Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 16

Ŋgbekpe ashi do eku kɔnu ciwo yí desɔ koɖo Bibla nu o

Ŋgbekpe ashi do eku kɔnu ciwo yí desɔ koɖo Bibla nu o

“Mì a tɛnŋ jeshi Gbɔngbɔn nyɔnɔnwitɔ lɔ koɖo gbɔngbɔn ŋsukantɔ lɔ.”​—1 ӠAN 4:6.

EHAJIJI 73 Na Dzi Nanɔ Mía Ƒo

SUSU VEVI LƆ *

Ŋgbekpe ashi do kɔnu ciwo yí dajɔ ji nɔ Mawu nu o, vɔ fa kɔn nɔ ao xomumɛtɔ ci yí amɛ vevi ɖe ku nɔ (Kpɔ mamamɛ 1-2) *

1-2. (a) Emɔ ciwo ji Satana to yí blenɔ amɛwoɔ? (b) Nyi mɛ mìagbeje le nyɔta cɛ mɛɔ?

SATANA ci yí nyi “ŋsùkankan da lɔ,” tɔ amɛwo bleble so keke Adamu koɖo Ɛva hwenu ɖii. (Ʒan 8:44) Ékan ŋsu so eku koɖo enu ci yí jɔnɔ le eku godu nu hɛnnɛ. Satana ŋsu nukplakpla ciwo yí kudo eku nu kpɔ ŋsɛn do nuwana koɖo kɔnu sugbɔtɔ ji. Ecɛ wɛ mɔ mìwo nɔvi ɖewo ɖo “a wa ŋsɛn hwa nɔ xɔse” nɔ mɛɖe ku le wowo xomu alo wowo kɔta mɛ.​—Ʒuda 3.

2 Nɔ èdo go dodokpɔ ŋtɔ́ han ɖe, nyi yí akpedo eo nu nakpɔtɔ anɔ gbeji keŋ awa nu asɔ koɖo enu ciwo Bibla kpla so ku nuɔ? (Efe. 6:11) Nɔ woʒinkɔ ao kpena Kristotɔ ɖe ji mɔ yi le wa kɔnu ciwo yí dakpe nɔ Mawu ɖe, lé àwɛ afa akɔn ni yí agbedo ŋsɛn yiɔ? Enyɔta cɛ axo nuxu so lé Yehowa kpenɔdo mì nu le nɔnɔmɛ ŋtɔ́ hanwo mɛ nu. Doŋkɔɔ, na mìagbeje enyɔ ci Bibla nu so eku nu mɛ.

NYƆNƆNWI KUDO NƆNƆMƐ CI MƐ AMƐ KUKUWO LE NU

3. Nyi yí to so ŋsukankan ŋkɔtɔ lɔ mɛɔ?

3 Mawu deɖui sa mɔ agbetɔwo aku o. Vɔ gbɔxwe Adamu koɖo Ɛva anɔ agbe tɛgbɛɛɔ, woɖo ase tonu nɔ Yehowa. Édo se bɔbɔɛ cɛ nɔ wo mɔ: “Da ɖu acikusɛnsɛn ci yí danɔ sɛ enu nywi koɖo enu vwin o, vɔ, nɔ́ e ɖui gbeɖe ɔ, a ku kpaŋ.” (Gɔnm. 2:​16, 17) Vɔ Satana vadahɛn nyɔ lɔ. Éxo nuxu to edan ji yí nu nɔ Ɛva mɔ: “Gbeɖe, mí da ku o.” Esadɔnu mɔ, Ɛva xɔ ŋsukankan lɔ ji se yí ɖu acikusɛnsɛn lɔ. Le yi goduɔ, asuɔ can ɖui. (Gɔnm. 3:​4, 6) Ahan yí nuvɔn koɖo eku vagban do agbetɔwo pleŋ ji nɛ.​—Rɔm. 5:12.

4-5. Lé Satana kpɔtɔ blekɔ agbetɔwo doɔ?

