Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Itye ka Wot Kacel ki Dul pa Jehovah?

Tika Itye ka Wot Kacel ki Dul pa Jehovah?

“Rwot [Jehovah] neno jo ma kitgi atir.”​—1 PET. 3:12.

1. Dul mene ma oleyo ka wang Luicrael ma gungak-ki macalo jo pa Jehovah? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

 PWOC ducu cito bot Jehovah pien en ocako kacokke pa Lukricitayo i cencwari me acel ki dok oroco woro me adada i kareni. Kit ma waneno kwede i pwony mukato-ni, dul ma oguro kacel lulub kor Kricito-ni oleyo ka wang rok me Icrael macalo jo pa Jehovah pien ni Luicrael gudoko jo mungak. Dul man manyen, ma Lubanga tye ki cwak madit i kome-ni, obwot ki i jwero Jerucalem i mwaka 70 K.M. (Luka 21:20, 21) Jami mutimme i cencwari me acel-li onongo ginyuto gin ma bitimme i kom lutic pa Jehovah i kareni. Lobo pa Catan-ni dong cok gik, ento dul pa Lubanga pe kibijwerone. (2 Tem. 3:1) Pingo watwero geno lok man?

2. Ngo ma Yecu owaco ma lubbe ki “twon can madit atika[-ni],” dok bicakke nining?

2 Ma lubbe ki kare me agikki, Yecu owaco ni: “I kare meno twon can madit atika bitimme iye, ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo nio kwede wa onyoo, dok pe bene binen.” (Mat. 24:3, 21) I acakki me twon can madit atika-ni, Jehovah bitic ki gamente me loboni me jwero “Babilon madit,” twon ker malac me dini goba. (Yabo 17:3-5, 16) Ngo ma bitimme i ngeye?

LWENY PA CATAN BITUGO LWENY ME ARMAGEDON

3. I nge jwero dini goba, ngo ma bitimme i kom lutic pa Jehovah?

3 I nge jwero dini goba, Catan kacel ki jone me loboni bioto lweny i kom lutic pa Jehovah. Me lapore, ma lubbe ki “Gog ma tye i lobo Magog,” Ginacoya tito ni: “En ki dul monnye kacel ki lwak me rok mapol [ma] gitye kacel kwede, gibibino calo yamo lapiru ka lweny, ma giumo lobo woko calo pol ma oumo piny.” Pien Lucaden pa Jehovah gipe ki mony ma gwokogi dok gubedo jo ma gimaro kuc, binen calo iwacci monyogi yot adada. Ento, lweny i komgi bibedo twon bal madit adada!​—Ejek. 38:1, 2, 9-12.

4, 5. Ngo ma Jehovah bitimone ka Catan otemme me jwero jone?

4 Ngo ma Lubanga bitimone ka Catan otemme me jwero jone? Jehovah bilweny pigi, kun nyuto ni en aye Ngat ma Loyo Polo ki Lobo. Jehovah neno lweny ma kibitugo i kom jone macalo iwacci kitugo i kome. (Kwan Jekaria 2:8.) Pi meno, Wonwa me polo pe bigalle me larowa. Ka dong kilarowa, lobo pa Catan-ni kibijwerone woko i Armagedon, ma obedo “mony i nino madit pa Lubanga Won Twer Ducu.”​—Yabo 16:14, 16.

5 Ma lubbe ki Armagedon, lok pa lunebi me Baibul tittiwa ni: “‘Rwot [Jehovah] tye ki pido i kom rok ducu. En bingolo kop i kom jo ducu, ci bimiyo gineko jo maraco woko ki pala lucwan. Man Rwot [Jehovah] ma owaco.’ Rwot [Jehovah] me mony owaco ni can tye ka bino i kom rok ducu ki acel acel kun lubogi kikore kikore, ki yamo lapiru mager tye ka kodo kun a ki i agikki piny. I nino meno kom jo ma ginekogi gibikeyo woko ata i but lobo ducu. pe gibikumo pigi, pe gibicokogi, pe bene gibiyikogi. Komgi biradde i ngom lirwat macalo cet dyang muket ata.” (Jer. 25:31-33) Armagedon bikelo agikki me lobo man marac-ci. Lobo pa Catan-ni bitum woko ento but dul pa Jehovah ma i lobo bibwot.

GIN MUMIYO DUL PA JEHOVAH TYE KA MEDDE KI DONGO

6, 7. (a) “Lwak dano mapol ata[-ni]” gia ki kwene? (b) I mwaki mogo ma cokcok-ki, wel dano ma i dul pa Jehovah obedo ka medde nining?

