Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Camucana—Onya I Rwom ma Rom Mene?

Camucana—Onya I Rwom ma Rom Mene?

“Gamente me tedero tiyo ki kampuniwa me timo tic mogo ma nongo mitte. Ento pol kare wakuro pi dwe aryo nyo adek wek kiculwa. Cokcok-ki, latic acel pa gamente ogona cim. En owacci ebiruyo culwa oyotoyot ka ce waye miye but cente man.”​—JOHN. *

IN TIKA dong kipenyi pi cai mo i yo me camucana? Oromo bedo ni pe calo kit ma kiloko iye malo-ni, ento olo to adwogi marac ma bino pi camucana dong ogudi.

Ma lubbe ki ripot pa dul me Transparency International (TI) 2011 Corruption Perceptions Index, * cimo ni “pol pa lobbe ma romo 183 kulu makcigi nyuto ni gitye ki peko madit adada ma lubbe ki camucana.” Mwaki aryo mukato angec, ripot ma Transparency International okati kwede i mwaka 2009 onyuto ni camucana dong onya i twok lobo ducu: “Nen ka maleng ni pe tye lobo mo ma wacci etye obar got ma peko me camucana pe gude.”

“Camucana obedo tic i yo marac ki twero ma kimini me nongo jami. Camucana wango i dano ducu, balo ticgi nyo yomcwinygi pien jo ma gitye ki twero pe gigene.”​​—TRANSPARENCY INTERNATIONAL

I kine mukene, adwogi ma bino pi camucana rac adada. Me lapore, Time magajin omiyo ripot ni “camucana kacel ki bedo ma pe iparo pi gin moni” gubedo but jami ma guweko dano mapol guto i oyengyeng mo magwar ma otimme i lobo Haiti i mwaka 2010. Magajin man omedde ki miyo ripot ni: “Odi pol kare ki gedogi labongo nongo pulanne ki bot engineer. Dok bene man timme pien dano pol kare gimiyo gin mo manok bot lutic pa gamente ma myero gungi odigi.”

Tika twere me jwayo camucana ki pete tere ducu? Me gamo lapeny man, omyero kong waniang gin ango kikome ma kelo camucana. Wabinyamo lapeny man i pwony ma lubo.

^ Pe nyinge kikome.

^ “Lobe pol kare kiryeyo nyinggi ma lubbe ki kit ma gineno kwede rwom me camucana i dul mapat pat ma tye botgi.”​—Transparency International.