Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Gure Madito: Kare me Yomcwiny Bot Jo pa Jehovah

Gure Madito: Kare me Yomcwiny Bot Jo pa Jehovah

“Wugur lwak kacel, co wa ki mon ki litino, ki lubedo ma gibedo i gangiwu.”​—NWO. 31:12.

1, 2. Gin ango ma wabipwonyo ipwony man?

 PI MWAKI mapol, Lucaden pa Jehovah gubedo ka cokke kacel i gure ma kwako lobe ducu ki dong gure me distrik. Oromo bedo ni pol pa wan dong wabedo tye i gure magi dok wiwa po i komgi maber adada.

2 Pi mwaki alip mapol mukato angec, jo pa Lubanga bene gubedo ki gure maleng. Kong dong wanenu pwony ma wabinongo ki i gure mogo ma kicoyo pigi i Baibul ki dong kit ma girom aroma kwede ki gurewa me kare-ni. Wabipwonyo bene gin mumiyo pire tek me bedo tye i gure magi.​—Jab. 44:1; Rom. 15:4.

GURE MA PIGI TEGO I KARE MACON KI DONG I KARENI

3. (a) Ngo mutimme i gure mukwongo ma pud dong dit loyo ma jo pa Jehovah gubedo kwede? (b) Luicrael onongo kilwongogi nining me gure kacel?

3 Gure mutimme i te Got Cinai obedo gure ma pud dong dit loyo ma jo pa Lubanga gunongo iye tira i yo me cwiny. I kom lok, man obedo gure ma pire tek adada i woro me ada. I nino meno me yomcwiny ma jo ma gubedo iye wigi po-ni, Jehovah onyuto tekone bot jo Icrael i kare ma en minigi Cikke. (Nia 19:2-9, 16-19; kwan Nia 20:18; Nwoyo Cik 4:9, 10.) I nino meno, wat i kin jo Icrael ki Lubanga oyubbe. Ma pe otero kare mabor, Jehovah owaco bot Moses kit ma myero en olwong kwede jo Icrael kacel. En owacci Moses oyub tum aryo me ryal, me “lwongo lwak” wek gucokke kacel i “doggola kema me rwatte.” (Wel 10:1-4) Go kong yomcwiny ma onongo Luicrael gitye kwede i gure magi!

4, 5. Pingo gure ma Moses ki Yocwa guyubo-ni onongo pigi tek adada?

4 Tung i agikki me wotgi i tim pi mwaki 40, i kare ma jamine onongo pe yot bot jo Icrael, Moses olwongogi me gure kacel. Gin onongo dong gicok donyo i Lobo ma Kiciko Pire. Man obedo kare mupore bot Moses me poyo wigi i kom jami ducu ma Jehovah otimo pigi ki ma pud bitimone i anyim.​—Nwo. 29:1-15; 30:15-20; 31:30.

5 Oromo bedo ni i gure acel-lu, Moses nen calo oloko i kom gure ki pwonye madok pat ma jo pa Lubanga bibedo kwede. I mwaka me abiro ducu, i kwero Nino Madit me Bolo nyo Ecuban a Rwot, co, mon, lutino ki lubedo ma gibedo i gangngi pa Luicrael omyero gugure i kabedo ma Jehovah oyero ‘wek guwiny ci gupwony lworo Rwot Lubangagi, gugwokke me lubo lok ducu ma en ocikogi kwede.’ (Kwan Nwoyo Cik 31:1, 10-12.) Pi meno, onongo nen atir ni Jehovah mito ni jone gugure kacel kare ki kare wek gunong pwony ki i lokke dok gunge yubbe. Pien lobe ma gin lukamfiri onongo gurumo Luicrael i dyere, Yocwa ogurogi kacel ki miti me cuko cwinygi wek gubed lugen bot Jehovah kadi bed ni onongo dong gumayo Lobo ma Kiciko Pire-ni ducu. Me nyuto cwakgi, lwak gukwonge ni gibitic pi Lubanga.​—Yoc. 23:1, 2; 24:1, 15, 21-24.

6, 7. Pingo kiromo wacci gure pa jo pa Jehovah i kare ni pigi tek?