6 But dul pa Lubanga ma i lobo tye ka medde ki dongo pien ni jo ma gitye iye tye ki cwakke. Baibul cuko cwinywa ni: “Rwot [Jehovah] neno jo ma kitgi atir, dok ciko ite, winyo legagi.” (1 Pet. 3:12) “Lwak dano mapol ata[-ni]” bene gitye i kin jo ma kitgi atir ma ‘gibia ki i can madit atika.’ (Yabo 7:9, 14) Jo magi ma gibibwot-ti pe gubedo mere “lwak dano.” Ento gitye “lwak dano mapol ata.” Tika itamo ni ibibedo i kin jo ma gibibwot ki i “twon can madit atika[-ni]”?

7 Lwak dano mapol ata-ni gia ki kwene? Tic me tito kwena-ni aye tye ka gurogi kacel. Yecu owaco ni: “Lok man me kwena maber me ker pa Lubanga gibitito i wi lobo ducu, me bedo caden bot rok ducu; ka dong lacen agikki piny bibino.” (Mat. 24:14) I kare me agikki-ni, man aye tic ma pire tek ma dul pa Lubanga tye ka timone. Dano milion guniang kit me woro Lubanga “i cwiny ki ada” pien Lucaden pa Jehovah gitye ka tiyo ticwa me pwony i twok lobo lung. (Jon 4:23, 24) Me lapore, pi mwaki ma romo apar mukato angec​—cakke ki i mwaka me ticwa 2003 me o wa i 2012​—dano makato 2,707,000 gunongo batija me nyuto dyeregi bot Lubanga. Lucaden makato 7,900,000 kulu gitye i twok lobo ducu, dok dano milion mapol gitye ka ribbe kwedgi tutwalle i kwer me Nipo. Wel pe obedo gin ma wawake kwede pien ‘Lubanga aye miyo medde ki dongo.’ (1 Kor. 3:5-7) Ada, nen ka maleng ni wel lwak dano mapol ata-ni tye ka dongo dok medde mwaka ki mwaka.

8. Pingo dul pa Jehovah tye ka medde ki dongo adada?

8 Wel lutic pa Lubanga omedde adada pien Jehovah kikome aye tye ka cwako Lucadenne. (Kwan Icaya 43:10-12.) Man kitito pire wacon i lok pa lanebi ni: “Doggola pa joni nok ento olo dong bidoko kaka, ngat matidi mada bidoko twon rok mo matek. An a Rwot [Jehovah]; abimiyo man timme oyot ka karene oromo.” (Ic. 60:22) Pi mwaki mogo, udong jo ma kiwirogi onongo gitye ‘jo manok,’ ento welgi omedde i kare ma Luicrael me cwiny mukene gubino i but dul pa Lubanga ma i lobo. (Gal. 6:16) Wel lwak dano mapol ata-ni tye ka medde pien Jehovah obedo ka goyo laane pi mwaki magi ducu.

GIN MA JEHOVAH MITO KI BOTWA

9. Gin ango ma myero watim ka wamito limo kwo maber i anyim kit ma kitito kwede i Baibul-li?

9 Kadi bed watye Lukricitayo ma kiwirogi nyo lwak dano mapol ata-ni, waromo nongo mit pa kwo mamwonya ma Lubanga ocikke pire i Lokke. Ento wek meno ocobbe, omyero watim gin ma Jehovah mito. (Ic. 48:17, 18) Nen kong labol pa Luicrael i kare ma gitye i te Cik ma Kimiyo bot Moses. Tyen lok acel mumiyo kimiyo Cik man bot Luicrael onongo tye me gwokogi kun doro tim me buto, biacara, gwoko lutino, kit me tero jo mukene i yo mupore, ki dong jami mukene. (Nia 20:14; Levi 19:18, 35-37; Nwo. 6:6-9) Lubo cik pa Lubanga bene konyowa i yo acel-li​—dok pe wanongo ni nurowa ka watimo mitine. (Kwan 1 Jon 5:3.) Ki lok ada, kit macalo Cik ogwoko Luicrael-li, lubo cik pa Lubanga bene gwokowa dok konyowa me bedo “ki niye me ada.”​—Tito 1:13.