4 Adamu koɖo Ɛva vaku shigbe lé Mawu nui nɔ wo hannɛ. Vɔ Satana demi ŋsukankan so eku nu o. Le gaɖeka mɛɔ, égbeɖe ŋsu buwo ti. Ðeka yí nyi mɔ nɔ agbetɔ kuɔ, yi ŋcilan kunɔ vɔ gbɔngbɔn ɖe tonɔ so mɛ yí yinɔ kuwodi. Ŋsukankan cɛ nukplamu vovovowo ble amɛ nɛniɖe do mɛ keke vaɖo gbɛ.​—1 Tim. 4:1.

5 Nyi yí taɖo amɛ sugbɔ xɔ Satana ŋsukankan lɔwo ji se ahan ɔ? Satana nya lé agbetɔwo senɔ le wowoɖekiwo mɛ kudo eku nu keŋ zinni sɔ blenɔ wo. Mìdejinɔ mɔ mìaku o, ɖo wowa mì nɔ mìanɔ agbe tɛgbɛɛ. (Ŋun. 3:11) Eku nyi mìwo ketɔnɔ.​—1 Kor. 15:26.

6-7. (a) Satana tɛnŋ na nyɔnɔnwi ci yí kudo mɛ kukuwo nu ci wlawla mɛa? Ðe mɛ. (b) Lé Bibla mɛ nyɔnɔnwi lɔ kpedo mì nu yí mìdegbevɔnnɔ nɔ mɛ kukuwo gbaagbaliɔ?

6 Ci Satana jekɔ agbla can ɔ, nyɔnɔnwi ci yí kudo eku nu deci wlawla mɛ o. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, amɛ sugbɔ vajeshi enu ci Bibla kpla so nɔnɔmɛ ci mɛ amɛ kukuwo le koɖo mɔkpɔkpɔ ci yí li nɔ wo nu yí gbedrɛni. (Ŋun. 9:​5, 10; Edɔ. 24:15) Nyɔnɔnwi cɛwo fanɔ akɔn nɔ mì, wokpedo mì nu mìnya nɔnɔmɛ ci mɛ teŋ amɛ kukuwo le yí mìdevɔnnɔ nɔ wo o. Le kpɔwɛ mɛ, Yehowa sɛntɔwo devɔnnɔ nɔ mɛ kukuwo alo mɔ ŋɖe ajɔ do yewo mɛ vevi ciwo yí ku ji o. Mìnya mɔ wodegbele agbe keke atɛnŋ awa nuvevi koɖo mɛɖe o. Ele shigbe mɔ wodɔn alɔn yi mɛ ɖaa hannɛ. (Ʒan 11:​11-14) Mìgbenya mɔ gaxoxo ciwo vayikɔ dele nyanya mɛ nɔ mɛ kukuwo o. Eyi taɖo nɔ wofɔn mɛ ciwo yí ku exwe sanŋdi nɛnɛniɖe can so kuɔ, woakpɔ hwenu ci yí vayi shigbe mɔ ɖabaxoxo ɖeka hannɛ.

7 Dekpɔ mɔ nyɔnɔnwi ci yí kudo nɔnɔmɛ ci mɛ amɛ kukuwo le mɛ kɔ gbajɛɛ, le fafɛɖe yí gbesɔgbe ba? Eto vo xesexese nɔ ŋsukankan trofitrofi ciwo Satana sɔ flunnɔ amɛwo! Gbesɔ kpe niɔ, ŋsukankan ŋnɔwo xonɔɖyi mìwo Watɔ lɔ. Mìagbeje nyɔbiɔse ciwo yí akpedo mì nu mìamɔŋje enu ciwo Satana dahɛn mɛ nywiɖe. Wowo yí nyi: Lé Satana ŋsukankan lɔwo xoɖyi Yehowa doɔ? Lé wona yí amɛwo kpɔɛ mɔ yidele veviɖe mɔ yewoaxɔ Kristo tafɛn vɔnsa lɔ ji seɔ? Lé wona yí vevisese koɖo efunkpekpe agbetɔwo tɔ sugbɔ dojiɔ?

