Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

Anna Moneymaker/Getty Images

MÍNƆ ZANŊTE!

Jɔjɔmɛnununyatɔwo Te Xexe Lɔ Vɔvɔnu Gamɛ Gogo Vɔvɔnu—Enyɔ Ci Bibla Nu So Nuɔ?

Jɔjɔmɛnununyatɔwo Te Xexe Lɔ Vɔvɔnu Gamɛ Gogo Vɔvɔnu—Enyɔ Ci Bibla Nu So Nuɔ?

 Le 24 Janvier 2023-ɔ, jɔjɔmɛnununyatɔwo te xexe lɔ vɔvɔnu gamɛ a gogo ezan gawive ci yí le dumɛ nɔ xexe lɔ vɔvɔnu le wowo wɛci mɛ.

  •   “‘Xexe lɔ vɔvɔnu gamɛ’ lɔ le dumɛ nɔ afɔku ci yí adɔ xexeɛ mɛ nuwanawo agu yiŋtɔ. Le Tanatagbeɔ, jɔjɔmɛnununyatɔwo dɔn wɛci lɔ gamɛ gogo ezan gawive. Wodedɔn gamɛ lɔ yí egogo vɔvɔnu ahan kpɔ o. Ahwa ci yí jɔjɔ le Ukraine, ci agbetɔwo sɔ bɔmbu hwawanuwo sɔ le adan kankɔ nɔ wowonɔnɔwo koɖo lé nyigban lɔ yamɛ trɔkɔ do yí enyi afɔku teŋ yí dɔ wowɛ ahan.”—AFP International Text Wire.

  •   “Le Tanatagbeɔ, jɔjɔmɛnununyatɔwo nu mɔ yɛkpɔtɔ ɖabaxoxo 90 yí xexe lɔ vɔvɔnu wɛci lɔ aɖo ezan gawive—ezan gawive lɔ yí Harmagedɔn atɔ ji yí enyi ŋkɔtɔ ke yí gamɛ lɔ gogui sugbɔ ahan.”—ABC News.

  •   “Xexeɛ mɛ keŋkeŋ jɔjɔmɛnununyatɔwo gbɛbɔbɔ kanxle mì mɔ, agbecici le nyigban lɔ ji le afɔku gangan ɖeka mɛ yí wodekpɔ cɛ han kpɔ o.”—The Guardian.

 Yí enyi agbetɔviwo koɖo mìwo nyigban lɔ vɔvɔnu yí gogo ahan a? Ele mɔ mìavɔn nɔ ŋci yí ajɔ le esɔ mɛa? Enyɔ ci yí Bibla nu so nuɔ?

Ŋci yí ajɔ le esɔ mɛ

 Bibla nu mɔ, “nyigban ani tɛgbɛɛ” yí agbetɔwo “a nɔ̀ ji keke a sɔyì mavɔmavɔ.” (Ŋununyatɔ 1:4, NWT; Ehajiji Wema 37:29) Eyi taɖo agbetɔwo datɛnŋ agu nyigban lɔ alo awɛ keke yí agbenɔnɔ aglo le nyigban lɔ keŋkeŋ ji o.

 Ci enyi ahan can ɔ, Bibla nu vɔvɔnu nyɔ ɖeka. Le kpɔwɛ mɛ, énu mɔ “xexe lɔ yìkɔ vɔvɔgbe.”—1 Ʒan 2:17.

Kpɔtɔ asɔ susu nywi kpɔnɔ nuwo

 Bibla atɛnŋ akpedo mì nu mìakpɔtɔ asɔ susu nywi kpɔnɔ nuwo ci enu ciwo yí jɔjɔ trɔdo mì le xexeɛ mɛ nyinakɔ can. Léɔ?

 Nɔ èji mɔ yeakpɔ nyɔna sugbɔ le Bibla mɛɔ, mìji mɔ eo le te mìwo Bibla nukplakpla to seŋkankan ji ehomana kpɔ so kaka yɛ.

a “Xexe lɔ vɔvɔnu gamɛ nyi wɛci ɖeka ci wowa yí sɔ kannɔxle amɛwo so lé ahwawanu koɖo enu yoyu ciwo woɖeɖeɛ ti yí wodadahɛn nu le xexeɛ nu dadasɛ do mɔ mìgogokɔ xexe lɔ vɔvɔnu. Enudredonunu yí wɛci cɛ nyi keŋ asɔ ɖokɔ ŋwi enu ciwo ele mɔ mìawa asɔ kpɔ cukaɖa lɔwo gbɔ nɔ agbetɔwo ŋgbegu le nyigban lɔ ji o.”—Bulletin of the Atomic Scientists.