Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Jehovah Obedo Lubanga ma Timo Jamine Kore ki Kore

Jehovah Obedo Lubanga ma Timo Jamine Kore ki Kore

“Lubanga pe ticce me kelo anyobanyoba, en gire won kuc.”​—1 KOR. 14:33.

1, 2. (a) Anga ma Lubanga okwongo cweyone, ki dok Jehovah otiyo kwede nining? (b) Gin ango ma nyuto ni lumalaika gitye ma guyubbe maber?

 JEHOVAH, Lacwec ma ocweyo polo ki lobo-ni timo jamine kore ki kore. Mukwongo, en ocweyo Wode ma kilwongo ni “Lok” pien en obedo lalok madit pa Lubanga. Lok dong otiyo pi Jehovah pi kare malac adada, pien Baibul wacci: “I acakki piny Lok onongo tye, Lok tye bot Lubanga.” Baibul bene medde ni: “jami ducu en aye ceng otiyo, pe tye gin mo ma ceng giketo labongo en.” Mwaki 2,000 mukato angec, Lubanga ocwalo Lok, ma en aye Yecu Kricito-ni i lobo ka ma en otimo iye miti pa Wonne ki gen macalo dano ma pe ki roc.​—Jon 1:1-3, 14.

2 I kare ma Yecu pud peya obino i lobo, en otiyo macalo “ladiro tic” pa Lubanga. (Car. 8:30) Jehovah otiyo ki Wode me cweyo lumalaika milion mapol ata i polo. (Kol. 1:16) Ma lubbe ki lumalaika magi, Baibul wacciwa ni: “Alip ki alip gitiyo bote [Jehovah]; ki jo alip apar tyen alip apar gibedo ka cung i nyime.” (Dan. 7:10) Lumalaika mapol ma Lubanga ocweyogi-ni kiwacci gitye “monnye” ma guyubbe maber adada.​—Jab. 103:21.

3. Lakalatwe tye ma romo adi, ki dok guyubbe nining?

3 Jehovah ocweyo jami ducu ma i polo ki lobo, en ocweyo lakalatwe mapol ma pe watwero kwanogi. Gajeti akwana mo acel ma nyinge Houston, Texas, Chronicle owaco ni ma lubbe ki kwed mo ma kitimo cokcok-ki, watye ki lakalatwe ma romo bilion mapol ata, nyo i wel ma dodo kit ma yam Lucayan onongo gitamo kwede-ni tyen adek kulu. Lakalatwe gitye i yogo nyo yago, ma yogo acel acel tye ki lakalatwe ma romo bilion nyo trilion mapol ata. Yogo me lakalatwe magi bene gugure i dul ki dul madongo adada.

4. Pingo watwero mokone ni Lubanga oyubo luticce ma i lobo?

4 Calo lumalaika ma gibedo i polo, jami ma i dan polo bene pe gunyobe ata. (Ic. 40:26) Pi meno, watwero mokone ni Lubanga Jehovah oyubo luticce ma i lobo. En mito ni gubed ma guyubbe maber pien ni gitye ki tic ma pire tek adada me atiya. Tic maber ma jo pa Jehovah gutiyo cakke wacon nio wa i kareni nyuto atir ka maleng ni Jehovah obedo kwedgi dok en ‘Lubanga ma ticce pe me kelo anyobanyoba, ento en gire won kuc.’​—Kwan 1 Jo Korint 14:33, 40.

LUBANGA OYUBO JONE I KARE MACON

5. Yub pa Lubanga pi lobo oballe nining pi kare manok?

5 I kare ma Jehovah ocweyo dano mukwongo, en owaccigi ni: “Wunywal, wunya, wupong lobo, wulo bene; dok wulo wa rec ma i nam, ki winyo me polo, ki gin ducu makwo ma giwoto i wi lobo.” (Acak. 1:28) Dano onongo myero gunywal gunya gupong lobo dok guwek Paradic orom lobo ducu. Yub meno kong oballe pi kare manok pien Adam gin ki Kawa pe gubedo luwiny. (Acak. 3:1-6) Lacen, “Rwot [Jehovah] oneno ni bal pa dano odoko dit woko i wi lobo, dok tam ducu ma cwinygi lwodo kare ducu kemo bal keken.” Macalo adwogine, “lobo oballe woko ki i nyim Lubanga, onongo dong opong ki bwami.” Pi meno, Lubanga omoko tamme me coro pii aluka wek otyek jo maraco.​—Acak. 6:5, 11-13, 17.

