Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Pwony Latinni me Tic pi Jehovah

Pwony Latinni me Tic pi Jehovah

“Wek dano pa Lubanga . . . opwonywa ki gin ma myero wati i kom awobi ma gibinywalo-ni.”​—LUNGOL. 13:8.

WER: 88, 120

1. Gin ango ma Manoa otimo i kare ma oniang ni ebibedo wego?

 MANOA gin ki dakone onongo gingeyo ni pe gibinywalo lutino matwal. Manoa onongo ngeyo maber adada ni dakone lalur. Ento, lamalaika pa Jehovah onen bot dako pa Manoa, ma oweko gin ma nen calo tek adada otwere: Manoa gin ki dakone onongo gibinywalo latin awobi! Labongo akalakala, Manoa cwinye obedo yom mada, ento bene onongo ngeyo tic matek ma etye kwede macalo wego. Manoa gin ki dakone onongo gibipwonyo wodgi-ni nining me maro ki dok tic pi Jehovah kit macalo jo mapol i Icrael onongo gitimo jami maraco tutwal-li? Manoa “olego Rwot [Jehovah]” kun waco ni: “Ai Rwot [Jehovah], alegi ba, wek dano pa Lubanga [lamalaika] ma nene icwalo-ni odwog botwa, wek opwonywa ki gin ma myero wati i kom awobi ma gibinywalo-ni.”​—Lungol. 13:1-8.

2. Pwonyo latinni kwako timo gin ango? (Med ki bok ma wiye tye ni: “ Latin Kwanni me Baibul ma Pire Tek.”)

2 Ka itye lanyodo, ci ibiniang kit ma Manoa owinyo kwede ki i cwinye. In bene itye ki tic matek me konyo lutinoni wek gunge dok gumar Jehovah. (Car. 1:8) Pi meno, lunyodo ma gin Lukricitayo myero guket yub me Woro me Otyeno ma bedo kare ducu dok bene kelo adwogi maber bot jo me ot ducu. I kom lok, wek lok ada me Baibul odony matut i cwiny latin moni, omyero pe ikwan kwedgi keken i cawa me woro pi jo me ot. (Kwan Nwoyo Cik 6:6-9.) Ngo mukene ma romo konyi wek ipwony lutinoni me maro ki dok tic pi Jehovah? Pwony man kacel ki ma lubo gibikonyo lunyodo me lubo lanen pa Yecu. Kadi bed ni Yecu pe obedo wego, lunyodo giromo nongo adwogi maber ki kit ma en opwonyo kwede pien en opwonyo lupwonnyene i yo me mar, mwolo, ki dong onyuto niango. Kong dong wanenu kit magi ducu ki acel acel.

MAR LATINNI

3. Yecu onyuto ni emaro lupwonnyene nining?

3 Yecu owaco atir ka maleng ni emaro lupwonnyene. (Kwan Jon 15:9.) En bene onyuto marre kun bedo kacel ki lupwonnyene kare ki kare. (Mar. 6:31, 32; Jon 2:2; 21:12, 13) Yecu pe obedo lapwonygi keken ento bene obedo laremgi. Pi meno, gin pe gubedo ki akalakala ka ce en marogi nyo pe. In iromo lubo yo me pwony pa Yecu-ni nining?

4. In itwero nyutone bot lutinoni nining ni imarogi? (Nen cal ma tye i pot karatac 8.)

4 Wac bot lutinoni ni imarogi, dok kare ki kare nyutigi ni pigi tek boti. (Mat. 3:17; Tito 2:4) Camuel, ma bedo i lobo Australia owaco ni: “I kare ma onongo pud atidi, Babana onongo kwano bota Bukka me Ododo me Baibul i otyeno ducu. En bene onongo gamo lapenya ka apenye, kwako kora, noto lema ka acito ka buto. Abedo ki ur madit adada i kare ma aniang lacen ni Babana odongo i paco ma pe kikwako kor dok pe kinoto lem iye! Kadi bed kumeno, en otute me nyuto ni emara, ma omiyo awinyo maber dok aniang ni kiparo pira.” Kony lutinoni me winyo kit man bene kun iwaco botgi kare ki kare ni “amarowu.” Nyut bot lutinoni ni imarogi. Wulok, wucam dok bene wutuk kacel kwedgi.