SATANA ŊSUKANKANWO DAHƐN NU SUGBƆ

8. Sɔ koɖo Ʒeremi 19:5 ɖe, lé ŋsu ciwo yí Satana kan so amɛ kukuwo nu xoɖyi Yehowa doɔ?

8 Ŋsu ciwo Satana kan so amɛ kukuwo nu xoɖyi Yehowa. Ðeka le ŋsukankan nukplakpla lɔwo mɛ yí nyi mɔ wotrenɔ fun nɔ mɛ ciwo ku le zo mɛ. Enukplakpla hunnɔwo xonɔɖyi Mawu! Léɔ? Le nyɔnɔnwi mɛɔ, wona amɛwo xɔɛ se mɔ lɔnlɔn Mawu lɔ nyinashu shigbe Satana hannɛ. (1 Ʒan 4:8) Lé ena èsenɔ le eoɖeki mɛɔ? Gbesɔ wu cɛ ɖe, lé ena Yehowa senɔ le yiɖeki mɛɔ? Vɔxu nɔ nyɔ lɔ yí nyi mɔ, tamɛsɛnnuwawa ɖekpokpui venɔ Mawu nu.​—Hlɛn Ʒeremi 19:⁠5.

9. Shigbe lé wonui le Ʒan 3:16 koɖo 15:13 mɛ mɔ wole xɔ Kristo tafɛn vɔnsa lɔ ji se nɛ ɖe, lé Satana ŋsukankanwo vakpɔ ŋsɛn do ecɛ ji doɔ?

Satana ŋsukankan so eku nu na amɛwo kpɔɛ mɔ yidele veviɖe mɔ yewoaxɔ Kristo tafɛn vɔnsa lɔ ji se o. (Mt. 20:28) Satana ŋsukankan bu yí nyi mɔ ese makumaku ɖe le agbetɔ mɛ, nɔ nyɔnɔnwi yɔɔ, anyi amɛshiamɛ anɔ agbe tɛgbɛɛ. Nɔ ahan yɔ nɛɔ, degbeʒan mɔ Kristo asɔ yi gbe sa vɔn do ta nɔ mì nɔ mìakpɔ agbe mavɔ o. Lé nɔ susu mɛ nɔ eo mɔ, Kristo vɔnsa lɔ yí nyi lɔnlɔn nunana nywitɔ ci Mawu na agbetɔwo. (Hlɛn Ʒan 3:16; 15:13.) Kpɔ lé Yehowa koɖo Yesu ase le wowoɖekiwo mɛ so enukplakpla ciwo yí na enunana vevi cɛ degbeɖyi ŋɖe le ŋmɛ nɔ amɛwo ɖa!

10. Lé Satana ŋsukankanwo na yí vevisese koɖo efunkpekpe agbetɔwo tɔ sugbɔ doji doɔ?

10 Satana ŋsukankanwo na yí vevisese koɖo efunkpekpe agbetɔwo tɔ sugbɔ doji. Wonunɔ nɔ jila ciwo evi ku nɔ yí wofankɔ avin mɔ Mawu yí kplɔɛ yi jeŋkwimɛ nɔ anyi mawudɔla. Ŋsu nyɔ cɛ fanɔ akɔn nɔ woa, alo ena yí wosenɔ vevi doji? Wozannɔ zomavɔ ŋsu nukplakpla yí sɔ danasɛ mɔ yi sɔgbe mɔ woatre fun nɔ amɛ alo atɔ zo amɛwo do aci nu nɔ wodelɔn do Katoliki cɔci nukplakplawo ji o. Shigbe lé wema ɖeka ci yí xo nuxu so Katolikitɔwo kojoɖoxu ci yí le Espagne nu nui nɛɔ, efuntrenamɛtɔ lɔwo domɛtɔ ɖewo xɔɛ se mɔ yewoana mɛ ciwo yí delɔn do cɔci nukplakplawo ji “aɖyiɖɔ lé zomavɔ lɔ anɔ do kpɔ” keŋ atrɔ ji mɛ nɔ woŋgbeyi zomavɔ ŋtɔŋtɔ lɔ mɛ o. Le eju sugbɔ mɛɔ, amɛwo kpɔnɔ mɔ yewoɖo asɛn tɔgbui ciwo yí ku asɔ do bubu wo nu alo nɔ woacu shi nɔ yewo. Mɛbuwo jinɔ mɔ yewoana nɔ yewo tɔgbui lɔwo ŋgbedo dɔmɛzi keŋ awa enuvevi ɖe koɖo yewo o. Esadɔnu mɔ, Satana ŋsukankan lɔwo ji xɔxɔ se denanɔ akɔnfafa adodwi o. Ewaɖeɔ, wona amɛwo lonɔ nu alo vɔnnɔ gbaagbali.

