Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Omyero Wabed Macalo “Welo”

Omyero Wabed Macalo “Welo”

“Abako doga botwu macalo wun welo, pe wun jo me lobo man, wukwer miti me kom woko.”​—1 PET. 2:11.

1, 2. Ngagi ma Petero oloko i komgi ni gubedo jo ma “Lubanga Won aye muyerogi[-ni],” dok pingo en owacci gitye macalo “welo”?

 INGE mwaki 30 ma Yecu odok kwede i polo, lakwena Petero ocoyo waraga bot “jo pa Lubanga ma guket woko ata, ma gubedo welo i Ponto, Galatia, Kapadokia, Acia ki Bitunia, ma Lubanga Won aye muyerogi.” (1 Pet. 1:1, 2) Ada, i kare ma Petero owacci jo ma “Lubanga Won aye muyerogi[-ni],” en onongo tye ka lok i kom jo ma kiwirogi ki cwiny maleng calo en, ma ‘ginywalogi odoco wek gubed ki gen makwo’ me loc kacel ki Kricito i polo. (Kwan 1 Petero 1:3, 4.) Ento pingo en dok olwongo jo magi ma kiyerogi-ni ni gubedo “welo, pe . . . jo me lobo man”? (1 Pet. 2:11) Dok pingo lok man pire tek botwa i kare-ni kun inongo ni Lacaden 1 keken i kom 650 ma gitye ka tito kwena ki mit kom i twok lobo ducu-ni wacci etye i kin jo ma kiwirogi?

2 Onongo pore me tic ki nyig lok ni “welo” i kom jo ma kiwirogi i cencwari me acel. Udong pa jo manok ma kiwirogi ma pud gikwo i kare-ni bene pe gibikwo i lobo pi naka. Lakwena Paulo, ma bene tye i kin “romi manok” ma kiwirogi-ni otito ni: ‘Wan kabedowa tye i polo; watye ka kuro Lalarwa ma bia ki kunnu, en aye Rwotwa Yecu Kricito.’ (Luka 12:32; Pil. 3:20) Pien ‘kabedogi tye i polo,’ man te lokke ni ka jo ma kiwirogi-ni guto, gin giweko lobo-ni ci gicito ka kwo i polo. (Kwan Jo Pilipi 1:21-23.) Man oweko waromo wacci gin gitye macalo “welo” i lobo pa Catan-ni.

3. Lapeny mene ma myero wapenye kwede ma lubbe ki “romi mukene[-ni]?

3 Ento “romi mukene[-ni] kono? (Jon 10:16) Tika Ginacoya pwonyo ni gin bene gitye ki gen me kwo matwal i lobo? Ada, gin gibikwo i lobo pi naka! Kadi bed kit meno, gin bene i kare-ni kiromo wacci gubedo welo i lobo man. I yo ango?

‘JAMI DUCU MA GIKETOGI AKETA, GITYE KA CUR ACURA’

4. Ngo ma lutela me lobo-ni pe gitwero gengone?

4 Ka teke pud wakwo i lobo pa Catan-ni, dano ducu, ma bene kwako Lukricitayo-ni, bimedde ki deno can pi jemo ma Catan okelo i kom Jehovah-ni. Wakwano i Jo Roma 8:22 ni: “Wangeyo ni jami ducu ma giketogi aketa, gubedo ka cur acura ki arem nio wa i kare-ni.” Man oweko lutela lobo, lucayan, ki dong jo ma gimiyo kony pe gitwero gengo deno can.

5. Cakke i mwaka 1914, gin ango ma dano milion mapol gutimo dok pingo?

5 Cakke i mwaka 1914, dano milion mapol dong guyero me bedo i te loc pa Kabaka ma Lubanga aye oketo, Kricito Yecu. Pe gitye ki miti me bedo but lobo pa Catan-ni. Gin gikwero lajwac cwako lobo pa Catan-ni. Ma ka meno, gin gitiyo ki kwogi kacel ki jamigi me cwako Ker pa Lubanga kun gitimo mitine.​—Rom. 14:7, 8.