6, 7. (a) Pingo Jehovah olaro kwo pa Nua? (Nen cal ma tye i pot karatac 18.) (b) Gin ango ma otimme i kom jo ducu maraco i kare pa Nua?

6 Ento, “Nua aye onongo yomo cwiny Rwot [Jehovah]” pien en “obedo dano ma kite atir, ma pe ki bal mo i kin yalwakke.” Kit macalo “Nua obedo ka wot kacel ki Lubanga[-ni],” Jehovah ocike ni opa yeya madit. (Acak. 6:8, 9, 14-16) Yeya man onongo kiyubo i yo ma weko pe twero lwiny i te pii wek dano kacel ki lee ma iye pe guto woko. Ki woro madit, “Nua ocobo kit ma Rwot [Jehovah] ocike kwede ducu,” dok en otyeko ticce me payo yeya kore ki kore ki kony pa lupacone. I nge kelo jami makwo i yeya, “Rwot [Jehovah] oloro wigi woko.”​—Acak. 7:5, 16.

7 I kare ma Pii Aluka ocore i 2370 K.M.P., Jehovah “ojwero gin ducu makwo ma yam gitye [i] wi lobo,” ento en ogwoko Nua kacel ki jo me ode i yeya. (Acak. 7:23) Wan ducu ma i lobo i kare-ni wabedo likwayo pa Nua, ki pa awobene kacel ki mongi. Ento, jo maraco ma pe gudonyo i yeya guto woko pien gukwero winyo Nua, “latit lok me kit ma atir.”​—2 Pet. 2:5.

Yubbe maber okonyo dano aboro me bwot ki i Pii Aluka (Nen paragraf me 6, 7)

8. Gin ango ma nyuto ni Luicrael onongo guyubbe maber i kare ma Lubanga otito bot Jone ni gudony i Lobo ma Kiciko Pire?

8 I nge mwaki 800 nicakke ma Pii Aluka ocore kwede i lobo, Lubanga oyubo Luicrael macalo rok. En oyubogi maber i yo me kwogi ducu ento tutwalle i worogi. Me lapore, medo i kom lulamdog ki Lulevi ma onongo gipol i Icrael-li, i kingi onongo tye iye “mon ma lutic ma gitiyo i doggola kema me rwatte.” (Nia 38:8) Ento, i kare ma Lubanga Jehovah owaco bot jo Icrael ni gudony i lobo Kanaan, yalwak meno pe onyuto niye, mumiyo en owaccigi ni: “Pe acel mo bio i lobo ma yam akwongo pire ni abimiyogi bedo iye; kono Kaleb wod pa Jepune ki Yocwa wod pa Nun keken aye gibio,” pien gin gukelo lok maber i nge roto Lobo ma Kiciko Pire-ni. (Wel 14:30, 37, 38) Ma lubbe ki lok pa Lubanga, Moses lacen oketo cinge i wi Yocwa wek ole kakare. (Wel 27:18-23) I kare ma Yocwa onongo cok telo wi Luicrael me donyo i lobo Kanaan, kiwacce ni: “Bed oteka ma cwinyi nwang; pe komi omyel, pe cwinyi oryangnge, pien Rwot Lubangani tye kwedi ka ma iwoto iye ducu.”​—Yoc. 1:9.

9. Cwiny ango ma Rakab obedo kwede i kom Jehovah kacel ki jone?

9 Jehovah onongo tye ki Yocwa ka mo keken ma en cito iye. Me labolle, nen kong gin mutimme i kare ma Luicrael gugony cok ki gang me Jeriko i lobo Kanaan. I 1473 K.M.P., Yocwa ooro co aryo me roto Jeriko, dok ki kunnu gurwatte ki dako mo ma lakwele ma nyinge Rakab. En okanogi i wi ode, wek jo ma kabaka me Jeriko oorogi pe omakgi. Rakab owaco bot lurot piny ma Luicrael-li ni: ‘Angeyo ni Jehovah bimiyowu lobo man pien wawinyo kit ma Jehovah otwoyo ki pii me Nam Makwar woko i nyimwu, ki gin ma wutiyo i kom luker aryo pa jo Amor.’ En omedo ni: “Rwot Lubangawu aye Lubanga ma tye malo i polo ki piny i wi lobo bene.” (Yoc. 2:9-11) Pien Rakab okonyo jo pa Jehovah i kare meno, Lubanga oweko pe kijwero en kacel ki lupacone i kare ma Luicrael guturo Jeriko. (Yoc. 6:25) Rakab onyuto niye dok obedo ki woro matut i kom Jehovah kacel ki jone.