LÉ MÌATƐNŊ AWA DO BIBLA MƐ NYƆNƆNWI LƆ JI DO

11. Lé mìwo xomumɛtɔ alo exlɔ ciwo yí ɖo susu nywi do mì nu, atɛnŋ aʒin mì ji mɔ mìwo le wa nu ciwo yí dewa ɖeka koɖo Mawu Nyɔ lɔ doɔ?

11 Lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Mawu koɖo yi Nyɔ lɔ donɔ ŋsɛn mì yí mìɖonɔ to Yehowa nɔ mìwo xomumɛtɔ alo exlɔ ciwo yí ɖo susu nywi do mì nu, ʒinkɔ mì ji nɔ mìakpe ashi do eku kɔnu ci yí dewa ɖeka koɖo Bibla nu can. Wotɛnŋ te kpɔ mɔ yewoado ŋkpɛn mì yí anukɔ mɔ mìdelɔn mɛ ci yí ku lɔ alo do bubu yi nu o. Alo wotɛnŋ nu mɔ mìwo nuwana lɔ ana mɛ kuku lɔ ato mɔ ɖe ji awa ŋɖe koɖo amɛleagbuwo. Lé mìatɛnŋ awa do Bibla mɛ nyɔnɔnwi lɔ ji doɔ? Kpɔ lé àtɛnŋ awa do Bibla mɛ gɔnmɛɖose ciwo yí gbɔkɔ ji do.

12. Amɛ kuku kɔnu ciwo yí dewa ɖeka koɖo Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo ɖeeɖeɔ?

12 Ðui gligaan yí “a teyì azɔge” nɔ jixɔse koɖo kɔnu ciwo yí dewa ɖeka koɖo Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo o. (2 Kor. 6:17) Le Caraïbes jumɛɔ, amɛ sugbɔ xɔɛ ji se mɔ “kuvitɔwo” kpɔtɔ nɔnɔ nutwi lɔ mɛ keŋ dɔnnɔ to nɔ mɛ ciwo yí tre fun nɔ wo. Wema ɖeka nu mɔ, “kuvitɔwo” atɛnŋ “adahɛn nu le akɔta ɖe mɛ tɔwo nu.” Le Afrique ju ɖewo mɛɔ, wotrɔnɔ weni koɖo mɛ kuku lɔ fotowo cɔn gli. Nyi yí taɖoɔ? Mɛɖewo nunɔ mɔ mɛ kuku lɔ deɖo akpɔ yiɖeki o! Ci mìnyi Yehowa sɛntɔwoɔ, mìdexɔnɔ enyɔkpakpa ɖe ji se o alo kpenɔ ashi do kɔnu ciwo yí dranɔ Satana ŋsukankanwo nu o!​—1 Kor. 10:​21, 22.

Nɔ èwa numɛkuku le Bibla nukplawemawo mɛ yí gbexo nuxu koɖo ao xomumɛtɔ ciwo yí denyi Kunuɖetɔwo nywiɖeɔ, akpedo eo nu naze nɔ cukaɖawo (Kpɔ mamamɛ 13-14) *

13. Sɔ koɖo Ʒaki 1:5 ɖe, lé àwɛ nɔ womɔ eo le wa kɔnu ɖe ci mɛ demɔŋjeɔ?

13 Nɔ womɔ eo le wa kɔnu alo nuwana ɖe ci mɛ demɔŋjeɔ, do gbe ɖaɖa nɔ Yehowa koɖo xɔse yí abiɔɛ nunya. (Hlɛn Ʒaki 1:5.) Le yi goduɔ, wa numɛkuku le mìwo wemawo mɛ. Nɔ eʒan ɔ, biɔ kpekpedonu so hamɛmɛshinshinwo gbɔ. Wodanu enu ci àwa nɔ eo o, vɔ woakpedo eo nu nakpɔ Bibla mɛ gɔnmɛɖosewo shigbe ciwo mɛ mìgbeje le lɛ hannɛ. Nɔ èwa nu cɛwoɔ, anyi ènakɔ kpla “nugɔnmɛseseŋsɛn” ao tɔwo yí ŋsɛn cɛwo akpedo eo nu nado “vovototo enywi koɖo evwin domɛ.”​—Ebre. 5:​14nwt.

