwiny madit ya me bedo i dul pa Jehovah ki dok me neno cobbe pa lok ma tye i Malaki 3:18: “Miyo doki wupoko kin jo ma kitgi atir ki jo maraco, kin ngat ma tiyo bot Lubanga ki ngat ma pe tiyo bote.” Nino ki nino, waneno kit ma lobo pa Catan tye ka doko rac kwede dok danone gipe ki gen nyo yomcwiny i kwogi. Ento jo ma gimaro Jehovah dok gitiyo pire gitye ki yomcwiny, kadi wa i kare man ma kwo tek-ki, dok gitye ki gen pi anyim. Obedo mot madit adada me tito kwena maber-ri bot jo mukene! (Matayo 24:14) Cokcok-ki, Ker pa Lubanga bikwanyo loc me lobo-ni ci kelo paradic. Pud dong watye ka kuro kare meno ya! I kare meno, dano ducu ma i lobo gibibedo ki yotkom kacel ki yomcwiny dok gibikwo pi naka.