Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Bed ki Yomcwiny pi Nyom pa Latin Romo!

Bed ki Yomcwiny pi Nyom pa Latin Romo!

“Wabedu ki yomcwiny, kun wadwore . . . pien kare me nyom pa Latin romo dong oo.”​—YABO 19:7.

1, 2. (a) Nyom pa anga ma bikelo yomcwiny madit i polo? (b) Lapeny mene ma wabinyamogi?

 YUBBE pi nyom obedo gin ma tero kare malac. Ento, i pwony man, wabinyamo nyom mo ma kite dok pat​—nyom ma bibedo i ot ker. Tam kong! Kibedo ka yubbe pi nyom man pi mwaki ma romo 2,000 kulu. Kare tye ka wot oyotoyot adada wek lanyom oribbe ki lapalcwinye. Cokcok-ki, wer me yomcwiny biwinye i ot ker pa Kabaka, dok lwak me polo gibiwero ni: ‘Wupak Jehovah Lubangawa, Won Twer Ducu, pien en tye ka loc. Wabedu ki yomcwiny, kun wadwore, dok bene wami deyo bote, pien kare me nyom pa Latin romo dong oo, nyako gerre [atera mere] bene dong oyubbe woko.’​—Yabo 19:6, 7.

2 Yecu Kricito aye “Latin romo” ma nyomme bikelo yomcwiny madit tutwal i polo-ni. (Jon 1:29) En orukke nining pi nyomme? Nyako ger ma en binyomone-ni obedo anga? Kiyubo nyako ger-ri pi nyom man nining? Nyom man bitimme awene? Nyom man bikelo yomcwiny i polo, ento tika jo ma gitye ki gen me kwo i lobo gibinywako i yomcwiny meno? Ki miti madit, wabinyamo lapeny magi ka nongo wamedde ki ngiyo Jabuli 45.

‘GINARUKANE GIKIRO IYE MOO MA NGWECCE KUR’

3, 4. (a) Gin ango ma laco jabuli owaco ma lubbe ki bongo pa Lanyom, dok ngo ma bimedo yomcwinye? (b) Angagi ma gubedo “anyira pa kabaka” ki dong “daker” ma gibinywako i yomcwiny pa Lanyom?

3 Kwan Jabuli 45:8, 9. Yecu Kricito, ma en aye Lanyom-mi biruko bongone me nyom. Kit ma ngwec bongone kur kwede kiporo ki “angwece mabecone makato,” calo mura ki kacia ma onongo gitye i kin jami ma kitiyo kwedgi me yubo moo maleng me wir i Icrael.​—Nia 30:23-25.

4 Wer ma i polo i ot ker pa Kabaka bimedo yomcwiny ma Lanyom winyo ka nongo nyomme woto ki nyikke cok. “Daker” ma nywako i yomcwiny man obedo but dul pa Lubanga ma tye i polo, ma man kwako lumalaika ducu ma gin aye “anyira pa kabaka.” Tye me yomcwiny me winyo ka lwak me polo giwacci: “Wabedu ki yomcwiny, kun wadwore . . . pien kare me nyom pa Latin romo dong oo”!

KIYUBO NYAKO GER PI NYOM

5. Anga ma obedo “dako pa Latin romo”?

5 Kwan Jabuli 45:10, 11. Watyeko niang nga ma Lanyom obedo, ento nyako ger ma en binyomone-ni obedo anga? Nyako ger-ri cung pi jo 144,000 ma gitye Lukricitayo ma kiwirogi, dok Yecu Kricito ma obedo lawi kacokke-ni aye telogi (Kwan Jo Epeco 5:23, 24.) Gin gibiloc kacel ki Kricito i Ker pa Meciya i polo. (Luka 12:32) Jo 144,000 magi ma kiwirogi-ni aye “jo ma lubo Latin romo ka ma en woto iye ducu.” (Yabo 14:1-4) Gin gidoko “dako pa Latin romo,” ci gibedo kwede i polo.​—Yabo 21:9; Jon 14:2, 3.