14. Emɔ ciwo ji mìdanyi afɔklɛnnu nɔ amɛwo leɔ?

14 ‘Míwa enuwo pleŋ nɔ Mawu kanfukanfu. Míŋgbenyi afɔklɛnnu nɔ’ mɛɖe o. (1 Kor. 10:​31, 32) Nɔ mìsɔ gbeta mɔ mìakpe ashi do kɔnu ɖe nuɔ, mìɖo abu tamɛ kpɔ so ŋsɛn ci akpɔ do mɛbuwo ji hɛnnɛ, vevitɔ mìwo nɔvi Kristotɔwo. Mìdaji mɔ mìanyi afɔklɛnnu nɔ mɛɖe gbeɖe o! (Maki 9:42) Mìdejinɔ hɛnnɛ mɔ mìado dɔmɛzi nɔ mɛ ciwo denyi Kunuɖetɔwo gbaagbali o. Lɔnlɔn cucunɔ mì yí mìxonɔ nuxu nɔ wo koɖo bubu yí enyinɔ kanfukanfu nɔ Yehowa. Kankandoji li mɔ mìdahwlɛn aɖe koɖo wo alo agbali wowo kɔnuwo o. Ðo ŋwi mɔ lɔnlɔn sɛnŋ! Nɔ mìsɔ ɖe le mɛ nɔ amɛwo yí do bubu wo nu koɖo lɔnlɔn ɔ, atɛnŋ ana eji afa nɔ mɛ ciwo yí trɔkpe mì can.

15-16. (a) Nyi yí taɖo nunya le mɛ mɔ mìana amɛwo anya enu ci ji mìxɔ se doŋkɔɔ? Na kpɔwɛ ɖeka. (b) Lé Pɔlu nyɔ ciwo yí le Rɔmatɔwo 1:16 mɛ sɔ nɔ mì doɔ?

15 Na ao tɔwo anya mɔ Yehowa Kunuɖetɔ ènyi. (Ezai 43:10) Nɔ mɛɖe ku nɔ eoɔ, atɛnŋ ave ao xomumɛtɔwo koɖo ao xwexatɔwo nu sugbɔ nɔ ègbe mɔ yedakpe ashi do kɔnu ɖe nu o. Àtɛnŋ ato nɔnɔmɛ cɛ mɛ fafɛɖe nɔ èɖe ao jixɔsewo mɛ nɔ wo doŋkɔ. Francisco ci yí le Mozambique ŋwlɛn mɔ: “Ci nyɛ koɖo ashinyɛ Carolina kpla nyɔnɔnwi lɔɔ, mìɖe mɛ nɔ mìwo xomumɛtɔwo mɔ mìdagbesɛn mɛ kukuwo o. Mìwo gbetasɔsɔ lɔ ɖo tetekpɔ mɛ hwecinu Carolina dadalɔ ku. Le mìwo xweɔ, wolenɔ shi nɔ mɛ kuku lɔ le kɔnuwawa mɛ. Yi goduɔ, yi xomumɛtɔwo dɔnnɔ fini wosɔ amɛ kuku shi lɔ kɔŋgbe do, na nɔ ŋkeke amɛtɔn. Wobuini mɔ kɔnu cɛwo wawa ana amɛ lɔ gbɔngbɔn afa. Carolina xomumɛtɔwo kpɔkɔ mɔ mɔ yɛadɔn fini wokɔ eshi lɔ do.”