LUKRICITAYO ME CENCWARI ME ACEL ONONGO GUYUBE

10. Gin ango ma Yecu owaco bot lutela dini pa Lujudaya, ki dok pingo en oloko lok mene?

10 I te tela pa Yocwa, Luicrael gugamo lobo me Kanaan kacel ki gangi mapol. Ento lacen, pi mwaki ma romo 1500, Luicrael gubedo ka turo cik pa Lubanga teretere. I kare ma Jehovah ocwalo Wode i lobo, bal pa Luicrael onongo dong nen ka maleng pien pe guwinyo Lubanga dok bene gukwero winyo lok pa lunebine, mumiyo Yecu olwongo Jerucalem ni “in ma ineko lunebi.” (Kwan Matayo 23:37, 38.) Lubanga okwero lutela dini pa Lujudaya pien ni pe gubedo luwiny bote. Pi meno, Yecu owaco botgi ni: “Gibikwanyo ker pa Lubanga woko ki botwu, ci gimiyo bot rok ma binyako nyig ma mitte iye kikome.”​—Mat. 21:43.

11, 12. (a) Gin ango ma nyuto ni Jehovah okwero Lujudaya ci ocako cwako dul manyen i cencwari me acel? (b) Angagi ma onongo gitye i dul man manyen-ni?

11 I cencwari me acel K.M., Jehovah okwero rok me Icrael woko. Ento, man onongo pe nyuto ni en pe dong bibedo ki dul mo pa luticce ma lugen i lobo. Jehovah ocako nyuto cwakke i kom dul manyen ma lubo Yecu kacel ki pwonye. Dul man ocakke i Pentekote 33 K.M. I kare meno, lupwonnye pa Yecu ma romo 120 onongo gugure i kabedo acel i Jerucalem ci “oyotoyot woo owinnye kun oa ki i polo macalo yamo ma kodo mager, opongo ot ducu.” I ngeye, “gin mo onen botgi macalo leb mac ma opokke ci opye i wi ngat acel acel i kingi. Ka dong gin ducu gupong ki cwiny maleng, ci gucako dumo leb mukene mapatpat macalo cwiny maleng omiyogi me lokone.” (Tic 2:1-4) Gin man mutimme-ni obedo lanyut ma pe kwere ma cimo ni Jehovah tye ka cwako dul manyen ma oguro kacel lupwonnye pa Kricito.

12 I nino meno, “jo ma romo alip adek” gumedde i kin lulub kor Yecu. Ki bene, “Lubanga [Jehovah] obedo ka medo i komgi jo ma gularre nino ducu.” (Tic 2:41, 47) Lutit kwena me cencwari me acel-li onongo gitye lupwonnye mucwiny adada mumiyo “lok pa Lubanga omedde; ki wel lupwonnye bene omedde madwong twatwal i Jerucalem.” Kadi wa “lwak ajwagi pa Lubanga [lulamdog] mapol bene gujolo niye.” (Tic 6:7) Jo mapol ma cwinygi tye atir gujolo lok me ada ma lumemba me dul man manyen-ni gutito. Lacen, Jehovah bene onyuto cwakke i kare ma ocako kelo “lurok” i kacokke pa Lukricitayo.​—Kwan Tic pa Lukwena 10:44, 45.

13. Tic ango ma Lubanga omiyo ki dulle manyen-ni?

13 Lulub kor Kricito onongo gingeyo tic ma Lubanga ominigi me atima. Yecu kikome aye oweko botgi lanen me aluba pien i nge nongo batija, en ocako tito kwena me “Ker me polo.” (Mat. 4:17) En opwonyo lupwonnyene me timo tic acel-li. En owaccigi ni: “Wubibedo lucadenna i Jerucalem ki i Judaya ducu ki i Camaria, wa i agikki lobo ducu.” (Tic 1:8) Labongo akalakala mo, lulub kor Kricito guniang gin ma myero gutim. Me labolle, i kare ma Paulo ki Barnaba onongo gitye i Antiokia i lobo Picidia, gin guloko ki tekcwiny bot Lujudaya ma gidaggi ni: “Onongo myero kong gikwong tito lok pa Lubanga botwu. Ento macalo dong wucwalo woko cen-ni, dong wungolo giwu kenwu ni pe wumyero pi nongo kwo ma pe tum. Dong wunen, walokke giwa bot Lurok. Pien Rwot [Jehovah] yam ocikowa kun wacci, ‘Aketo in me bedo ceng bot Lurok, wek imi larre oo wa i agikki piny ducu.’” (Tic 13:14, 45-47) Cakke wa i cencwari me acel, but dul pa Jehovah ma i lobo obedo ka tito pi yub ma Lubanga oketo wek dano gunong larre.