6. Pingo kiromo wacci Lucaden pa Jehovah gitye macalo welo i lobo-ni?

6 Ada, Lucaden pa Jehovah gikwo i lobe makato 200 dok gilubo cik me lobe magi kun gibedo macalo welo ka mo keken ma gikwo iye. Gin pe gidonyo i tim me wibye kacel ki gure mogo me jemo i lobo mo keken ma gikwo iye. Kadi wa i kare-ni bene, gingeyo ni gibibedo i lobo manyen ma Lubanga bikelone ni. Cwinygi yom ka gineno ni ninogi me bedo macalo welo i lobo man me balli tye ka nyiko cok ki agikkine.

7. Ngo ma myero otimme wek lutic pa Lubanga gukwo matwal, dok gin gibikwo kwene?

7 Cokcok-ki Kricito bitic ki twerone me jwero lobo pa Catan-ni. Gamente pa Kricito bijwayo bal kacel ki cwercwiny ki i lobo. Gamente man bineko ngat mo keken ma bijemo i kom twero me loc pa Jehovah. Inge meno, jo ma gigeno Lubanga pe dong gibibedo welo ento gibikwo matwal i lobo kany i Paradic. (Kwan Niyabo 21:1-5.) Dong waromo wacone ni, i kare meno cwec ducu pe dong gibibedo “opii me bedo gin ma top, wek gunong kuc ki deyo ma gimiyo ki litino pa Lubanga.”​—Rom. 8:21.

NGO MA MITTE KI BOT LUKRICITAYO ME ADA?

8, 9. Tit kong gin ma Petero nongo tye ka wacone i kare ma en owacci “wukwer miti me kom.”

8 Petero otito gin ma Lukricitayo myero gutim i kare ma en owaco ni: ‘Wun ma amaro, abako doga botwu macalo wun welo, pe wun jo me lobo man, wukwer miti me kom woko ma lwenyo kwedwu.’ (1 Pet. 2:11) Tam man kimiyo tutwalle bot Lukricitayo ma kiwirogi ento bene tiyo pi romi mukene-ni.

9 Pe rac ka wacobo miti mogo ma watye kwede i yo ma rwatte ki cik pa Lacwec. I kom lok, gimiyo wanongo yomcwiny i kwowa. Me lapore, watye ki miti mukene mupore calo me cam ki mat, mato yamo ki dong bedo kacel ki lurem mabeco. Kadi wa miti me buto i kin jo munyomme pore dok tye atir. (1 Kor. 7:3-5) Ento, Petero onongo tutwalle tye ka lok i kom “miti me kom” ma ‘lwenyo kwedwa.’ Man obedo miti marac me kom, Baibul mukene wacci “Miti marac me wang” (King James Version) nyo “miti me timo bal” (New International Version). Ada, miti mo keken marac ma pe rwatte ki yub pa Jehovah dok ma balo wat pa ngat moni ki Lubanga omyero pe waye. Ento ka pe, ci man biketo gen ma Lakricitayo moni tye kwede ka ma ding.

10. Diro macalo mene ma Catan tiyo kwede me bwolo Lukricitayo wek gubed jo me lobo man?

10 Miti pa Catan-ni tye me turo cwiny Lukricitayo me ada wek pe gunen ni gitye ka kwo macalo “welo” i lobo man. Miti me yenyo jami me kom, atematema me donyo i tim me tarwang, bedo ki cwiny me yweka, bedo “mukwongo” i jami ducu, ki dong cwiny me woro lobo moni gitye i kin kwak ma Catan tiyo kwedgi dok omyero wangegi maber adada. Ka wakwero lajwac miti magi maraco-ni dok wacung matek, ci wanyuto ni pe wamito bedo but lobo pa Catan-ni. Wanyuto i ticwa ni watye ka kwo i lobo man macalo welo. Gin ma wamito dok watye ka tute me cobone aye me bedo matwal i lobo manyen pa Lubanga ka ma kit ma atir bibedo iye.