6. Pingo kilwongo jo ma kiwirogi ni “nyako ker,” dok pingo kiwaco ni ‘wigi myero owil woko i kom lutugi’?

6 Nyako ger ma kibinyomone-ni kilwonge ni “nyara” ki dok ni “nyako ker.” (Jab. 45:13) Anga ma obedo “kabaka”? Jehovah aye obedo kabaka pien en ogamo Lukricitayo ma kiwirogi me bedo ‘litinone.’ (Rom. 8:15-17) Kit macalo gibidoko nyako ger i polo-ni, kicuko cwiny Lukricitayo ma kiwirogi ni ‘wigi myero owil woko i kom lutugi ki i kom jo me doggola pa kwarogi.’ Gin myero guket cwinygi i “kom jami ma tye malo i polo ento pe i kom jami me lobo.”​—Kol. 3:1-4.

7. (a) Kricito obedo ka yubo nyako gerre pi nyom nining? (b) Nyako ger-ri tero ngat ma bidoko cware i anyimmi nining?

7 Pi cencwari mapol, Kricito obedo ka yubo nyako ger pi nyom ma obibedo i polo. Lakwena Paulo otito ni Kricito “omaro . . . lwak muye en ci omiyo kwone pigi, wek elonygi gubed leng, ma dong otyeko lwokogi ki pii ki lok, wek ekel lwak muye en i nyime kene macalo nyako mamwonya twatwal, kun pe tye ka mo ma ojungnge i kome, nyo kadi ki poyo mo bene pe, wek obed leng labongo ka mo murocce.” (Ep. 5:25-27) Paulo owaco bot Lukricitayo ma kiwirogi i Korint ni: “Nyeko omaka piwu ki lakodi nyeko ma Lubanga tye kwede bene-ni; pien wucal ki nyako ma ayubo me nyomme ki laco acel, kun ageno ni abitere bot cware, en aye Kricito, kun en nyako maleng ma pud pe laco mo obedo kwede.” (2 Kor. 11:2) Lanyom, Yecu Kricito, tye ki pwoc madit pi nyako gerre pien en ‘ber’ i yo me cwiny. Ki tungcel bene, nyako ger tere macalo ‘rwode’ dok ‘gungo i nyimme’ macalo ngat ma bidoko cware i anyim.

GITERO NYAKO GER “BOT KABAKA”

8. Pingo kiwaco ni nyako ger-ri “orukke woko maber”?

8 Kwan Jabuli 45:13, 14a. Nyako ger-ri kikelo ma “orukke woko maber” pi nyom ma bibedo i ot ker. I Niyabo 21:2, nyako ger man kiporo ki gang, Jerucalem Manyen, ma “gideyo pi cware.” Gang man ma i polo-ni tye ki “deyo pa Lubanga” dok ryeny “calo kidi me wel madit makato ducu, ma pe nen atata, calo jacipa, dok leng calo gweng ma mil amila.” (Yabo 21:10, 11) Buk me Niyabo tito kit ma Jerucalem Manyen nen mamwonya kwede. (Yabo 21:18-21) Man aye gin mumiyo laco Jabuli owaco ni nyako ger “orukke woko maber”! Ki lok ada, nyom ma bibedo i ot ker-ri bitimme i polo.

9. Kikelo nyako ger-ri bot anga, dok en orukke nining?

9 Gibitero nyako ger bot Lanyom​—Kabaka me Ker pa Meciya. En obedo ka yubo nyako ger-ri kun ‘lwoke ki pii ki lok.’ En “leng labongo ka mo murocce.” (Ep. 5:26, 27) Nyako gerre bene birukke maber adada pi nyomme. Ki lok ada, ‘bongone gideyo maber ki jabu,’ dok “oruko bongngi ma rangigi patpat ma gitere kwede bot kabaka.” Pi nyom pa Latin romo, “gimiyo bongo camanini maberre ma ryeny dok maleng en aye ni en oruki. Pien bongo camanini maberre-nu obedo gin ducu ma tye atir ma jo maleng gitimo.”​—Yabo 19:8.

‘KARE ME NYOM DONG OO’

10. Nyom pa Latin romo-ni bitimme awene?

10 Kwan Niyabo 19:7. Nyom pa Latin romo-ni bitimme awene? Kadi bed ni “nyako gerre bene dong oyubbe woko” pi nyom, gin mukene ma kiwaco pe loko i kom nyom kikome. Ma ka meno, tito i yo matut gin ma bitimme i agikki me twon can madit-ti. (Yabo 19:11-21) Man mono te lokke ni nyom-mi bitimme ma peya Kabaka oloyo lweny? Pe. Ginanyuta ma kicoyogi i buk me Niyabo-ni pe kiryeyogi kore ki kore. Jabuli 45 waco ni Yecu Kricito kong bitweyo pala lucwanne i eme ci dong cito ka ‘loyo lweny’ i kom lumonene ma peya onyomme.​—Jab. 45:3, 4.