5, 6. (a) Gin ango ma Yecu timo bot jo ma en marogi? (b) Omyero imi pwod bot lutinoni nining?

5 Yecu owaco ni, “Agoyo jo ma an amarogi, apwonyogi dok atirogi.” * (Yabo 3:19) Yecu pe oilo cinge kadi bed ni lupwonnyene kare ki kare gubedo ka pyem i kingi ni anga madit loyo. En pe onenogi anena kadi bed ni gukwero winyo tirane. Ki mar madit kacel ki cwiny me kica, Yecu ominigi tira i cawa mupore ki dong i kabedo ma rwatte.​—Mar. 9:33-37.

6 Nyut ni imaro lutinoni kun iminigi pwod ma mitte. I kine mukene mitte ni myero itit mere atita tyen lok mumiyo gin moni ber nyo rac. Ento latin i kine mogo pe timo gin ma iwaco bote ni otim. (Car. 22:15) Lub lanen pa Yecu ka gin ma kit meno otimme. Mi pwod bot latinni i cawa mupore ki dok i kabedo ma rwatte kun itimo man i yo me mar ki mwolo ma nongo idiyo cwinyi ka imiye tira kacel ki pwony. Laminwa mo ma nyinge Elaine, ma bedo i lobo South Africa owaco ni: “Lunyodona gubedo ka miyo pwod ma pe gikeng.” En omedo ni: “Ka ce guwacca ni kwero winyo lok kelo adwogi marac, ci gin wang ma gupwoda ka pe atimo gin ma gimito. Ento gin pe gumedo ki pwoda ki kiniga nyo labongo titta tyen lok mumiyo gipwoda. Macalo adwogine, abedo ki tekcwiny ni kitye ka gwoka. Angeyo ka ma myero atim jami ogik iye, dok aniang gin ma kimito ni atim.”

NYUT CWINY ME MWOLO

7, 8. (a) Yecu onyuto cwiny me mwolo i legane nining? (b) Legani twero pwonyo lutinoni nining me jenge i kom Lubanga?

7 Go kong kit ma lupwonnye pa Yecu nen calo guwinyo kwede i kare ma guwinyo nyo guniang lacen lok i kom lega ma en olego me agikki i kare ma pud tye i lobo ni: ‘Abba, Wora, jami ducu twerre ki boti; kwany kikopo man woko ki i koma; ento pe obed kit ma an amito, obed kit ma in imito.’ * (Mar. 14:36) Ki i lega pa Yecu-ni, lulub kore guniang labongo akalakala mo keken ni kit macalo Wod pa Lubanga ma pe ki roc-ci olego ki mwolo ni myero kikonye, man te lokke ni gin bene myero gitim kumeno.

8 Gin ango ma lutino gipwonyo ki i lega ma megi? Ki lok ada, pe ilego bot Jehovah pienni imito pwonyo lutinoni ki lega. Ento, ka ilego ki mwolo ma nongo lutinoni gitye, man miyo lutinoni gipwonye me jenge i kom Jehovah i lega. Lamego mo ma nyinge Ana, ma bedo i lobo Brazil owaco ni: “Ka ce onongo watye i peko, ma gwok nyo kwara nyo dadana (atat) kome lit, lunyodona gilego Jehovah wek ominigi kero me diyo cwinygi ki dong ryeko me moko tam matir. Kadi bed gitye i lyeto magwar adada, gin giweko peko ducu i cing Jehovah. Macalo adwogine, apwonyo kit me jenge i kom Jehovah i lega.” Ka i lega kacel ki lutinoni, pe ileg pigi keken. Leg Jehovah wek okonyi bene​—oromo bedo ni imito penyo ladit ticci wek icit i gure madit, omini tekcwiny me miyo caden bot jiranini, nyo wek en okonyi i yo mukene mapat pat. Nyut mwolo kun i jenge i kom Lubanga, ci lutinoni gibipwonye me timo kumeno bene.