16 Lé Francisco koɖo ashiɛ wa nu doɔ? Francisco ɖe mɛ mɔ: “Ci mìlɔn Yehowa yí ji mɔ mìwo nu le jeŋ niɔ, mìgbe mɔ mìdakpe ashi do kɔnu lɔ wawa nu o. Carolina xomumɛtɔwo do dɔmɛzi sugbɔ. Wodo hwɛ mì mɔ mìdedo bubu mɛ kuku lɔ nu o, eyi taɖo yewodagbeva yɔ mì kpɔ alo akpedo mì nu o. Ci mìɖe mìwo jixɔse mɛ nɔ wo vayiɔ, mìdegbexo nuxu so enyɔ lɔ nu koɖo wo hwecinu wole dɔmɛzi ji o. Vɔ xomu lɔ mɛ tɔ ɖewo xɔ do mì ji yí nu mɔ mìwo dre mìwo jixɔse mɛ nɔ yewo xoxo. Eyi eji vafa nɔ Carolina xomumɛtɔwo yí mìtɛnŋ wa fafa. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, wowo domɛtɔ ɖewo va mì gbɔ le axwemɛ yí va biɔ Bibla nukplawemawo.” Dawa ŋkpɛn nɔ mì mɔ mìahwlɛn ta nɔ nyɔnɔnwi ci yí kudo eku nu gbeɖe o.​—Hlɛn Rɔmatɔwo 1:16.

AKƆNFAFA KOÐO KPEKPEDONU NANA MƐ CIWO YÍ AMƐ KU NƆ

Exlɔ adodwi fanɔ akɔn nɔ mɛ ciwo yí amɛ vevi ku nɔ yí gbekpenɔdo wo nu (Kpɔ mamamɛ 17-19) *

17. Nyi yí akpedo mì nu mìanyi exlɔ adodwiwo nɔ mìwo kpena Kristotɔ ɖe ci amɛ ku nɔɔ?

17 Nɔ amɛ vevi ɖe ku nɔ mìwo nɔvi Kristotɔ ɖeɔ, ele mɔ mìawa enu ci ji mìakpe yí anyi “exlɔ adodwi. . . , nɔvi ci woji nɔ cukaɖa hwenuwo.” (Elo. 17:​17, nwt) Lé mìawɛ anyi “exlɔ adodwi,” vevitɔ nɔ woʒinkɔ mìwo nɔvi ɖe ci yí sekɔ vevi ji mɔ yi le wa ŋɖe ci yí desɔ koɖo Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwoɔ? Mìakpɔ Bibla mɛ gɔnmɛɖose amɛve ciwo yí akpedo mì nu mìafa kɔn nɔ mɛ ciwo yí le vevisese mɛ.

18. Nyi yí taɖo Yesu fan avin ɔ, yí nyi mìatɛnŋ akpla so yi kpɔwɛ lɔ mɛɔ?

18 “Fan avin koɖo amɛ ciwo yí le avin fanfan mɛ.” (Rɔm. 12:15) Atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì mɔ mìanya enyɔ ci mìanu nɔ mɛ ci yí le vevisese mɛ. Nɔ mìdenya nyɔ ci mìanu can ɔ, avin ci mìafan ana woakpɔ mɔ mìsɔ ɖe le mɛ nɔ yewo. Ci Yesu xlɔ Lazar kuɔ, Mari, Marta, koɖo mɛbuwo fankɔ wowo nɔvi koɖo wowo xlɔ ci yí ku vin. Yesu nya mɔ yeafɔn Lazar so ku, gan ci eɖo hunnɔ ŋkeke amɛnɛ goduɔ, yɛ can “fan avin.” (Ʒan 11:​17, 33-35) Avin ci Yesu fan dasɛ lé Yehowa se le yiɖeki mɛ do Lazar ku nu. Gbesɔ kpe niɔ, ci xomu lɔ kpɔ Yesu yí efan vin ɔ, woado jeshi mɔ yilɔn yewo sugbɔ. Kankandoji li mɔ ecɛ afa kɔn nɔ Mari koɖo Marta. Ahanke nɔ mìwo nɔviwo do jeshi mɔ mìlɔn yewo yí sɔ ɖe le mɛ nɔ yewoɔ, wokpɔɛni mɔ yewodeci akogo o, ɖo exlɔ ciwo yí sɔnɔ ɖe le mɛ nɔ amɛ yí gbekpenɔdo amɛ nu trɔdo yewo.