11. Kricito bityeko lwenye kore ki kore nining?

11 Watwero mokone ni jami ducu bitimme kore ki kore kit man: Mukwongo, kibingolo kop i kom “dako ma lakwele marac[-ci],” Babilon Madit, twon ker malac me dini goba. (Yabo 17:1, 5, 16, 17; 19:1, 2) I ngeye, Kricito bijwero lobo pa Catan-ni i Armagedon, ma obedo “mony [lweny] i nino madit pa Lubanga Won Twer Ducu.” (Yabo 16:14-16; 19:19-21) I agikkine, Yecu biloyo lweny kun bolo Catan kacel ki jogine i bur ma tere pe gik, ka ma gibibedo macalo iwacci guto woko.​—Yabo 20:1-3.

12, 13. (a) Nyom pa Latin romo-ni bitimme awene? (b) I polo, angagi ma cwinygi bibedo yom pi nyom pa Latin romo?

12 I kare me agikki, ka ce Lukricitayo ma kiwirogi gumedde ki bedo lugen nio wa ito, ci kicerogi me kwo i polo. I nge kare mo ma nongo dong kijwero Babilon Madit woko, Yecu bigwaro udong jo ma kiwirogi ma gin lugen i polo. (1 Tec. 4:16, 17) Pi meno, ma peya lweny me Armagedon ocakke, lumemba ducu me “nyako ger[-ri]” gibibedo i polo. I nge lweny meno, nyom pa Latin romo dong bitimme. Nyom man pud dong bibedo me yomcwiny ya! Niyabo 19:9 waco ni, ‘Jo ma gilwongogi i nyom pa Latin romo gitye ki yomcwiny.’ Ada, jo 144,000 ma gin aye nyako ger-ri cwinygi bibedo yom adada. Kabaka ma Lanyommi bene cwinye bibedo yom me neno ka jo ducu ma kiwirogi ‘gicamo dok gimato i dog mejane i kerre.’ (Luka 22:18, 28-30) Ento, yomcwiny me nyom pe obibedo i kin Lanyom ki nyako ger nyo atera keken.

13 Kit ma waneno kwede con, lwak ducu me polo gibiwero wer kacel ni: “Wabedu ki yomcwiny, kun wadwore, dok bene wami deyo bote, pien kare me nyom pa Latin romo dong oo, nyako gerre bene dong oyubbe woko.” (Yabo 19:6, 7) Ento lutic pa Jehovah ma i lobo kono? Tika gibinywako i yomcwiny man?

‘GIBITELO WIGI KUN NONGO GITYE KI YOMCWINY MADWONG’

14. Kit ma kitito kwede i Jabuli 45, angagi ma gubedo ‘anyira ma gilwoko’ nyako ger-ri?

14 Kwan Jabuli 45:12, 14b, 15. Lanebi Jekaria otito ni i kare me agikki, dano me rok mapat pat gibiribbe kacel ki udong jo ma kiwirogi. En ocoyo ni: “I kare meno jo apar ma gua ki i lwak rok ma lebgi patpat gibimako dog kanyi pa Lajudaya, kun giwacci, ‘Wek wanywak wot kwedi, pien wawinyo ni Lubanga tye kwedwu.’” (Jek. 8:23) I Jabuli 45:12, “jo apar[-ri]” bene kilwongogi ni “jo Turo” ki “jo ma lulonyo.” Gin gikelo mot mapol bot udong jo ma kiwirogi, kun bene ‘giyenyo kony’ i yo me cwiny ki botgi. Cakke i 1935, udong jo ma kiwirogi dong gudwoko dano milion mapol i “kit ma atir.” (Dan. 12:3) Jo magi ma gitiyo ki cwinygi ducu kacel ki Lukricitayo ma kiwirogi-ni gutyeko weko woro me goba woko. Man aye gin mumiyo kilwongogi ni “anyira luwote ma gilwoke.” Gin gudyero kwogi bot Jehovah dok gitye lutic ma lugen bot Kabaka Yecu Kricito.

