Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 38

Nyut Ryeko i Kare me Kuc

Nyut Ryeko i Kare me Kuc

“Lobo onongo okwe mot. Pe obedo ki lweny i lwak mwaka-nu ducu, pien Rwot [Jehovah] omiyo kuc.”​—2 TEKWARO 14:6.

WER 60 Miyogi Kwo

GIN MA WABINYAMO *

1. Awene ma tic pi Jehovah twero bedo tek?

AWENE ma itamo ni twero bedo tek adada me tic pi Jehovah—ka itye ka lweny ki pekki mapatpat nyo i kare ma nongo kwo yot? Ka watye ka yelle ki pekki, wayenyo kony ki bot Jehovah oyotoyot. Ento ngo ma watimo ka watye ki kuc i kwowa? Tika kare mogo wiwa wil woko ki tic pi Lubanga? Jehovah ociko Luicrael ni gin ma kit man twero timme i komgi.​—Nwo. 6:10-12.

Kabaka Aca olwenyo matek i kom woro me goba (Nen paragraf 2) *

2. Lanen maber ango ma Kabaka Aca oweko?

2 Kabaka Aca tye labol maber adada pa laco ma onyuto ryeko ki jenge i kom Jehovah i yo ducu. En otiyo pi Jehovah pe i kare marac keken, ento wa i kare me kuc bene. Pi kare me kwone ducu, Aca otiyo pi Jehovah ki cwinye ducu. (1 Luker 15:14) Aca onyuto man ki jwero woro me goba ki i lobo Juda. Baibul waco ni “en okwanyo keno tyer ki wang jogi ma i wi godi pa lurok woko, omuko wir jogigi bene, ka dok otongo yadi ma gicomo pi woro jok ma dako ma gilwongo Acera ducu oreto woko piny.” (2 Tekwaro 14:3, 5) En oryemo wa daane Maaka ki i bedo macalo daker. Pingo? Pien Maaka onongo tye ka nyayo woro cal jogi i lobo Icrael.​—1 Luker 15:11-13.

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 Aca pe ojwero cal jogi keken. En bene okonyo jo me Juda me dok cen ka woro Jehovah. Jehovah ogoyo laane i kom Aca kacel ki jo Icrael kun minigi kuc. * Pi mwaki apar i acakki me loc pa Aca, “lobo oywe mot ki kuc.” (2 Tekwaro 14:1, 4, 6) I pwony man, wabinyamo kit ma Aca otiyo kwede ki kare me kuc man. I nge meno, wabinyamo labol pa Lukricitayo me cencwari me acel, ma gin bene calo Aca, gutiyo maber ki kare me kuc. Me agikkine, wabigamo lapeny man: Ka itye ka kwo i lobo ma gamente oweko Lucaden pa Jehovah gitye agonya, ci itwero tic ki kare me kuc man i yo maber nining?

KIT MA ACA OTIYO KWEDE KI KARE ME KUC

4. Ma lubbe ki 2 Tekwaro 14:2, 6, 7, Aca otiyo ki kare me kuc nining?

4 Kwan 2 Tekwaro 14:2, 6, 7Aca owaco ki dano ni Jehovah aye ‘omiyo botgi kuc i kabedo ducu.’ En pe otamo ni eti ki kare me kuc meno me camo kwo. Me ka meno, en ocako gero gangi, cel, odi matego ma ocudo malo, ki doggola gangi. En owaco ki jo Juda ni: “Lobo dong pud mewa.” Ngo ma onongo Aca tye ka wacone? En onongo tye ka waco ni dano onongo gitwero wot agonya i lobo ma Lubanga ominigi labongo ayelayela mo ma a ki bot lumonegi. En ocuko cwiny dano me tic maber ki kare man me kuc-ci.

5. Pingo Aca otiyo matek me jingo kero pa lumonye?

5 Aca bene otiyo ki kare me kuc meno me jingo kero pa lumonye. (2 Tekwaro 14:8) Man tika onongo nyuto ni en pe geno Jehovah? Pe. Me ka meno, Aca onongo ngeyo ni ticce macalo kabaka obedo me yubo dano pi peko ma gitwero kemme kwede i anyim. Aca ongeyo ni kare me kuc ma jo Juda gitye kwede-ni pe birii matwal, dok man aye gin mutimme kikome.