WUBED KI KIT MABER

11, 12. Lurok i kine mukene kinenogi nining, ento ngo ma jo mukene gitamo i kom Lucaden pa Jehovah?

11 Petero omedde ki tito gin mukene ma Lukricitayo ma gitye macalo “welo” myero gutim i tyeng me 12, kun wacci: “Wubed ki kit maber i kin jo ma pe gingeyo Lubanga, wek ka ce giyetowu ni wun lutim gin marac, gunen tic maber ma wutiyo, wek bene gumi deyo bot Lubanga i nino ma en bibino ka ngolo kop iye.” Lurok, ma gitye welo i lobo ma pe meggi i kine mukene kinywarogi. Pien yo me kwogi pat ki pa luwotgi, i kine mogo kiromo tamo ni kitgi raco. Lokgi, ticgi, kit ma giruke kwede, nyo bene kit ma ginen kwede romo bedo pat. Ento ka ce gitimo jami matir nyo kitgi beco, ci jami maraco ma dano giloko i komgi pol kare-ni bedo lok ma tere otuc.

12 I yo acel-lu bene, Lukricitayo me ada gibedo pat ki luwotgi i lokgi nyo iyero jami ma gigalo ki wanggi. Rukgi kacel ki kit ma ginen kwede twero bedo pat ki pa jo mapol ma i kabedogi. Apokapoka magi i kine mukene oweko jo mogo ma pe giniang i komgi gitamo ni gubedo jo maraco. Ento, jo mukene gipwoyo Lukricitayo magi pien gikwo kwo maber.

13, 14. ‘Ryeko nyutte ki ticce’ nining? Mi lapor.

13 Ada, bedo ki kit maber weko dano pe giloko marac i komwa. Kadiwa Yecu ma onongo obedo lagen bot Lubanga-ni bene kiloko marac i kome. Jo mogo guwacci en “dano ma laworo dok lamero bene, larem lujog-mucoro ki lubalo!” Ento pi kite maber, en onyuto ni pe ebedo dano marac. Yecu owaco ni: ‘ryeko nyutte ki ticce.’ (Mat. 11:19) Man bene rom aroma i kare-ni. Me lapore, omege ki lumege ma gitiyo i Betel i Selters, i lobo Germany, kinenogi calo jo ma kitgi pe niango wi dano. Ento meya me Selters ogengo nge omege ki lumege magi kun wacci: “Lucaden ma gitiyo kunnu-ni kwogi pat adada, dok gin pe giluto umgi i lok pa jo mukene.”

14 Lok ma kit meno bene kiwaco cokcok-ki i kom Lucaden pa Jehovah ma gibedo i Moscow, i lobo Russia. Kikok i komgi ni gutimo jami maraco mapol. Ento i Juni 2010, European Court of Human Rights i Strasbourg, i lobo France ongolo ni: “Kot onongo ni gamente me Russia obedo ka turo twero me woro ma Lucaden pa Jehovah myero gubed kwede dok bene onongo gipe ki twero me gengogi. European Court of Human Rights bene owacci gamente me Russia pe omiyo caden muromo ma nyuto ni Lucaden giketo odi pa dano, gicuko cwiny dano me to, dok bene pe gicito i ot yat ka komgi lit. Pi meno, Kot-ti onongo ni gamente me Moscow otiyo ki cikgi me diyo Lucaden pa Jehovah.”

WUMINE ME BEDO I TE LOC

15. Cik mene me Baibul ma Lukricitayo me ada gilubo i twok lobo lung?

15 Lucaden pa Jehovah ma gikwo i Moscow ki dong i twok lobo lung gitimo gin ma myero Lukricitayo gutim kit ma Petero onyuto kwede. En ocoyo ni: “Pi Rwotwa, myero wumine me bedo i te loc me twero ducu ma tye i kin dano, bot laloc madit, pien en aye ma loyo jo ducu, ki bot luloc ma en cwalogi.” (1 Pet. 2:13, 14) Kadi bed gin pe gitye jo me lobo, Lukricitayo me ada gimine kengi i te luloc pien “Lubanga aye oketogi [pi tutuno],” kit ma Paulo owaco kwede.​—Kwan Jo Roma 13:1, 5-7.