15. ‘Anyira ma gilwoko’ nyako ger-ri gitiyo kacel ki jo ma kiwirogi ma pud gitye i lobo nining?

15 Udong jo ma kiwirogi gitye ki pwoc madit adada pi ‘anyira luwotgi ma gilwokogi-ni’ pienni gitye ka tito “kwena maber me ker pa Lubanga” ki mit kom i wi lobo ducu. (Mat. 24:14) Kadi bed ni “cwiny maleng kacel ki Nyako ger gitye ka wacci, ‘Bin!’” ento jo ma winyogi bene gitye ka wacci: “Bin!” (Yabo 22:17) Ada, ‘romi mukene-ni’ guwinyo ka jo ma kiwirogi giwacci “Bin!” ci gin bene guribbe kwedgi ka waco bot jo me loboni ni “Bin!”​—Jon 10:16.

16. Mot ango ma Jehovah omiyo bot romi mukene-ni?

16 Udong jo ma kiwirogi-ni gimaro anyira luwotgi dok cwinygi yom ni Won Lanyom, Jehovah, omiyo bene kare bot romi mukene ma gitye i lobo kany me bedo ki yomcwiny ma lubbe ki nyom pa Latin romo ma bitimme i polo-ni. Kitito wacon ni ‘anyira ma gilwoko’ nyako ger-ri ‘gibitelo wigi kun nongo gitye ki yomcwiny madwong.’ Ada, romi mukene ma gitye ki gen me kwo i loboni, gibinywako i yomcwiny ma jo me ot pa Jehovah gibibedo kwede ka nyom pa Latin romo bitimme i polo. Man aye gin mumiyo buk me Niyabo wacci “lwak dano mapol ata[-ni] . . . gucung i nyim komker ki i nyim Latin romo.” Gin gitiyo bot Jehovah i ode, i lobo kany.​—Yabo 7:9, 15.

Nyom pa Latin romo bikelo yomcwiny madit bot ‘anyira ma gilwoko’ nyako ger-ri (Nen paragraf me 16)

“MA KA KWAROWU IBIBEDO KI LITINO AWOBE”

17, 18. Nyom pa Latin romo bikelo adwogi mabeco nining, dok Kricito bidoko won angagi i kare me Mwaka Alip Acel me Locce?

17 Kwan Jabuli 45:16. ‘Anyira ma gilwoko’ nyako ger-ri gibibedo ki tyen lok mukene me bedo ki yomcwiny ka gineno nyom man kelo adwogi mabeco i lobo manyen-ni. Kabaka bicero ‘kwarine’ ma gibidoko “litino awobe[-ne]” i lobo kany. (Jon 5:25-29; Ibru 11:35) En bicimo “rwodi i lobo ducu” ki i kin jo magi. Labongo akalakala, Kricito bene bicimo luelda ma lugen i kareni me telo jone i lobo manyen.​—Ic. 32:1.

18 I kare me Mwaka Alip Acel me Locce, Kricito bene bidoko won jo mukene. Ki lok ada, dano gibinongo kwo ma pe tum i lobo pienni gunyuto niye i kom ginkok pa Yecu. (Jon 3:16) En dong bidoko ‘Wongi ma bedo nakanaka.’​—Ic. 9:6, 7.

WAMOKU TAMWA ME ‘DWORO NYINGE’

19, 20. Jami me yomcwiny ma kicoyogi i Jabuli 45 gigudo Lukricitayo ducu me ada i kareni nining?

19 Kwan Jabuli 45:17. (Baibul me leb Lango) * Ada, jami ma kicoyogi i Jabuli 45 gudo Lukricitayo ducu. Udong jo ma kiwirogi ma pud gitye i lobo cwinygi yom ni cokcok-ki gibiribbe ki utmegigi kacel ki Lanyomgi i polo. Romi mukene-ni gimine i te tela pa Kabakagi dok cwinygi yom me ribbe ki jo manok ma kiwirogi ma pud gikwo i lobo. I nge nyomgi, Kricito kacel ki luloc luwote me Ker-ri gibionyo mot mapol ata bot jo ma i lobo.​—Yabo 7:17; 21:1-4.

20 Ka nongo wakuro cobbe pa “lok mabeco” madok i kom Kabaka ma loyo Ker pa Meciya, wamoku wunu tamwa me ‘dworo nyinge.’ (Jab. 45:1) Wabedu i kin jo ma ‘gibipake nakanaka.’