Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kit ma Lobo-ni Bigik Kwede

Kit ma Lobo-ni Bigik Kwede

“Wun pe wutye i piny macol . . . ma twero miyo nino-nu turuwu atura calo lakwo.”​—1 TEC. 5:4.

1. Gin ango ma bikonyowa me bedo ma wakiyo piny ki dong ciro atematema?

 JAMI mapol ma gibiyengo lobo-ni gicok timme. Cobbe pa lok pa lunebi me Baibul moko lok man, dok man aye gin mumiyo omyero wabed ma wakiyo piny. Gin ango ma bikonyowa me timo meno? Lakwena Paulo ocuko cwinywa ni omyero ‘wacik wangwa i kom jami ma pe ginen.’ Ada, omyero wange ni mot me kwo ma pe tum tye i anyim, kono i polo nyo i lobo. Kit ma tyeng muromo ka nget ginacoya man ginyuto kwede, Paulo ocoyo lok magi me cuko cwiny luye luwote wek gucik wanggi i kom yomcwiny ma bibino ka guciro wa i agikki. Timo meno bikonyogi me ciro atematema ki dong aunauna.​—2 Kor. 4:8, 9, 16-18; 5:7.

2. (a) Wek wacung matek i genwa, gin ango ma myero watim? (b) Gin ango ma wabinyamo i pwony man ki dong i pwony ma lubo?

2 Lok pa Paulo-ni tye ki cik acel ma pire tek: Wek wacung matek i genwa, omyero pe wanen jami ma ginen keken. Ento, omyero wacik wangwa i kom jami ma pigi tego ma pe ginen. (Ibru 11:1; 12:1, 2) Pi meno, kong dong wanenu jami apar ma bitimme i anyim ma lubbe ki gen ma watye kwede me kwo pi naka i lobo.

NGO MA BITIMME KA AGIKKI DONG COK?

3. (a) Gin ango ma bitimme i anyim ma ki loko pire i 1 Jo Tecalonika 5:2, 3? (b) Ngo ma lutela wibye gibitimone dok angagi ma biribbe kwedgi?

3 Paulo otito gin acel ma bitimme i kare ma ocoyo waraga bot jo Tecalonika. (Kwan 1  Tecalonika 5:2, 3.) En ocoyo botgi pi “nino pa Rwot [Jehovah].” “Nino pa Rwot [Jehovah]” aye kare ma kibicako iye ki tyeko dini goba dok bigik i lweny me Armagedon. Ento, ma peya nino pa Jehovah oo, luloc lobo gibedo ka wacci “Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe.” Man twero bedo acakki me timme pa gin moni acel nyo jami mapol ma gibilube aluba. Lobe mapol gibitamo ni dong gicok cobo pekki madongo ma yelogi-ni. Lutela dini kono? Gin bene gitye but lobo man, ma nyutti gibiribbe ki lutela me wibye. (Yabo 17:1, 2) Lutela dini gibibedo ka lubo lanen pa lunebi ma lugoba me Juda. Jehovah owacci gibibedo ka lok ni: “‘Kuc, kuc,’ ma nongo kun kuc mo pe.”​—Jer. 6:14; 23:16, 17.

4. Gin ango ma wangeyo ma jo mukene-ni pe gingeyo?

4 Labongo paro pi nga ma biwacci “Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,” gin man ma bitimme i anyim-mi binyuto ni nino pa Jehovah dong cok. Pi meno, Paulo ocoyo ni: “Ento wun pe wutye i piny macol, utmegiwa, ma twero miyo nino-nu turuwu atura calo lakwo. Pien wun ducu wubedo jo me ceng.” (1 Tec. 5:4, 5) Kadi bed jo mukene pe gingeyo gin mumiyo jami magi ma Ginacoya loko i komgi-ni gitimme i kare-ni, ento wan giwa wangeyo. Lok man ni “Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,” bicobbe awene? Omyero wakur ma cwinywa opye mot. Pi meno, omyero dong wamok tamwa me bedo ma ‘wakiyo piny kun wagwokke.’​—1 Tec. 5:6; Jep. 3:8.

DINI GOBA PE NGEYO NI KIBIJWERE WOKO

5. (a) “Twon can madit atika[-ni] bicakke nining? (b) “Daker” mene ma pe ngeyo ni kibijwere woko?