KIT MA LUKRICITAYO ME CENCWARI ME ACEL GUTIYO KWEDE KI KARE ME KUC

6. Lukricitayo me cencwari me acel gutiyo ki kare ma gubedo kwede ki kuc nining?

6 Kadi bed Lukricitayo me cencwari me acel gukato ki i aunauna tyen mapol, ento bene gubedo ki kare mogo me kuc. Lukwena gutiyo ki kare meno nining? Co ki mon ma lugen magi gutito kwena maber labongo yweyo. Lok ma tye i Tic pa Lukwena tito ni onongo “gilworo Rwot [Jehovah] i kwogi me nino ducu.” Gumedde ki tito kwena, dok macalo adwogine, ‘welgi bene omedde ameda.’ Labongo akalakala mo, Jehovah ogoyo laane i kom tutegi me tito kwena i kare me kuc.​—Tic 9:26-31.

7-8. Gin ango ma Paulo ki jo mukene gutimo ki kare ma gunongo? Tit kong.

7 Lukricitayo me cencwari me acel gutiyo ki kare mo keken ma onen me tito kwena maber. Me labolle, i kare ma lakwena Paulo oniang ni giyabo bote doggola malac me tiyo tic i Epeco, en obedo i boma meno kun woto ki tito kwena.​—1 Kor. 16:8, 9.

8 Paulo ki Lukricitayo mukene onongo bene gitwero tito kwena bot jo mapol i mwaka 49 K.M., i kare ma lukwena ki ludongo gumoko tam madok i kom lirre. (Tic 15:23-29) I kare ma kitito tam ma kimoko-ni bot kacokke, lupwonnye guketo tek me “tito lok pa [Rwot] Jehovah.” (Tic 15:30-35) Adwogine obedo ningo? Baibul tito ni “lwak muye Kricito i kabedo acel acel gumoko matek i niye, gubedo ka medde mapol nino ducu.”​—Tic 16:4, 5.

KIT ME TIC KI KUC MA WATYE KWEDE I KARE-NI

9. I lobe mapol i kare-ni, gamente neno lok i kom woro Lubanga nining, dok lapeny ango ma myero wapennye kwede?

9 I lobe mapol i kare-ni, watye agonya me tito kwena labongo ayela mo. Tika itye ka kwo i lobo ma gamente weko dano bedo agonya me woro Lubanga? Ka tye kit meno ci pennye kekeni ni, ‘An mono atye ka tic ki bedo agonya man nining?’ I kare man me agikki-ni, jo pa Jehovah cwinygi yom pien gitye ka cobo tic me tito kwena ki pwony i rwom ma lamal loyo kare mo keken i lobo-ni. (Mar. 13:10) Tye jami mapol ma watwero timone i tic man.

Jo mapol gunongo mot madwong pi tito kwena i lobo mukene nyo bot jo ma giloko leb mapat ki megi (Nen paragraf 10-12) *

10. Gin ango ma 2 Temceo 4:2 cuko cwinywa me timone?

10 Itwero tic ki kare me kuc man i yo maber nining? (Kwan 2 Temceo 4:2.) Pingo pe ingi kwoni wek inen ka in nyo ngat mo ma i gangwu twero medo cawane i tic me tito kwena, kun ka twere tiyo macalo painia? Man pe obedo kare me yenyo lonyo nyo jami me kom​—pien jami magi pe gibibwot kwedwa i kare me twon can madit atika-ni.​—Car. 11:4; Mat. 6:31-33; 1 Jon 2:15-17.

11. Ngo ma jo mukene gutimo wek gitit kwena bot jo mapol kit ma gitwero?

11 Lutit kwena mapol gupwonyo leb manyen wek giti kwede i tito kwena ki pwonyo dano. Dul pa Jehovah tyelo korgi ki yubo jami ma jenge i Baibul i leb mapol ata. Me labolle, i mwaka 2010, onongo watye ka gonyo bukkewa i leb ma romo 500 mapatpat. I kare-ni, welle omedde wa i leb makato 1,000 kulu!