19. Nɔ mìfakɔ akɔn nɔ mìwo kpena Kristotɔ ci yí amɛ ku nɔ ɖe, lé mìatɛnŋ awa do Ŋununyatɔ 3:7 ji doɔ?

19 “Gamɛ li nɔ enu bɔbɔ, gamɛ li nɔ nuxu xoxo.” (Ŋun. 3:7) Emɔ bu ci ji mìato afa kɔn nɔ mìwo kpena Kristotɔ ci yí amɛ ku nɔ yí nyi mɔ mìaɖo to yi nywiɖe. Nɔ nɔvio lɔ “debu tamɛ kpɔ gbɔxwe yí xo nuxu” can ɔ, ŋgbedo dɔmɛzi o, ɖe mɔ ni nɔ anu yi ji mɛ nyɔwo. (Job 6:​2, 3, nwt) Ci mɛ ciwo yí denyi Kunuɖetɔwo ʒinkɔ jiɔ, atɛnŋ ana agbese vevi doji. Eyi taɖo, do gbe ɖaɖa koɖi. Biɔ ‘Mɛ ci yí senɔ mìwo kwifanwo’ mɔ yɛ le do ŋsɛn yi yí ana avo le susumɛ. (Eha. 65:2) Nɔ nɔnɔmɛ lɔwo ɖe mɔɔ, míhlɛn Bibla doju. Alo mígbeje nyɔta ci yí sɔ koɖo nɔnɔmɛ lɔ le mìwo wemawo mɛ shigbe agbemɛ xolɔlɔ doŋsɛn-amɛ ɖe hannɛ.

20. Nyi mɛ mìagbeje le nyɔta ci yí gbɔgbɔ mɛɔ?

20 Mɔnukpɔkpɔ enyi nɔ mì mɔ mìnya nyɔnɔnwi ci yí kudo mɛ kukuwo koɖo mɔkpɔkpɔ gangan ci yí le te kpɔ mɛ ciwo yí le eŋwiɖoɖo yɔduwo mɛ nu! (Ʒan 5:​28, 29) Eyi taɖo to nuxuxoxo koɖo nuwana mɛɔ, mìawa do Bibla mɛ nyɔnɔnwi lɔ ji koɖo edɔngbegbe. Mìagbeto emɔ ɖekpokpui ci yí hun ji adra nyɔnɔnwi lɔ nɔ mɛbuwo. Enyɔta ci yí gbɔgbɔ axo nuxu so emɔ bu ci ji Satana tonɔ yí xenɔ mɔ nɔ amɛwo nɔ woŋgbenya nyɔnɔnwi lɔ o; eyi nyi: gbɔngbɔnyɔyɔ. Mìakpɔ enu ci yí taɖo mìɖo agbe enuwana koɖo ayeɖedaɖɛ ciwo yí ca ka koɖo gbɔngbɔnvɔnwo fɛnca cɛ.

EHAJIJI 24 Miva Yehowa Ƒe To La Dzi

^ par. 5 Satana koɖo yi gbɔngbɔnvɔnwo kannɔ ŋsu nɔ amɛwo so nɔnɔmɛ ci mɛ amɛ kukuwo le nu yí sɔ blenɔ wo. Ŋsukankan cɛwo wɛ mɔ amɛ sugbɔ wanɔ kɔnu ciwo yí desɔ koɖo Bibla o. Enyɔta cɛ akpedo mì nu yí mìakpɔtɔ anɔ gbeji nɔ Yehowa nɔ mɛbuwo ji mɔ yewoaʒin mì ji nɔ mìakpe ashi do kɔnu ŋtɔ́wo wawa nu can.

^ par. 55 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Ci amɛ vevi ku nɔ nyɔnu ɖeka yí efankɔ avin ɔ, yi xomumɛtɔ ciwo yí nyi Kunuɖetɔwo va fakɔ akɔn ni.

^ par. 57 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Ci Kunuɖetɔ ɖeka wa numɛkuku so ecɔnuwawawo nu ɖegbɔɔ, ésɔ xomɛfafa ɖekɔ yi jixɔsewo mɛ nɔ yi xomumɛtɔwo.

^ par. 59 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Hamɛmɛshinshin ɖekawo fakɔ akɔn nɔ Kunuɖetɔ ɖeka ci yí amɛ vevi ku nɔ.