6 Ma lube ki tekwaro pa Lucaden pa Jehovah i kare-ni, gin bene gubedo ki gure mapol ma pigi tego​—ka ma kitito iye pi alokaloka i ticwa me tiokraci ki dong niango manyen i kom Ginacoya. (Car. 4:18) Gure ma pire tek ma Lutino Kwan me Baibul gubedo kwede i nge Lweny me I me Wi Lobo obedo i mwaka 1919 i Cedar Point, Ohio i lobo Amerika. Kitito pi tic me tito kwena i wi lobo ducu i gure meno ma jo ma gubedo iye giromo 7,000 kulu-ni. I mwaka 1922, i gure ma obedo pi nino abongwen kulu i kabedo acel-lu ni, Joseph F. Rutherford omiyo pwony mo magwar dok ma cuko cwiny lwak ni myero guti tic me pwony-nyi kun wacci: “Wubed lugen ki dok lucaden me ada pa Rwot. Wumedde anyim ki lweny wang ma kityeko Babilon. Wutit kwena i kabedo ducu. Lobo ducu myero gunge ni Jehovah aye Lubanga ki Yecu Kricito aye Kabaka pa kabaka ducu ki Rwot pa rwodi ducu. Man nino ma pire tek kato nino mo keken. Wunen Kabaka dong tye ka loc! Wun aye luwange. Pi meno wutit, wutit, wutit pi Kabaka ki pi Ker-re.” Jo ma gubedo tye i gure man kacel ki jo pa Lubanga i twok lobo ducu gujolo lok man ki cinggi apar.

7 I Columbus, Ohio, i mwaka 1931, Lutino kwan me Baibul gubedo ki yomcwiny madit atika me jolo nying man ni Lucaden pa Jehovah. Ki dong i mwaka 1935, i Washington, D.C., Omego Rutherford otito angagi ma gubedo “lwak dano mapol ata,” ma kiloko i komgi i Niyabo ni “gucung i nyim komker ki i nyim latin romo.” (Yabo 7:9-17) I mwaka 1942, i kare me Lweny me II me Wi Lobo, Nathan H. Knorr omiyo pwony ma gudo cwiny dok wi lokke onongo tye ni “Peace​—Can It Last?” I pwony man, en otito gin ma “lee mo makwar” ma i Niyabo cura 17 ni cung pire dok owacci tic me tito kwena-ni pud mitte adada i nge lweny meno.

8, 9. Pingo gure mukene obedo me yomcwiny bot jo pa Lubanga?

8 I mwaka 1946, i gure ma wi lokke madit tye ni “Glad Nations,” ma obedo i Cleveland, Ohio, Omego Knorr omiyo pwony ma wi lokke onongo tye ni “The Problems of Reconstruction and Expansion.” Kun loko pi yomcwiny ma lwak gubedo kwede i kare me miyo pwony meno, omego mo acel ocoyo ni: “I otyeno meno, abedo ki mot me bedo ki i nge Knorr i wi abam, dok i kare ma en tye ka tito kit ma tic biwot kwede ki pulan ma tye me medo gedo me Brooklyn Betel kacel ki macin me goyo bukkewa, lwak cwinygi obedo yom adada. Kadi bed ni ki i wi abam pe itwero neno wang dano ducu, ento ineno yomcwiny ma gitye kwede.” I gure mo acel ma kwako lobe ducu ma obedo i New York City, i lobo Amerika i 1950, lwak cwinygi obedo yom me gamo Baibul me New World Translation of the Christian Greek Scriptures, ka ma kidwoko iye nying Lubanga ka ma onongo myero obed iye kikome i Baibul.​—Jer. 16:21, NW.

9 Gure mukene kiyubogi i lobe mogo ma onongo kibedo ka uno iye Lucaden pa Jehovah nyo pe ki yenigi ni gutit kwena kunnu. Adolf Hitler onongo ocikke ni ebityeko Lucaden pa Jehovah woko ki i lobo Germany, ento lucaden 107,000 kulu gupongo bar me Nuremberg i gure mo ma obedo kunnu i 1955. Jo ma gubedo i gure meno gukok ki pig wanggi pi yomcwiny! I mwaka 1989, lucaden 166,518 gubino i lobo Poland i gure mo me nino adek ma wi lokke madit onongo tye ni “Godly Devotion,” dok pol pa wele gua ki i lobe ma onongo con gitye i te Soviet Union ki Czechoslovakia ki dong lobe mukene ma gitye tung Acia. Bot lucaden mukene, man obedo tyen me acel botgi me bedo i gure ma wel lucaden kato 15 nyo 20. Go kong yomcwiny ma obedo tye i mwaka 1993 i Gure ma Kwako Lobe Ducu ma wi lokke madit onongo tye ni “Divine Teaching” mutimme i Kiev, Ukraine, ka ma kibatija iye lucaden ma romo 7,402 kulu​—wel ma pud dong malo loyo ma kibatija iye Lucaden pa Jehovah i nino acel.​—Ic. 60:22; Ag. 2:7.