10. Pingo omyero wakwany kare me kwano Baibul ki dok bedo ki otyeno me Woro pi Jo me Ot?

10 But dul pa Jehovah ma i lobo tye ka medde anyim i yo mapat pat. Me lapore, niangowa me Baibul tye ka dongo medde ameda. Man pe myero omi wabed ki ur pien, “yo pa jo ma kitgi atir [tye] calo dero me rupiny, ma ryeny nio wang ma piny dong leng.” (Car. 4:18) Ento bedo ber me penye kekenwa ni: Tika angeyo alokaloka ma dong kitimo ma lubbe ki niangowa me Ginacoya? Tika aloko odoko kita me bedo ka kwano Baibul nino ducu? An tika aketo cwinya me kwano bukkewa? Tika an kacel ki jo me oda wabedo ki otyeno me Woro pi Jo me Ot cabit ki cabit?’ Pol pa wan waye ni timo jami magi pe tek. Gin ma mitte aye kwanyo cawa. Pire tek adada ni wanong ngec matir me Ginacoya, waket i tic, ki dok wadong i yo me cwiny​—tutwalle kit macalo twon can madit atika tye ka nyikke cok-ki!

11. Pingo jo pa Jehovah gicito i cokke, gure me nino acel ki aryo, ki dong gure madito?

11 Dul pa Jehovah cuko cwinywa me lubo tira ma lakwena Paulo omiyo ni: “Myero watamu kit macalo watwero tugo kwede cwinywa kekenwa i mar ki i tiyo tic mabeco, kun pe waweko cokke kacel, kit macalo jo mogo dong guloko odoko kitgi-ni, ento myero wacuku cwinywa kekenwa, makatone kit macalo wuneno Nino maca dong tye ka nyiko cok-ki.” (Ibru 10:24, 25) Kwer ki gure mogo ma onongo bedo mwaka ki mwaka okonyo Luicrael me dongo i yo me cwiny. Medo i kom meno, kwer calo Nino Madito me Bolo nyo Ecuban a Rwot ma obedo ka timme i kare pa Nekemia-ni onongo tye me yomcwiny. (Nia 23:15, 16; Nek. 8:9-18) Wan bene wanongo adwogi maber ki i cokkewa, gure me nino acel ki aryo, ki dong gure madito. Pe myero wakeng yub magi ma gikonyowa me nyikke cok ki Jehovah ki dok nongo yomcwiny-nyi.​—Tito 2:2.

12. Omyero water ticwa me tito kwena me Ker-ri nining?

12 Wan macalo jo ma gitye i dul pa Lubanga, watye ki yomcwiny me nywako i tito “lok me kwena maber ma a ki bot Lubanga.” (Rom. 15:16) Tiyo tic man miyo wabedo “lutic kacel ki Lubanga” Jehovah, ‘ngat maleng.’ (1 Kor. 3:9; 1 Pet. 1:15) Tito kwena maber-ri konyo me lonyo nying Jehovah. Pud dong obedo twon mot madit atika me nywako ki jo mukene “kwena maber ma tito pi deyo pa Lubanga ma layomcwiny.”​—1 Tem. 1:11, NW.

13. Gin ango ma myero watim wek wabed ki niye matek kacel ki kwo?

13 Lubanga mito ni wamok i kome dok waten kor tic mapat pat ma dulle tye ka tiyone wek niyewa odong odok matek. Moses owaco bot Luicrael ni: “Alwongo polo ki lobo me bedo lucaden i komwu tin, ni, atyeko keto i nyimwu kwo ki to, gum ki lok me ceno dano; mumiyo wuyer kwo wek wun ki likwayowu wubed makwo, ma kun wumaro Rwot Lubangawu, wuworo doge ci wumoko i kome matek; en aye kelo kwo botwu, ci miyo wuri pi kare malac, wek wubed i lobo ma yam Rwot [Jehovah] okwongo pire bot kwarowu Abraim, Icaka ki Yakobo ni ebimiyogi.” (Nwo. 30:19, 20) Kwowa jenge i kom timo miti pa Lubanga Jehovah, marre, woro doge, ki dong moko i kome.

14. Cwiny ango ma omego mo acel obedo kwede i kom but dul pa Lubanga ma i lobo?

14 Omego Pryce Hughes, ma omoko liking i kom Lubanga Jehovah dok omedde ki wot kacel ki Dulle ocoyo ni: “Cwinya yom mada ni atiro kwona i yo ma rwatte ki yub pa Lubanga Jehovah cakke wacon ma peya mwaka 1914 oromo. Pe tye gin mo keken ma pire obedo tek bota makato bedo cok ki but dul pa Jehovah ma i lobo kany. Gin ma otimme i kwona i kare macon opwonya ni pe obedo me ryeko me lubo tam pa dano adana. I kare ma aniang lok meno, amoko tamma liking me bedo cok ki dul pa Jehovah. Pe tye yo mo mukene mapat ma ngati mo romo nongo kwede cwak ki mot pa Jehovah.”