12. Adwogi maber ango ma dano ginongo ka guwinyo kwena me Ker-ri i leb pengi? Mi labol.

12 Man gudo cwiny dano nining ka guwinyo Lok pa Lubanga i leb pengi kikome? Nen kong gin mutimme i kom laminwa mo ma onongo adwogi maber ki i gure me rijon ma otimme i boma me Memphis, Tennessee, i lobo Amerika. Gure man obedo i Kinyarwanda, leb ma polle kiloko i Rwanda, Congo (Kinshasa), ki Uganda. I nge gure man, laminwa ma loko leb Kinyarwanda-ni owaco ni: “Man aye tyen mukwongo ma aniang gure madit maber nicakke ma akobo i lobo Amerika mwaki 17 angec.” Onen ka maleng ni, winyo purogram man i leb pene kikome ogudo cwiny laminwa man matek. Ka ce twere boti, tika itwero pwonyo leb mukene wek ikony ngat mo ma i wang ticwu? Man twero bedo ber adada ka wutye ki dano i wang ticwu ma giloko leb mukene. Yelleni bikeli yomcwiny madit adada.

13. Omegiwa ma i lobo Russia gutiyo ki kare me kuc nining?

13 Pe omegiwa ducu gitye agonya me tito kwena. I lobe mukene, omegiwa pe gitye agonya me tito kwena pien nongo gamente oketo kigeng i kom ticwa. Me labolle, nen kong gin mutimme i kom omegiwa ma i lobo Russia. Kibedo ka unogi pi mwaki mapol, ento i Marci mwaka 1991, gamente oye ni gubed agonya me woro Lubanga. I kare meno, onongo wel lutit kwena tye 16,000 i lobo Russia. I nge mwaki pyeraryo, wel lutit kwena omedde wa i 160,000! Nen ka maleng ni, omegiwa gunyuto ryeko i kare ma onongo gitye agonya me tito kwena. Kare me kuc meno pe orii matwal. Ento kadi bed jamine olokke i lobo meno, gin pud gitye ki mit kom i tic pi Jehovah. Gimedde ki timo gin mo keken ma gitwero wek giti pire.

KARE ME KUC PE BIRII

I kare ma Kabaka Aca olego, Jehovah oweko en oloyo lweny i kom mony pa lumone ma welgi dwong adada (Nen paragraf 14-15)

14-15. Jehovah otiyo ki tekone nining me konyo Aca?

14 I kare pa Aca, kuc ma gubedo kwede pe orii matwal. Lwak mony ma welgi kato milion acel kulu gubino nia ki i lobo Etiopia. Ladit wi monygi, Jera, obedo ki gen matek ni monnye biloyo lweny i kom jo Juda woko. Kadi bed kit meno, Kabaka Aca ogeno Lubangane, Jehovah ento pe wel monnye. Aca olego ni: “Konywa, ai Rwot [Jehovah] Lubangawa, pien wageno in, wabino ka lweny i kom lwak man madwong-ngi pi nyingi.”​—2 Tekwaro 14:11.

15 Kadi bed mony pa jo Etiopia onongo welgi dodo wel mony pa Aca kiryo, Aca ongeyo ni Jehovah tek dok bikonyo Jone. Dok Jehovah okonyo jone. Guloyo mony pa jo Etiopia marac adada.​—2 Tekwaro 14:8-13.

16. Wangeyo nining ni kuc ma watye kwede tye pi tutunu?

16 Kadi bed pe wangeyo jami ducu ma bitimme i komwa ki acel acel i anyim, ento wangeyo ni kuc ma jo pa Lubanga gitye kwede i kare-ni tye pi tutunu. Ki lok ada, Yecu otito ni i kare me agikki, ‘jo me rok ducu gibikwero’ lupwonnyene. (Mat. 24:9) Marom aroma, lakwena Paulo bene owaco ni “jo ma mito lubo kit pa jo ma lworo Lubanga, kun gibedo i Kricito Yecu, gibiunogi.” (2 Tem. 3:12) Catan “tye ki akemo madwong,” dok ka watamo ni watwero wene ki i kom akemone ci nongo watye ka bwolle kekenwa.​—Yabo 12:12.