10. Gure mene ma wi po iye maber adada, dok pingo?

10 Gwok nyo tye gure me distrik nyo ma kwako lobe ducu ma wi po iye. Tika wi po i kom gure mukwongo ma ibedo iye nyo ma kibatija in iye? Magi aye gure ma pigi tek boti. Tergi calo gin ma pigi tek!​—Jab. 42:4.

GURE MADITO GITYE KARE ME YOMCWINY

11. Kwer mene ma Jehovah onongo mito ni Luicrael gubed tye iye i mwaka ducu?

11 Jehovah onongo mito ni Luicrael gugure i Jerucalem tyen adek i mwaka ducu pi kwero kwer magi​—Nino Madito me Mugati ma Tobi Pe Iye, Kwero Agikki me Cabit Abiro (nino me Pentekote), ki dong Nino Madit me Bolo. Ma lubbe ki kwer magi, Lubanga ociko ni: “Co ma boti ducu gibino inyim Rwot Lubanga tyen adek i mwaka.” (Nia 23:14-17) Pien gingeyo kit ma kwer magi pigi tek kwede, luwi odi mapol gibedo tye i kwer man ki jo me odigi ducu.​—1 Cam. 1:1-7; Luka 2:41, 42.

12, 13. Ngo ma Luicrael mapol onongo myero gutim wek gubed tye i kwer ma bedo mwaka ducu-ni?

12 Tam kong yub ma luot me Icrael onongo myero gutim ma peya gucako wotgi. Me lapore, Yucepu gin ki Maliam onongo giwoto mairo 60 (kilomita 100) me a ki i Najaret cito wa i Jerucalem. Itamo ni wot ma kit man teri nino adi, kun bene nongo itye ki lutino matino? Ka wakwano lok i kom Yecu i kare ma en ocito i Jerucalem, wanongo ni wadi kacel ki lurem bene onongo giwoto i gurup. Wot me cito i Jerucalem, tedo kacel macalo jo me ot ki dong yenyo kabuto i kabedo mo ma pe ingeyo maber nen calo omiyo gupwonyo jami mapol. Dic onongo pe pien kadi wa latin me mwaka 12 calo Yecu-ni onongo kiweko bedo agonya. Tam kong, jami magi ducu wic onongo po iye, tutwalle jo matino onongo wigi pe wil matwal!​—Luka 2:44-46.

13 Pien Luicrael onongo guket dok gibedo i lobe mapat pat, man onongo weko jo ma gibino i kwer magi gia ki i lobe mapol. I Pentekote mwaka 33, Lujudaya kacel ki jo ma gulokke gudonyo i dini pa Lujudaya dok bene gitero kwer man calo gin ma pire tek onongo gibino i Jerucalem ki i Itali, Libya, Kurete, Acia ki Mecopotamia.​—Tic. 2:5-11; 20:16.

14. Adwogi ango ma Luicrael gunongo pi bedo tye i kwer ma timme mwaka ducu-ni?

14 Bot Luicrael ma lugen, gin ma pire tek botgi i wot man aye woro Jehovah kacel ki dano alip mukene ma kwer-ri bene pire tek botgi. Jo ma gibino i kwer man onongo ginongo adwogi ango? Lagamme nonge i tira ma Jehovah omiyo bot jone ma lubbe ki kwero Nino Madit me Bolo: “Wubibedo ki yomcwiny ka wukwero nino madito-ni, in ki wodi ki nyari, opiini ki angecani, kacel ki Lulevi ki lubedo, lutino kic ki mon-to ma gibedo i gangiwu. Wubikwero kare man pi nino abiro i nyim Rwot Lubangawu ki i kabedo ma en biyero; pien Rwot Lubangawu bimiyowu gum i cam ducu ma wuceko ki i kom tic me cingwu ducu, ma miyo wubibedo ki yomcwiny.”​—Nwo. 16:14, 15; kwan Luka 11:28.