9. (a) Yecu opwonyo lupwonnyene nining me tic pi jo mukene? (b) Gin ango ma lutinoni gipwonyo ka ce i jalle-keni me tic pi jo mukene?

9 I lokke kacel ki lanenne, Yecu opwonyo lupwonnyene me tic pi jo mukene ki mwolo. (Kwan Luka 22:27.) En opwonyo lukwenane me bedo ki cwiny me jalle-ken i tic pi Jehovah ki kit ma gitero kwede luye luwotgi. Ka imwol kun inyuto cwiny me jalle-ken, ci itwero pwonyo lutinoni me bedo ki cwiny acel-li. Lamego mo acel ma nyinge Debbie ma tye ki lutino aryo owaco ni, “Nyeko pe omaka pienni cwara cwalo cawa ki jo mukene macalo laelda.” En omedo ni: “Onongo angeyo ni ka wamito kony mo keken ki bot cwara macalo jo me ot, en pol kare miniwa cawane.” (1 Tem. 3:4, 5) Cware ma nyinge Pranas omedo ni: “Lacen, lutinowa kare ducu onongo gitye atera me miyo kony i kabedo me gure ki yub mogo me tiokraci. Cwinygi yom, gumako lurem, dok gimito bedo ki omege ki lumege!” Jo ducu me ot man gudonyo i tic pi kare malac. Lutinoni wang ma gupwonyo kit me tic pi Jehovah ka ce inyuto mwolo kacel ki cwiny me jalle-ken.

NYUT NIANGO

10. Yecu onyuto niango nining i kare ma lwak gubino ka nene?

10 Yecu onyuto niango kun pe keto cwinye i kom gin ma dano gitimo keken dok oniang gin mumiyo dano gitimo gin moni. I nino mo acel, jo mogo ma gitye ka winyo lokke i Galilaya onongo gimito lubo kore. (Jon 6:22-24) Ento Yecu, ma onongo ngeyo gin ma tye i cwiny dano-ni oniang ni jo magi gimito cam keken ma ka winyo pwonye. (Jon 2:25) Yecu oniang gin ma onongo tye marac, i ngeye, en odiyo cwinye i kare ma tye ka tirogi dok otito botgi alokaloka ma myero gutim i kwogi.​—Kwan Jon 6:25-27.

Kony latinni wek onong yomcwiny i ticwa me pwony (Nen paragraf me 11)

11. (a) Mi labol ma nyuto kit ma niango romo konyi kwede me niang ka latinni tye ka nongo mit pa ticwa me pwony? (b) In itwero weko ticwa me pwony bedo mamit dok kelo adwogi maber bot latinni nining?

11 Kadi bed ni pe itwero neno cwiny dano, in bene iromo nyuto niango kun iniang kit ma latinni winyo kwede ma lubbe ki ticwa me pwony. Lunyodo mapol giywe manok ka gitye i ticwa me pwony wek omi kare ki lutinogi me yweyo ki dok camo gin mo manok nok. Omyero pe inen gin ma en timo keken ento myero ipenye kekeni ni, ‘Tika romo bedo ni gikuro cito i ticwa me pwony pienni waywe, wacamo, nyo wamato gin mo?’ Ka iniang ni ticwa me pwony-nyi twero gudo cwiny lutinoni dok keligi adwogi maber adada, ket yub kacel kwedgi. Minigi jami matino tino me atima wek gubed jo ma in itiyo kwedgi cawa weng i ticwa me pwony.

12. (a) Yecu ociko lupwonnyene i kom gin ango? (b) I yo ango ma Yecu ociko lupwonnyene i kare ma mitte kikome?