17. I yo mapatpat ango ma kitwero temo kwede niyewa?

17 Cokcok-ki i anyim, wan ducu kibitemo gennewa. Ma pe orii, lobo-ni bikato ki i ‘twon can madit atika, ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo nio kwede wa onyoo.’ (Mat. 24:21) I kare meno, jo gangwa gitwero kwerowa woko dok gamente romo keto kigeng i kom ticwa. (Mat. 10:35, 36) Tika wabibedo calo Aca, kun wageno ni Jehovah bigwokowa kun miniwa kony?

18. Ma lubbe ki Jo Ibru 10:38, 39, ngo ma bikonyowa me yubbe pi kare ma kuc ma watye kwede-ni bigik iye?

18 Cakke wacon Jehovah obedo ka yubowa pi gin ma bibino i anyim. En tye ka tiro “lagwok ot ma lagen dok maryek” me miyowa cam “i kare ma mitte” kikome wek wacung matek i worowa. (Mat. 24:45) Ento wan ducu ki acel acel myero watim gin ma watwero me dongo niye matek i kom Jehovah.​—Kwan Jo Ibru 10:38, 39.

19-20. Ma lubbe ki 1 Tekwaro 28:9, lapeny mene ma omyero wapennye kwede, dok pingo?

19 Calo Kabaka Aca, wan bene omyero ‘wayeny Jehovah.’ (2 Tekwaro 14:4; 15:1, 2) Wacako yenyo Jehovah ki pwonyo lok i kome kun wanongo batija. Watimo jami ducu ma watwero me jingo marwa pi Jehovah. Me temo ka watye ka timo maber i lok man, waromo pennye kekenwa ni, ‘An mono awoto i cokke kare ki kare?’ Ka wacito i cokke ma dul pa Jehovah oyubo, wanongo kero me medde ki tic pi Jehovah dok omegiwa ki lumegiwa gicuko cwinywa. (Mat. 11:28) Waromo bene pennye ni, ‘Tika an atye ki yub me kwan pira kena kare ki kare?’ Ka pud ibedo paco, tika wukwanyo kare me bedo ki woro pi jo me ot cabit ducu? Nyo ka ibedo keni, tika pud ikwanyo kare pi woroni calo kit ma jo me ot gitimo kwede? Medo i kom meno, tika inywako i tic me tito kwena ki pwonyo dano kit ma itwero kwede?

20 Pingo omyero wapennye ki lapeny magi? Baibul tittiwa ni Jehovah ngiyo tamwa ki cwinywa, dok wan bene omyero watim kit meno. (Kwan 1 Tekwaro 28:9.) Ka wanongo ni mitte ni omyero watim alokaloka mogo i yubwa, nenowa, nyo tamwa, ci omyero wapeny Jehovah wek okonywa me timo alokaloka magi. Man aye kare me yubbe pi atematema ma bibino i anyim. Pe iwek gin mo ogengi tic ki kare me kuc man maber!

WER 62 Wer Manyen

^ para. 5 Tika itye ka kwo i lobo ma itwero woro Jehovah agonya? Ka tye kit meno, ci itye ka tic ki kare man me kuc-ci nining? Pwony man bikonyi me neno kit ma itwero lubo kwede lanen pa Kabaka Aca me Juda ki Lukricitayo me cencwari me acel. Gin gutiyo ki kare ma onongo gitye ki kuc i yo maber.

^ para. 3 LOK MA KITITO TERE: Nyig lok man ni “kuc” pe kitiyo kwede pi kare ma nongo lweny pe keken. I leb Ibru, nyig lok man bene kitiyo kwede ka dano gitye ma komgi yot, gin mo marac pe, dok cwinygi yom.

^ para. 57 LOK I KOM CAL: Kabaka Aca oryemo daane ki i bedo macalo daker pien en obedo ka nyayo woro goba. Jo ma gicwako Aca gulubo lanene dok gumuko cal jogi woko.

^ para. 59 LOK I KOM CAL: Luot ma komgi mit gitye ka dwoko rwom me kwogi piny wek gibed agonya me tic i kabedo ma can lutit kwena tye iye.