PINGO MYERO INYUT PWOC PI GURE ME KARENI?

15, 16. Gin ango ma i jalo wek ibed tye i gure madit? Pingo cwinyi yom me jalone?

15 Gure madito mutimme i Jerucalem-mi gitye lanen maber bot jo pa Lubanga i kare-ni! Kadi bed ni alokaloka mapol obedo ka timme i mwaki mukato angec, gurewa pud rom aroma ki me kare ca. I kare me Bible, jo ma gicito i gure onongo gijalo jami mogo wek gibed tye iye. Jo mapol i kare-ni bene gijalo jami mogo. Man kelo adwogi maber. Gure magi pigi tek i kare-ni i worowa bot Jehovah. Gimiyo waniang ni gwoko watwa ki Lubanga obedo gin ma pire tek adada. Gure madito cuko cwinywa me keto jami ma wapwonyogi i tic, gikonyowa me gwokke ki i peko, dok gitugo cwinywa me keto jami ma keliwa yomcwiny bedo mukwongo i kwowa.​—Jab. 122:1-4.

16 Gure madito pol kare kelo yomcwiny. Ripot i kom gure mo madit ma obedo tye i mwaka 1946 wacci: “Obedo twon yomcwiny madit atika me neno lucaden alip mapol gubedo kacel, ki dong winyo kit ma kigoyo kwede tum medo ki wero wer me Ker me pako Jehovah oweko gure man obedo mit ma pe item.” Ripot man bene medde ni: “Wele mapol ma gubino gumine me tic i Dipatmen pa Jo ma Gumine me Konyo Tic, ki cwiny me tic pi lucaden luwotgi.” Tika in bene ibedo ki kodi yomcwiny ma kit man i gure me distrik nyo ma kwako lobe ducu?​—Jab. 110:3; Ic. 42:10-12.

17. Alokaloka ango mutimme i kit ma kiyubo kwede gure madito i kare-ni?

17 Alokaloka mogo otimme i kit ma kiyubo kwede gure madito. Me labolle, lucaden mogo wigi po i kom gure madito ma onongo gitero nino aboro! Onongo tye yub me odiko, dyeceng ki dyewor. Cito i ticwa me pwony-nyi onongo bene tye but yub man. I kine mukene yub onongo cakke cawa adek me odiko paka naka wa cawa adek me dyewor. Jo mudyere onongo gitiyo matek dok pi cawa malac i tedo cai, cam me dyeceng ki me otyeno pi jo ma gubino i gure. Ento i kare-ni, gure madito tero nino manok keken, ki dong dano gicito ki camgi wek ominigi kare me keto cwinygi i pwony ma tye.

18, 19. But yub mene me gure madit ma itye ka kurone, dok pingo?

18 Tye but yub mukene ma wangeyo ni wang ma gubedo tye i gure madito dok wakuro ki cwinywa ducu. Cam me cwiny ma kimiyo “i kare ma mitte” kun wok ki i pwony kacel ki bukke ma kicwalogi woko i kare me gure gikonyowa me niang lok pa lunebi me Baibul ki jami mukene. (Mat. 24:45) Bukke magi watiyo kwedgi me konyo dano wek guniang ada ma tye i Ginacoya. Tuko goga ma jenge i Baibul cuko cwiny jo matino ki madito me ngine kekengi kun gigwokke ki i tam maraco me lobo-ni. Pwony me batija konyo wan ducu me lwodo gin ma waketo bedo mukwongo i kwowa kun wabedo ki yomcwiny me neno jo mukene ka gidyero kwogi bot Jehovah ki nongo batija i pii.

19 Ada, gure madito tye but yub me worowa, dok konyowa me tic pi Jehovah i yo mupore kadi bed kwo tek. Gure magi madito-ni gicuko cwinywa, gimiyo wamako lurem manyen, wabedo ki pwoc pi omegiwa ki lumegiwa itwok lobo lung, dok gitye yo ma pigi tek ma Jehovah miniwa iye mot ki dong gwoko jone. Ngene kene ni wan ducu ki acel acel wamito ni wayubbe con wek wabed tye i gure wek wanong adwogi maber ki i yub ducu.​—Car. 10:22.