DANO MAPOL GUTO, ENTO LUTIC PA LUBANGA GUBWOT

14. Gin ango ma otimme i Jerucalem i cencwari me acel, ento angagi ma gubwot?

14 Pol pa Lujudaya pe gujolo kwena maber-ri, dok can onongo bipoto i komgi, pien Yecu ociko lupwonnyene ni: “Ka wuneno mony orumo Jerucalem, ci wunge ni kare me ketone dong onyiko cok. Jo ma tye i Judaya myero guring i wi godi, jo ma tye i gang myero guring woko ki iye, jo ma tye woko i kin paco pe dok gudony i Jerucalem.” (Luka 21:20, 21) Gin ma Yecu otito-ni ocobbe litap i wange. Pien Lujudaya gujemo i kom Luroma, Cestius Gallus otelo wi dul mony pa Luroma ci gurumo Jerucalem woko i 66 K.M. Ento, lumony magi gua woko atura, ci man omiyo kare bot lulub kor Yecu me ngwec woko ki i Jerucalem ki Judaya. Eusebius ma okwano lok me tekwaro-ni owacci dano mapol gungweco gucito Pella i Perea, loka Kulu Jordan. I mwaka 70 K.M., lumony me Roma ite tela pa Laditgi Titus gudwogo ci gujwero Jerucalem woko. Ento, Lukricitayo ma lugen gubwot pien ni guwinyo lok pa Yecu.

15. Pingo dano mapol gudony i kacokke pa Lukricitayo?

15 Kadi bed ni lulub kor Yecu onongo gitye ka wok ki i kwo matek, aunauna, ki jami mukene ma temo niyegi, dano mapol gudoko Lukricitayo i cencwari me acel. (Tic 11:19-21; 19:1, 19, 20) Lukricitayo magi me kare macon-ni gunongo adwogi maber i yo me cwiny pien ni onongo gitye ki cwak pa Lubanga.​—Car. 10:22.

16. Ngo ma onongo mitte ki bot Lakricitayo acel acel wek ocung matek i yo me cwiny?

16 Lakricitayo acel acel onongo myero oket tek wek ocung matek i yo me cwiny. Onongo pire tek bene ni gukwan Ginacoya, pe gukeng cokke, ki dok gutit kwena ki mit kom. Jami magi okonyo jo pa Jehovah me kare ca me note kacel ki bene me bedo ki wat macok ki Lubanga, dok pud gikonyo wan bene i kare-ni. Jo ma i kacokke gunongo adwogi maber ki i kony pa luelda kacel ki lukony kor tic. (Pil. 1:1; 1 Pet. 5:1-4) I kare ma luneno ma giwoto awota calo Paulo gulimo kacokke, Lukricitayo pud dong gubedo ki yomcwiny madit ya! (Tic 15:36, 40, 41) Labongo akalakala, kit ma Lukricitayo me cencwari me acel onongo giworo kwede Jehovah rom aroma ki kit ma wawore kwede. Watye ki yomcwiny madit adada ni Jehovah oyubo luticce i kare ca ki bene i kare-ni! *

17. Gin ango ma wabinyamo i pwony ma lubo man?

17 Ka nongo nino me tyeko lobo pa Catan-ni woto ki nyiko cok i kare man me agikki-ni, but dul pa Jehovah ma i lobo kany tye ka wot anyim kun medde i cipid makato kare mo keken. In tika itye ka wot kacel ki dul man? Tika ibedo ka dongo i yo me cwiny? Pwony ma lubo man binyuto kit ma itwero timone kwede.

^ para. 16 Nen pwony ma wiye tye ni, “Lukricitayo Giworo Lubanga i Cwiny ki Ada” ki “Gin Gimedde ki Wot i Ada” i Watchtower me Julai 15, 2002. Kicoyo lok mapol i kom but dul pa Lubanga ma i lobo i kareni i buk me Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom.