Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 46

EHAJIJI 49 Mìado jijɔ nɔ Yehowa

Nɔviŋsuwo​—Míjejeɛ Agbla yí Anyi Sumɔsumɔdɔwatɔa?

Nɔviŋsuwo​—Míjejeɛ Agbla yí Anyi Sumɔsumɔdɔwatɔa?

“Jijɔkpɔkpɔ le enunanamɛ sɔwu enuxɔxɔ.”EDƆ. 20:35.

SUSU VEVI LƆ

Nyɔta cɛ ado ŋsɛn nɔviŋsu ciwo yí wa ʒinʒindoshimɛ nɔ woaje agbla aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔwo.

1. Lé Apotru Pɔlu kpɔnɔ sumɔsumɔdɔwatɔ koɖo hamɛmɛshinshinwo doɔ?

 SUMƆSUMƆDƆWATƆWO wanɔ edɔ vevi ɖeka le hamɛ lɔ mɛ. Apotru Pɔlu dasɛ petii mɔ amɛvevi yí ŋsu egbejinɔtɔ cɛwo nyi. Le kpɔwɛ mɛ, ci eŋwlɛkɔ nu ɖaɖa Kristotɔ ciwo yí le Filipiɔ, éxa yí dogbe nɔ sumɔsumɔdɔwatɔwo koɖo hamɛmɛshinshinwo koŋ.—Fili. 1:1.

2. Lé ewa nɔ nɔviŋsu Luis hwenu wosɔɛ nɔ anyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ?

2 Nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ sugbɔtɔ kpɔnɔ jijɔ sugbɔ nɔ wonyi sumɔsumɔdɔwatɔ gayimɛ wonyi jajɛ alo shin can. Le kpɔwɛ mɛ, hwenu Devan ɖo exwe 18 ɔ, wosɔɛ nɔ anyi sumɔsumɔdɔwatɔ. Vɔ wosɔ nɔviŋsu Luis sumɔsumɔdɔwatɔ hwenu eɖo 50 koɖo ŋɖe. Énu lé ewanɔ nɔ amɛ sugbɔtɔ hwenu wosɔ wo yí nu mɔ: “Ŋkpɔɛ mɔ mɔnukpɔkpɔ gangan enyi nɔŋ mɔ manyi sumɔsumɔdɔwatɔ, vevitɔ nɔ ŋbu tamɛ kpɔ so lɔnlɔn ci yí hamɛ lɔ dasɛ nɔŋ nu!”

3. Nyɔbiɔse ciwo mìakpɔ ɖoŋci nɔɔ?

3 Nɔ ènyi nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ yí dekpɔnyi sumɔsumɔdɔwatɔ ɖe àtɛnŋ aɖo tajinu ŋtɔ́a? Nyi yí atɛnŋ ado ŋsɛn eo yí nawɛɔ? Yí nɔnɔmɛ ciwo Bibla mɔ woɖo aɖo keŋ gbɔxwe anyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ? Mìakpɔ ɖoŋci nɔ nyɔbiɔse cɛwo le nyɔta cɛ mɛ. Vɔ doŋkɔɔ, mìaxo nuxu so edɔ ci sumɔsumɔdɔwatɔ wanɔ.

EDƆ CI SUMƆSUMƆDƆWATƆ WANƆƆ?

4. Edɔ ci sumɔsumɔdɔwatɔ wanɔɔ? (Kpɔ foto lɔ hɛnnɛ.)

4 Sumɔsumɔdɔwatɔ nyi nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ ci gbɔngbɔn kɔkɔɛ sɔ nɔ akpedo hamɛmɛshinshinwo nu le edɔ ŋtɔŋtɔ ɖewo wawa mɛ le hamɛ lɔ mɛ. Sumɔsumɔdɔwatɔ ɖewo wɛni nɔ eŋɛnywidratɔwo akpɔ wema ciwo woazannɔ koɖo nyigbanmama ciwo mɛ woaɖe kunu le. Ebuwo nanɔ kpekpedonu le Fyɔɖuxuxɔ mɛ dradrado koɖo ebulele ni mɛ. Sumɔsumɔdɔwatɔ gbekpenɔdo mɛ ciwo yí va bɔbɔwo nu yí gbewanɔ edɔ le odio video dɔwanuwo gbɔ le bɔbɔwo hwenu. Enu sugbɔtɔ ci sumɔsumɔdɔwatɔ wanɔ nyi enuŋtɔŋtɔwo. Vɔ enu ŋkɔtɔ ci wodonɔ jeshi le sumɔsumɔdɔwatɔwo nu yí nyi wonyi gbɔngbɔnmɛmɛwo; wolɔn Yehowa yí nɔnɔ agbe esɔnɔ koɖo Yehowa se jɔjɔɛwo. Yí woɖo lɔnlɔn sɛnŋ nɔ wowo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu Kristotɔwo. (Mt. 22:​37-39) Lé nɔviŋsu wa ʒinʒindoshimɛ ɖe awɛ aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ?

Sumɔsumɔdɔwatɔwo srannɔ Yesu yí le gbesɔsɔ akpedo mɛbuwo nu (Kpɔ mamamɛ 4)


5. Nyi nɔviŋsu ɖe ɖo awa yí anyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ?

5 Bibla xo nuxu so nɔnɔmɛ ciwo woatɛnŋ aɖo gbɔxwe aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔ. (1 Tim. 3:​8-10, 12, 13) Àtɛnŋ aɖo mɔnukpɔkpɔ ŋtɔ́, nɔ èkpla nɔnɔmɛ ciwo Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nu mɔ woaɖo yí wa dɔ so wo nu veviɖe. Vɔ doŋkɔɔ, èɖo abu tamɛ kpɔ veviɖe so enu ci yí taɖo emɔ yeaɖo tajinu ŋtɔ́ gbɔ.

NYI YÍ DƆ YÍ ÈJI MƆ YEANYI SUMƆSUMƆDƆWATƆƆ?

6. Susu ci yí adɔ amɔ yeawa xomɛvudɔ ɖe nɔ nɔvio ŋsu koɖo nɔvio nyɔnuwoɔ? (Matie 20:28; kpɔ foto ci yí le akpa lɔ ji.)

6 Bu tamɛ kpɔ so Yesu ci yí ɖo kpɔwɛ gangan ɖɛ nɔ mì nu. Lɔnlɔn nɔ Edalɔ koɖo lɔnlɔn nɔ agbetɔwo yí dɔ ewanɔ enuɖekpokpui. Lɔnlɔn ŋtɔ́ yí dɔ yí ewanɔ edɔ sɛnsinɖe yí gbewanɔ edɔ ciwo mɛbuwo akpɔɛ mɔ yɛɖe amɛ kpɔtɔ. (Hlɛn Matie 20:28; Ʒan 13:​5, 14, 15) Nɔ lɔnlɔn yí dɔ èji mɔ yeanyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ, Yehowa acu shi nɔ eo yí akpedo eo nu yí naje yí aɖo tajinu ŋtɔ́ gbɔ.—1 Kor. 16:14; 1 Piɛ 5:5.

Yesu to yi kpɔwɛ lɔ ji yí kpla yi nukplaviwo mɔ wo le sɔ wowoɖekiwo hwe yí asumɔ mɛbuwo sɔwu mɔ woasɔ susu ɖo texwe gangan jiji ji (Kpɔ mamamɛ 6)


7. Nyi yí taɖo nɔviŋsu ɖe ɖo agbe texwe gangan jijiɔ?

7 Le xexe lɔ mɛɔ, mɛ ciwo yí gangannɔ wowoɖekiwo nu yí jɔnɔ ji nɔ amɛwo. Dele ahan le Yehowa habɔbɔ yɛ mɛ o. Shigbe lé Yesu wɛ nɛɔ, nɔ lɔnlɔn yí dɔ yí nɔviŋsu ɖe amɔ yeanyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ, dajijiɛ mɔ yeaɖo ŋsɛn, akpa acɛ do mɛbuwo ji alo adasɛ mɔ yenyi amɛkpɛnkpin o. Nɔ wosɔ mɛ ci yí ɖonɔ susu ŋtɔ́ nɔ anyi sumɔsumɔdɔwatɔ le hamɛ lɔ mɛɔ, taŋfuin davalɔn avawa edɔ ɖeamɛkpɔtɔ ɖewo ciwo woɖo awa yí asɔ lebu nɔ Yehowa lɛngbɔ veviwo o. Étɛnŋ kpɔɛ mɔ woɖe yekpɔ taɖo yí vasɔsɔ edɔ ŋtɔ́wo nɔ ye. (Ʒan 10:12) Amɛ ci yí sɔ egoyiyi koɖo texwe gangan jiji sɔ kplɔkplɔ yiɖekiɔ, Yehowa dacu shi do yi gblajejewo ji o.—1 Kor. 10:​24, 33; 13:​4, 5.

8. Nukplamu ci Yesu na apotru yitɔwoɔ?

8 Hweɖewonuɔ, Yesu xlɔ veviwo ŋtɔkpuwo can ji texwe ganganwo, ɖo susu dɔndɔnwo yí le tamɛ nɔ wo. Bu tamɛ kpɔ so enu ci yí jɔ do apotru Yesu tɔ amɛve ji, Ʒaki koɖo Ʒan. Wobiɔ Yesu mɔ yi le na texwe vevi gangan yewo le yi Fyɔɖuxu lɔ mɛ. Yesu dekanfu wo do enu ciwo wodrɔdrɔ lɔ ŋci o. Ewaɖeɔ, éɖe mɛ nɔ apotru 12 lɔwo pleŋ mɔ: “Nɔ míwo domɛtɔ ɖé jí mɔ́ ye a nyí mɛgan ɔ, lé nyí edɔwavi nɔ́ amɛ kpɛtɛwo pleŋ. Eyi nɔ́ amɛɖe jí mɔ́ ye a nyí ŋkɔnɔtɔ le mí mɛ ɔ, é ɖó a nyí hwashi nɔ́ amɛshamɛ.” (Maki 10:​35-37, 43, 44, Ezoɖuɖu Yoyu Wema) Nɔ susu nywi ci yí nyi mɔ yeasumɔ mɛbuwo yí nɔviŋsu ɖe ɖoɔ, anyi shicu nɔ hamɛ lɔ.—1 Tɛs. 2:8.

NYI AWA YÍ ADO ŊSƐN EDRO CI ÈÐO MƆ YEASUMƆ NƆVIWOƆ?

9. Lé awɛ ado ŋsɛn edro ci èɖo mɔ yeasumɔ mɛbuwoɔ?

9 Kankandojitɔɔ, èlɔn Yehowa yí ji mɔ yeakpedo mɛbuwo nu. Nɔ ègbenyi ahan can, taŋfuin deɖo edro yí awa edɔ ci yí sumɔsumɔdɔwatɔwo ɖo awa o. Nyi yí atɛnŋ ado ŋsɛn eo naji mɔ yeawa edɔ cɛɔ? Danyɔ mɔ àbu tamɛ kpɔ so jijɔ ciwo wokpɔnɔ nɔ èkpedo nɔvio ŋsu koɖo nɔvio nyɔnuwo nu ba? Yesu nu mɔ: “Jijɔkpɔkpɔ le enunanamɛ sɔwu enuxɔxɔ.” (Edɔ. 20:35) Yiŋtɔ wa do nyɔ cɛ ji. Ci ekpedo mɛbuwo nuɔ, ékpɔ jijɔ nyɔnɔnwitɔ, yí eɔ can àtɛnŋ akpɔ jijɔ ŋtɔ́ hɛnnɛ.

10. Lé Yesu dasɛ mɔ yekpɔ jijɔ ci yekpedo mɛbuwo nuɔ? (Maki 6:​31-34)

10 Mìasɔ kpɔwɛ ɖeka ci yí dasɛ jijɔ ci Yesu kpɔ ci ekpedo mɛbuwo nu. (Hlɛn Maki 6:​31-34.) Hweɖekanuɔ, enu cikɔ nɔ Yesu koɖo apotru yitɔwo. Wokpe fiɖeka keŋ ayi gbɔndomɛ. Vɔ amɛahwa ɖeka vaje ŋkɔ nɔ wo yí jijiɛ mɔ Yesu akpla nu yewo. Éhɛn amɔ o, ɖo yi koɖo yi kpenawo “de kpɔ etɛn a ɖu enu o.” Alo Yesu tɛnŋ kpla nyɔnɔnwi ɖeka alo amɛve amɛ lɔwo yí amɔ wo le yi. Vɔ ci enyi lɔnlɔn yí dɔ ewanɔ enuɔ, “É kpla enu sugbɔ amɛwo.” Yí ekpɔtɔ yí kplakɔ nu wo keke “gamɛ yì sugbɔ le ŋkeke lɔ mɛ.” (Maki 6:35) Dewɛ ahan ɖo ci eɖo awɛ taɖo yɔ o, vɔ éwɛ ɖo “wowo nu wa ŋshishi” ni. Éji mɔ yeakpla nu wo ɖo élɔn wo. Kpekpedo mɛbuwo nu dɔ yí Yesu kpɔnɔ jijɔ sugbɔ.

11. Lé Yesu wa enuŋtɔŋtɔ ɖewo yí sɔ kpedo yi toɖotɔwo nu doɔ? (Kpɔ foto lɔ hɛnnɛ.)

11 Hwenu Yesu ɖekɔ kunu nɔ amɛahwa lɔɔ, dekpla nu wo kpoŋ o, vɔ éwa nu wu ahan. Ékpɔ ŋcilanmɛ ʒanwo gbɔ nɔ wo hɛnnɛ. Éwa ŋɖuɖu enujiŋtɔ yí yi nukplaviwo mi nɔ wo. (Maki 6:41) Ci ewɛ ahan ɔ, ékplakpla yi nukplaviwo lé woakpenɔdo mɛbuwo nu do. Égbedasɛ nɔ wo mɔ edɔ ŋtɔŋtɔ, shigbe ci hanwo sumɔsumɔdɔwatɔwo wanɔ le veviɖe. Kpɔ lé eji ajɔ nukplavi lɔwo hwenu yí womakɔ ŋɖuɖu ci Yesu wa enujiŋtɔ keke na nɔ hwecinu yí “amɛshamɛ ɖu enu yí xodu ɖɔɛ” ɖa! (Maki 6:​42, Ezoɖuɖu Yoyu Wema) Nyɔnɔnwi enyi mɔ, denyi gahunnɔtɔ́ mɛ ɖekɛ yí Yesu kpɔ mɛbuwo ʒanwo gbɔ doŋkɔ nɔ yiŋtɔ tɔwo o. Ékpedo mɛbuwo nu le yi nyigban ji gbenɔnɔ lɔ keŋkeŋ mɛ. (Mt. 4:23; 8:16) Eji jɔnɔ Yesu nɔ ékplakɔ nu mɛbuwo yí esɔ yiɖeki hwenɔ yí kpɔnɔ mɛbuwo ʒanwo gbɔ. Kankandoji li mɔ eo can àkpɔ jijɔ sugbɔ nɔ dejinɔ eoɖekɛtɔ o yí tekpɔ mɔ yeanyi sumɔsumɔdɔwatɔ.

Nɔ èlɔn Yehowa yí ɖo edro mɔ yeakpedo mɛbuwo nuɔ, àwa ŋɖekpokpui ci ji àsun yí akpedo nɔvio ŋsu koɖo nɔvio nyɔnuwo nu (Kpɔ mamamɛ 11) a


12. Nyi yí taɖo mɛɖe dele mì mɛ akpɔɛ mɔ yedeɖo enujikpekpe ɖe keke awa ɖe le hamɛ lɔ mɛɔ?

12 Nɔ èkpɔɛ mɔ yedeɖo enujikpekpe gangan ɖeɔ, ŋgbegbɔjɔ o. Kankandoji li mɔ èɖo jijɔ nywi ciwo yí ana àkpedo hamɛ lɔ nu. Àtɛnŋ akpɔ nyɔna nɔ èdo gbe ɖaɖa nywiɖe yí hlɛn Pɔlu nyɔ yí le 1 Korɛntitɔwo 12:​12-30 mɛ. Pɔlu nyɔwo dasɛ yi gbawlɛ mɔ eo can shigbe Yehowa sɛntɔ ɖekpokpui nɛɔ, ɖo edɔ vevi ɖeka yí awa le hamɛ lɔ mɛ. Nɔ deɖo nɔnɔmɛ ciwo wojijiɛ nɔ sumɔsumɔdɔwatɔwo le kakacɛ mɛɔ, ŋgbegbɔjɔ o. Ewaɖeɔ, danyɔ mɔ àwa ŋci ji èkpe keŋ asɛn Yehowa yí akpedo nɔviowo nu ba? Kando ji mɔ hamɛmɛshinshinwo abu tamɛ kpɔ so eo nu keŋ ana edɔ ciwo àtɛnŋ asun ji awa.—Rɔm. 12:​4-8.

13. Nyi yí nyi nyɔnɔnwi kuso enu sugbɔtɔ ciwo woakpɔ nɔviŋsuwo gbɔxwe woajeɔ?

13 Gbekpɔ susu bu ci yí taɖo èɖo aje agbla aje yí anyi sumɔsumɔdɔwatɔ: Enu sugbɔtɔ ciwo woakpɔ nɔ mɛɖe gbɔxwe aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔ yikɔ nɔ Kristotɔwo pleŋ. Enyɔ lɔ yí nyi mɔ, Kristotɔwo pleŋ ɖo ate gogo Yehowa yí akpɔ jijɔ ci wokpɔnɔ le enunana amɛ mɛ yí aɖo kpɔwɛ nywi le agbe ci Kristotɔwo ɖo anɔ mɛ. Nyi koŋ, nɔviŋsu ɖe atɛnŋ awa gbɔxwe ajeɔ?

LÉ ÀWƐ AJE YÍ ANYI SUMƆSUMƆDƆWATƆ

14. “[Amɛ ci] yí wo nanɔ bubu” gɔnmɛ ɖe? (1 Timɔte 3:​8-10, 12)

14 Mìakpɔ ŋɖewo ciwo woakpɔ nɔ mɛɖe gbɔxwe aje le 1 Timɔte 3:​8-10, 12 mɛ. (Hlin.) Sumɔsumɔdɔwatɔ ɖo anyi “[mɛ ci] wo nanɔ bubu.” Woatɛnŋ agbeɖe nyɔ ŋtɔ́ gɔnmɛ mɔ “Amɛ ci yí je nɔ bubu,” alo “mɛ ci yí donɔ vevi nu.” Ecɛ dedasɛ mɔ dagbetɛnŋ ako nukui gbeɖe alo ado nukui nɔ amɛ o. (Ŋun. 3:​1, 4) Vɔ èɖo ayɔ edɔ ciwo pleŋ woɖo nɔ eo mɔ edɔ. Nɔ ènyi mɛ ci ji woakando yí gbenyi egbejinɔtɔɔ, ana yí mɛ ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ ado bubu eo nu.

15. “Ŋgbeɖo aɖe zɛn ve o” gɔnmɛ ɖe, yí “Deɖo anyi mɛ ciwo yí tafunɔ amɛ yí anyi dɔkunɔ o” gɔnmɛ ɖe?

15 “Ŋgbeɖo aɖe zɛn ve o” gɔnmɛ yí nyi mɛ ci yí atonɔ nyɔnɔnwi yí agbenyi mɛ ci ji woatɛnŋ akando. Àwanɔ do egbe ciwo èɖo ji yí datrɔnɔ mɛbuwo to mɛ o. (Elo. 3:32) “Deɖo anyi mɛ ciwo yí tafunɔ amɛ yí anyi dɔkunɔ o” yi gɔnmɛ yí nyi àtonɔ nyɔnɔnwi le ajɔdodo nyɔwo mɛ koɖo ehonyɔwo kpaxwe. Dàkpɔ do ekacaca ci yí le eo koɖo nɔviowo gblamɛ nu keŋ asɔ wo sɔ jijiɛ eho o.

16. (a) “Wo de ɖó a nyí ahanumutɔnɔwo o” gɔnmɛ ɖe? (b) Woaɖo “ayexa nywi” gɔnmɛ ɖe?

16 “Wo de ɖó a nyí ahanumutɔnɔwo o” gɔnmɛ yí nyi deɖo anunɔ aha madrɔmadrɔ o alo mɛ ci wojeshi ɖɛ mɔ ènyi ahanumunɔ o. Èɖo aɖo “ayexa nywi” gɔnmɛ yí nyi mɔ èɖo anɔ agbe asɔ koɖo agbenyinɔnɔse Yehowa tɔwo. Ci dènyi amɛmaɖonuvɔn can ɔ, ekacaca ci yí le eo koɖo Mawu gblamɛ nanɔ eo fafa eji mɛ tɔ.