16, 17. (a) Ngo ma nyuto ni walubo gin ma gamente mito? (b) Gin ango ma lutela mogo guwaco i kom Lucaden pa Jehovah?

16 Lucaden pa Jehovah gikwo macalo “welo” i lobo-ni, ento man pe te lokke ni gimito jemo i kom gamente nyo gicayo jo mukene. Pe bene gicayo tam pa jo mukene ma lubbe ki nga ma myero obed latela i gamente nyo yo me cobo peko moni. Pien pe gitye calo dul dini mogo-ni, Lucaden pa Jehovah pe girwako wigi i lok me wibye. Gin pe giwacci myero kitim alokaloka i kit ma ki telo kwede tela. Gin pe gitye ki tam me jemo nyo bedo ki cac i kom gamente!

17 Lukricitayo ginyuto ni giworo luloc ka gilubo tira ma Petero omiyo ni: “wuwor laloc madit.” (1 Pet. 2:17) I kine mogo, luloc giwacci pe tye tyen lok mo ma weko gibedo ki gung cwiny i kom Lucaden pa Jehovah. Me lapore, lacungo wibye mo ma bene obedo lamemba me ot moko cik pi kabedo mo acel i lobo Germany owaco ni: “Lucaden pa Jehovah gunyuto kit mabeco i kare ca ma onongo gitye i buc-ci dok kit magi gimitte kombeddi-ni bene. Kit magi mitte pi gamente ma tiyo ki loc alwak: me lapore, gin gucung matek kadi bed lumony me SS gubedo ka unogi dok gutero lumabuc luwotgi ki cwiny me kica. Kit macalo dano mapol i kare-ni kitgi tye ka doko rac medde ameda i kom lurok, jo ma pe gicwako gamente moni nyo ma tamgi opokke-ni, kit magi mabeco pa Lucaden-ni mitte pi dano ducu me lobo Germany.”

OMYERO WANYUT MAR

18. (a) Pingo pore ni myero wamar omegiwa? (b) Gin ango ma jo mukene guwaco i kom Lucaden pa Jehovah?

18 Lakwena Petero ocoyo ni: “Wumar omegiwu. Wulwor Lubanga.” (1 Pet. 2:17) Lucaden pa Jehovah gitye ki cwiny matir me lworo Lubanga, dok man cuko cwinygi me timo mitine. Cwinygi yom ni gitye omege ki lumege ma gunote i twok lobo ducu ki cwiny me tic pi Jehovah. Pi meno, pore ni myero ‘gumar omegigi.’ Mar ma kit meno pe nonge i kare-ni, man oweko dano giuro ka Lucaden ginyuto mar i kingi kekengi. Me lapore, i mwaka 2009, lamego mo ma telo wi lulim piny dok tiyo pi dul mo acel i lobo Amerika obedo ki ur me neno mar kikony ma Lucaden pa Jehovah gunyuto bot wele ma gubino i gure ma kwako lobbe mutimme i Germany. En owacci pi mwaki mapol ma ebedo i tic man, peya eneno kodi mar ma kit man. Lacen, Lacaden mo acel owacci: “Jami ducu ma en owaco i komwa-ni, en oloko ki dwan me mwolo ki me yomcwiny.” I gure mo acel ma ibedo tye iye, tika dong iwinyo ka dano giloko kit man i kom Lucaden?

19. Ngo ma myero wamok tamwa me timone, dok pingo?

19 Kit ma dong wanyamo kwede, Lucaden pa Jehovah ginyuto i yo mapat pat ni gin gitye “welo” i lobo man pa Catan-ni. Dok cwinygi yom me moko tamgi me medde ki kwo macalo welo. Gin gitye ki gen matek ni cokcok-ki gibibedo matwal i lobo manyen pa Lubanga ka ma kit ma atir bibedo iye. In mono itye ka kuro lobo meno manyenni?