12 Yecu bene onyuto niango i kare ma otito jami mogo ma weko ngat moni timo bal. Me labolle, lulub kore onongo gingeyo ni tim tarwang obedo gin marac. Ento Yecu ocikogi i kom jami mogo ma weko ngat moni donyo i tim me tarwang i kare ma owaco ni: “Dano mo ma neno dako ce paro ni ebed kwede, meno nongo dong otimo abor woko kwede ki i cwinye. Ka ce wangi tung lacuc aye ma miyo ipoto i bal, kol ci ibol woko ka mabor.” (Mat. 5:27-29) Lok man en owaco i kare ma mitte kikome pien Lukricitayo onongo gitye i te loc pa Luroma. Ma lubbe ki tuko ma onongo timme i wi abam i lobo Roma, ngat mo ma okwano lok me tekwaro ocoyo ni, “dano onongo gineno dok giwinyo tuko ma opong ki tim me buto dok kitiyo iye ki leb malik. Medo i kom meno, ka malik loyo aye dano gidongo (bapo) cinggi dok gipwoyo adada.” Lok man ma Yecu ociko ki lupwonnyene i kom jami ma weko ngat moni donyo i tim me tarwang-ngi pud dong nyuto mar kacel ki niango madit ya!

13, 14. In itwero gwoko lutinoni nining ki i galowang maraco?

13 Niango romo konyi me gwoko lutinoni ki i timo jami mogo ma pe yomo cwiny Jehovah. I kareni, lutino gicako neno jami ma tugo miti me buto kacel ki jami mukene macilo ma nongo mwakagi pud tidi ka iporo ki kare mukato angec. Kadi bed kumeno, niango bene romo konyi me niang kit ma latinni twero cako bedo ki miti i kom jami ma tugo miti me buto. Penye kekeni ni: ‘Gin ango ma romo tugo cwiny latinna me neno jami ma tugo miti me buto? Tika en ngeyo adwogi marac ma bino pi neno jami magi? An tika lok kweda yot, ma weko en bino bota wek enong kony ka ce en tye i atematema me neno jami ma tugo miti me buto?’ Kadi bed ni lutinoni pud gitino, iromo waco botgi ni: “Bin iwacca ka ce ineno gin mo i Intanet, telebijon, gajeti akwana, ki dong bukke ma weko ibedo ki miti i kom tim me buto dok cwinyi cwali me nenone. Pe imung dok pe ibed lwor me penyo pi kony ki bota. Atye ki cwiny me konyi.”

14 Ka itye ka yero gin mo me galo wangi, tam bene matut i kom kit ma itwero bedo lanen maber bot lutinoni. Pranas, ma waloko i kome malo-ni owaco ni: “Jo me otwa bene gitimo gin ma wan lunyodo waye ka odok i lok kom wer, bukke, nyo vidio ma wagalo ki wangwa.” En omedo ni, “Iromo lok i kom jami mapol ento lutinoni gineno gin ma in itimo ci gilubo lanenni.” Ka lutinoni gineno iyero kidiro jami mabeco me galowang, ci gin bene ka pe gin mo gibilubo lanenni.​—Rom. 2:21-24.

LUBANGA ME ADA BIGAMO LEGANI

15, 16. (a) Pingo itwero bedo ki gen ni Lubanga bikonyi me pwonyo lutinoni? (b) Gin ango ma wabinyamo i pwony ma lubo man?

15 Gin ango mutimme i kare ma Manoa openyo pi kony i kit me gwoko wode? “Lubanga owinyo koko pa Manoa.” (Lungol. 13:9) Lunyodo, Jehovah bigamo legawu bene. En bigamo legani kun konyi wek igwok lutinoni. Itwero cobo man ka inyuto mar, mwolo ki dong niango.

16 Kit macalo Jehovah konyo kwede lunyodo me pwonyo lutinogi matino-ni, en bene romo konyo lunyodo me pwonyo lutinogi ma mwakagi tye apar ki wiye. Pwony ma lubo man binyamo kit ma iromo lubo kwede lanen pa Yecu i nyuto mar, mwolo, ki dong niango ka nongo ipwonyo latinni wek oti pi Jehovah.

^ para. 5 Ma lubbe ki Baibul, pwod kwako miyo tira ki dong pwony. Lunyodo myero gumi pwod i yo me kica ento pe ma onongo gitye ki akemo i cwinygi.