MEDDE KI WOT KACEL KI DUL PA LUBANGA

15. Mi labol ma nyuto kit ma myero wanen kwede alokaloka ma kitimo ma lubbe ki niangowa me Ginacoya.

15 Ka ce wan ki acel acel wamito nongo cwak pa Jehovah kacel ki motte, omyero waten kor dulle ki dok wajol alokaloka i niangowa me Ginacoya. Tam kong i kom lok man: I nge to pa Yecu, Lujudaya alip mapol ma gin Lukricitayo onongo pud gicwako Cik ma Kimiyo bot Moses dok gunongo ni wekone tek adada. (Tic 21:17-20) Ento, waraga ma Paulo ocoyo bot Jo Ibru okonyogi me ye ni pe gileng pi gitum ma “gityero pi cik” ento ‘pi Yecu Kricito ma omiyo kome macalo gitum kicel keken ma otyeko lok woko ducu.’ (Ibru 10:5-10) Labongo akalakala, pol pa Lukricitayo magi ma gin Lujudaya-ni guloko tamgi ci gumedde ki dongo i yo me cwiny. Wan bene omyero waket cwinywa i kwan piwa kenwa dok wajol alokaloka ma lubbe ki niangowa me Ginacoya nyo ticwa me tito kwena.

16. (a) Mot macalo mene ma gibimiyo kwo bedo mamwonya adada i lobo manyen? (b) Gin ango ma in itye ka kurone ki miti madit i lobo manyen?

16 Jo ducu ma gigwoko gennegi bot Lubanga Jehovah kacel ki dulle gibimedde ki nongo motte. Lukricitayo ma lugen ma kiwirogi gibinongo mot madit atika me loc kacel ki Kricito i Ker me polo. (Rom. 8:16, 17) Ka watye ki gen me kwo i lobo, go kong kit ma kwo bibedo mit kwede i Paradic i lobo kany. Macalo but dul pa Jehovah, cwinywa yom adada me tito bot jo mukene lok madok i kom lobo manyen ma Lubanga ocikke pire! (2 Pet. 3:13) Jabuli 37:11 waco ni: ‘Jo mamwol aye gibicamo lobo; gibibedo ki yomcwiny pi kuc madwong ma gibilimo.’ Dano “gibigero odi ci gibedo i igi” dok gibinongo yomcwiny pi “tic me cinggi.” (Ic. 65:21, 22) Dic, can, nyo kec dong kibijwayogi woko matwal ki i lobo. (Jab. 72:13-16) Babilon Madit, ma en aye twon ker malac me dini goba-ni, pe dong bimedde ki bwolo dano pien nongo dong pe. (Yabo 18:8, 21) Jo muto kibicerogi ci gibibedo ki kare me kwo pi naka. (Ic. 25:8; Tic 24:15) Gen mamwonya tye pi dano milion mapol ata ma gudyere bot Lubanga Jehovah! Wek cikke magi me Ginacoya-ni ocobbe i kwowa, omyero wamedde wunu ki dongo i yo me cwiny kun wawoto kacel ki dul pa Lubanga Jehovah, ma pe wadong angec.

Tika itamo ni ibibedo i paradic? (Nen paragraf me 16)

17. Cwiny ango ma myero wan ducu wabed kwede i kom dul pa Jehovah kacel ki yub ma en oketo me wore?

17 Kit macalo lobo man cok gik-ki, wacung wunu matek i niyewa kun wanyuto pwoc madit pi yub ma Lubanga oketo me wore. Man aye cwiny ma Daudi obedo kwede i kare ma owero ni: “Tye gin acel keken ame akwao i bang Rwot, mannono keken en ame amito; amito ni abed gira i ot a Rwot, pi kare lung me kwona, me abed neno ber a Rwot, dok abed penye i ode kuno me tela.” (Jab. 27:4, Baibul me leb Lango.) Wamoko wunu matek i kom Lubanga, wawot kacel ki jone ma pe wadong angec, ki dong wamedde ki wot kacel ki dul pa Jehovah.