5 Gin ango mukene ma bitimme ento pe nen? Paulo owacci: “Ka dano giwaco ni, ‘Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,’ to biturugi atura.” Man bicakke ki jwero dini goba ducu. Baibul lwongo dini goba ni “Babilon madit” nyo “dako ma lakwele.” (Yabo. 17:5, 6, 15) Jwero dini goba ducu bibedo acakki me “twon can madit atika[-ni].” (Mat. 24:21; 2 Tec. 2:8) Bot jo mapol, man biturugi atura. Pingo? Pien nio wa i kare meno, dako ma lakwele-ni bitamo ni etye “daker” dok pe ebibedo ki ‘kumo mo wacel.’ Ento en pe ngeyo ni kibijwere woko atura ma pe ebibwot. Kibijwere woko oyotoyot adada i “nino acel” keken.​—Yabo 18:7, 8.

6. Nga ma bijwero dini goba?

6 Lubanga onyuto ni ngat ma bijwero dako ma lakwele-ni obedo “lee” ma “tunge tye apar.” Buk me Niyabo nyuto ni lee man obedo United Nations (UN). ‘Tunge ma tye apar-ri’ cung pi dul me wibye ducu ma gicwako ‘lee man makwar-ri.’ * (Yabo 17:3, 5, 11, 12) Jwero dini goba-ni bibedo i rwom ma rom mene? Lobe ma gitye i te dul me UN gibiyako lonyo pa dako ma lakwele-ni, gibiyaro kite marac-ci ka maleng, gibineke, dok “giwango woko ki mac.” Dako ma lakwele-ni kibijwere me agikki.​—Kwan Niyabo 17:16.

7. Gin ango ma bimiyo ‘lee-ni’ jwero dako ma lakwele-ni?

7 Lok pa lunebi me Baibul bene nyuto gin mukene mumiyo kibijwero dini goba. I yo ma pe wangeyo, Jehovah biketo i cwiny luloc me wibye “tamme” me jwero dako ma lakwele-ni. (Yabo 17:17) Dini tye ka kelo lweny mapol dok miyo dano tye ka medde ki deno can i lobo; pi meno, lobe magi gibitamo ni jwero dako ma lakwele-ni tye pi ber bedo pa lobegi. Ki lok ada, ka luloc magi gibijwere, gin gibitamo ni gitye ka cobo ‘tamgi acel.’ Ento i adane nongo Lubanga aye tye ka tic kwedgi me jwero dini goba ducu. Pi meno, but ker acel pa Catan bilokke lwenyo i kom bute acel, dok Catan pe bitimo gin mo me jukogi.​—Mat. 12:25, 26.

LWENY I KOM JO PA LUBANGA

8. Lweny pa “Gog ma tye i lobo pa Magog” obedo gin ango?

8 Inge jwero dini goba, jo pa Lubanga pud gibibedo “mot labongo ayela” ma nongo pe “girumogi ki cel.” (Ejek. 38:11, 14) Ngo ma bitimme i kom jo magi ma giworo Jehovah dok ginen calo gipe ki gwok mo keken-ni? Ka pe gin mo, ci nen calo “dul mony madit dok matek” bilweny i komgi. Lok pa Lubanga wacci lweny man ma bitimme-ni kilwongo ni lweny pa “Gog ma tye i lobo pa Magog.” (Kwan Ejekiel 38:2, 15, 16.) Omyero wanen lweny man nining?

9. (a) Gin ango ma pire tek bot Lakricitayo? (b) Yo mene ma myero wakwany me jingo niyewa?

9 Bedo ki ngec con ma lubbe ki lweny man i kom jo pa Lubanga-ni pe miyo wabedo ki par mo keken. Ma ka meno, gin ma pire tek botwa pe obedo larrewa, ento weko nying Jehovah obed leng ki dong ilo malo twero me locce. Inongo ni Jehovah owaco bot rok mapat pat tyen 60 kulu ni: “Man miyo wubingeyo ni an aye a Rwot [Jehovah].” (Ejek. 6:7) Pi meno, watye ki miti madit adada me neno cobbe pa lok man ma tye i buk pa Ejekiel-li, kun wageno ni “Rwot [Jehovah] ngeyo laro dano ma gilworo Lubanga ki i ayelayela.” (2 Pet. 2:9) Kitungcel, omyero wati ki kare mo keken ma ononge me jingo niyewa wek wagwok gennewa bot Jehovah kadi bed warwatte ki atematema mapat pat. Gin ango ma myero watim? Omyero walegi, wakwan Lok pa Lubanga dok walwod lok i kom gin ma wakano, kun bene watito pi Ker-ri bot jo mukene. Ka watimo meno, ci genwa me nongo kwo ma pe tum bibedo matek calo “lajuk me mel.”​—Ibru 6:19; Jab. 25:21.

ROK DUCU GIBINGEYO TEKO PA JEHOVAH

10, 11. Gin ango ma bicako lweny me Armagedon, dok ngo ma bitimme i kare meno?

10 Gin ango ma biyengo lobo ma bitimme macalo adwogi me lweny i kom jo pa Jehovah? Kun tiyo ki Yecu kacel ki lwak mony me polo, Jehovah bilweny pi Jone. (Yabo 19:11-16) Lweny man kilwongo ni Armagedon, dok bibedo i “nino madit pa Lubanga Won Twer Ducu.”​—Yabo 16:14, 16.

11 Ma lubbe ki lweny meno, Jehovah otito bot Ejekiel ni: “‘Abimiyo Gog bedo ki lworo madwong atika, kun nongo akelo kit can ducu mapatpat aketo i kome. An Rwot Lubanga dong aloko. Jone ducu gibinekke woko kekengi ki pala lucwan kun dano acel neko lawote.’” Lworo bimako jo ma gitye tung bot Catan, man bimiyo gibange woko ci gicako neke kekengi. I kom lok, lobo pa Catan-ni kibityekone woko. Jehovah owacci: ‘Gweng calfa ma mac oliyo woko, bicwer i kome [Gog] kacel ki i kom lwak me rok mapatpat ma onongo gitye kacel kwede.’ (Ejek. 38:21, 22) Adwogi ango ma lweny man bikelone?

12. Lobe ducu kibiweko gingeyo gin ango?

12 Lobe ducu gibingeyo ni Jehovah kikome aye kara tye ka lweny i komgi. Kit macalo lumony pa jo Ejipt gulubo kor Luicrael wa i dye Nam Makwar-ri, lulweny pa Catan gibikok ma piny obwoyogi woko ni: ‘Jehovah tye ka lweny pigi.’ (Nia 14:25) Ada, rok gibingeyo teko pa Jehovah. (Kwan Ejekiel 38:23.) Odong kare ma rom mene wek jami magi gucak timme?

OTEKA MO PE DOK BILOYO LOBO

13. Ngec ango ma watye kwede i kom dul me abic pa cal ma kitito pire i buk pa Daniel-li?

13 Lok ma kicoyo i buk pa lanebi Daniel konyowa me niang kit ma dong agikki piny cok kwede. Daniel oloko i kom cal mo ma kiyubo ki jami mapat pat. (Dan. 2:28, 31-33) Cal man cung pi oteka ma gibiloyo lobo ki kit ma guwoto lwetgi ma lit kwede i kom jo pa Lubanga, i kare mukato angec ki i kare ni. Oteka magi aye Babilon, Media ki Percia, Grik, Roma​—ki dong watye ki me agikkine i kare-ni. I buk pa Daniel, wapwonyo ni oteka man me agikki-ni cung pi tyen dano-ni kacel ki lwet tyene. I Lweny me I me Wi Lobo, lobo Amerika onote kacel ki lobo Britain. Ada, dul me abic pa cal ma i buk pa Daniel-li obedo Ker pa Britain ki Amerika ka icako kwanone ki i kom Babilon. Tyene ma kicibo kwede piny-nyi nyuto ni oteka mo mukene pe dok biloyo lobo. Kit macalo tyene ki lwete kitiyo ki nyonyo kacel ki daba-ni nyuto ni Ker pa Britain ki Amerika bibedo goro.

14. Oteka mene ma biloyo lobo i kare ma Armagedon bibino iye?

14 Lok ma i buk pa Daniel bene nyuto ni Ker pa Lubanga, ma got ma obar cung pire-ni, obedo loc pa Jehovah ma ocakke i 1914. Got-ti dong cok celo tye cal meno. I Armagedon, tyen cal-li kacel ki kome ducu kibinginyo woko matinotino. (Kwan Daniel 2:44, 45.) Pi meno, Ker pa Britain ki Amerika bibedo oteka ma loyo lobo i kare ma Armagedon bibino iye. Pud dong bibedo me yomcwiny me neno cobbe pa lok pa lanebi man ya! * Ento gin ango ma Jehovah bitimone i kom Catan?

KIT MA KIBITYEKO KWEDE CATAN

15. I nge Armagedon, gin ango ma bitimme i kom Catan ki jogine?

15 Mukwongo, Catan bineno kit ma kityeko kwede ki dulle ma tye i lobo. Ka dong i ngeye, kibitic i kom Catan. Lakwena Jon omiyo ripot i kom gin ma bitimme i kom Catan. (Kwan Niyabo 20:1-3.) Yecu Kricito​—‘lamalaika ma omako layab me bur ma tere pe gik-ki’​—bimako Catan ki jogine ci bologi i bur ma tere pe gik-ki kun tweyogi pi mwaka alip acel. (Luka 8:30, 31; 1 Jon 3:8) Man aye bibedo acakki pa jami ma bitimme i kare ma kibinyoto iye wii twol ma en aye Catan-ni. *​—Acak. 3:15.

16. Gwoko Catan i “bur ma tere pe gik[-ki]” te lokke ngo?

16 “Bur ma tere pe gik” ma kibibolo iye Catan ki jogine-ni obedo gin ango? Man aye ka mo ma ngat mo pe twero o iye kono ka Jehovah keken gin ki lamalaika ma en ocimo ma tye ki “layab me bur ma tere pe gik[-ki].” Pi meno, kibigwoko Catan i bur kunnu wek “pe dok omedde ki bwolo rok ducu.” Ada, ‘labwor meno ma kok-ki’ kibiweko ling woko licwic!​—1 Pet. 5:8.

JAMI MA BITIMME MA PEYA KUC OO

17, 18. (a) Jami mene ma pe ginen ma dong wanyamogi? (b) Ka jami magi ducu dong gutimme, kwo ango ma wabibedo iye?

17 Jami ma pigi tego dok ma gibiyengo lobo-ni gicok timme i anyim. Watye ka kuro kit ma lok man ni “Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe” bicakke kwede. Ka lacen wabineno kit ma kityeko kwede Babilon Madit, lweny pa Gog ma tye i lobo pa Magog i kom jo pa Jehovah, ki lweny me Armagedon. I ngeye, Catan ki jogine kibibologi i bur ma tere pe gik. Ka jami magi ducu dong gutimme, ma gin mo keken marac dong pe matwal, ci wabicako kwo manyen​—Loc pa Kricito ma bibedo pi Mwaka Alip Acel ka ma wabinongo iye ‘yomcwiny ki kuc madwong.’​—Jab. 37:10, 11.

18 Medo i kom jami abic ma dong watyeko nyamogi-ni, tye bene jami mukene ma “pe nen” ma myero ‘wacik wangwa i komgi.’ Jami magi kibinyamogi i pwony ma lubo man.

^ Nen Revelation​—Its Grand Climax at Hand! Pot karatac 251-258.

^ Ka kiwacci “bituro ker magi ducu” i Daniel 2:44 nongo kitye ka lok i kom oteka ma gibiloyo lobo, ma gicung pi dul mapat pat pa cal ma tye i buk pa Daniel-li. Ento lok mukene ma rom aroma ki meno ma tye i Baibul bene nyuto ni “luker me wi lobo ducu” gibicokke me lweny i kom Jehovah i “nino madit pa Lubanga Won Twer Ducu.” (Yabo 16:14; 19:19-21) Pi meno, pe ker ma gicung pi cal-li keken aye kibityekogi i Armagedon ento ker ducu ma gitye i lobo-ni.

^ Nyoto wii twol-li pi tyen me agikki bibedo i nge mwaka alip acel i kare ma nongo Catan ki jogine kibibologi i “nam me mac ki gweng calfa ma mac oliyo.”​—Yabo 20:7-10; Mat. 25:41.