17. Lé nɔviŋsu ɖe atɛnŋ adasɛ mɔ yenyi mɛ ci ji woatɛnŋ akando hwenu ‘woduduiɛkpɔɔ’? (1 Timɔte 3:10; Kpɔ foto lɔ hɛnnɛ.)

17 ‘Mído wo kpɔ’ gɔnmɛ yí nyi mɔ èdasɛ mɔ ènyi mɛ ci ji woatɛnŋ akando nɔ wosɔ edɔ ɖe nɔ eo. Eyi taɖo nɔ hamɛmɛshinshinwo ɖo edɔ ɖe nɔ eoɔ, wado enyɔ ciwo wonu nɔ eo ji nywiɖe yí azɔn do emɔdasɛnamɛ ciwo habɔbɔ lɔ na ji. Tekpɔ amɔŋje edɔ ci woɖo nɔ eo lɔ mɛ nywiɖe koɖo hwenu yí woɖo aɖe gbɔ ni. Nɔ èwakɔ edɔ ɖekaɖeka ci woɖo nɔ eo le hamɛ lɔ mɛ nywiɖeɔ, mɛbuwo ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ ado jeshii yí lé èwakɔ ŋkɔyiyi do ajɔ eji nɔ wo. Hamɛmɛshinshinwo, míle gbesɔsɔ ana kpla nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛwo. (Hlɛn 1 Timɔte 3:10.) Nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ ciwo yí nyi jajɛwo alo ɖajɛvihwɛwo le míwo hamɛ lɔ mɛa? Amɛɖekɛnukplakpla nyi enumamɛ nɔ woa? Wonanɔ ɖoŋciwo blaŋblaŋ le bɔbɔ yí yinɔ kunuɖegbea? Nɔ enyi ahan yɔ nɛɔ, ɖo edɔ ciwo yí sɔ koɖo wowo xwe koɖo wowo nɔnɔmɛwo nɔ wo. Nɔ míwɛ ahan nɔ nɔviŋsu jajɛ cɛwoɔ, anyi ‘mídodoɔ wo kpɔ.’ Eyi le yiyimɛ nɔ ekpɔtɔ hwɛɖeka woanyi mɛganxoxuɔ, woatɛnŋ avaje yí anyi sumɔsumɔdɔwatɔwo.

Hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ “ado” nɔviŋsuwo “kpɔ” nɔ woɖoɖoɔ edɔwo nɔ wo (Kpɔ mamamɛ 17)


18. “Wo [da] kpɔ́ ehwɛ ɖe yí a do” mɛɖe gɔnmɛ ɖe?

18 “Wo [da] kpɔ́ ehwɛ ɖe yí a do ni o” ci gɔnmɛ yí nyi mɔ dèɖo awa nuvɔn gangan ɖe yí woado ehwɛ eo o. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, wotɛnŋ do ehwɛ Kristotɔ ɖe do ŋɖemajɔ ji. Wodo ehwɛ Yesu do ŋɖemajɔ ji yí enu ɖɛ mɔ woawa ahan koɖo ye dokplɔtɔwo hɛnnɛ. (Ʒan 15:20) Vɔ nɔ èkpɔtɔ yí nɔkɔ agbe mɛmi shigbe Yesu nɛɔ, hamɛ lɔ mɛ tɔwo axonɔ nuxu nywi so eo nu.—Mt. 11:19.

19. Nɔ womɔ ŋsu ɖe “aɖe nyɔnu kuɖeka” ɖe, yi gɔnmɛ ɖe?

19 “Ðo aɖe nyɔnu kuɖeka.” Nɔ èɖe nyɔnuɔ, èɖo aɖo susu ci Yehowa ɖo do alɔlele nu le tɔtɔmɛ, eyi nyi mɔ ŋsu aɖe nyɔnu kuɖeka. (Mt. 19:​3-9) Kristotɔ ŋsu deɖo awa gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nu ɖe gbeɖe o. (Ebre. 13:4) Vɔ éɖo agbewa nu wu ahan. Èɖo anɔ gbeji nɔ ashio yí dawanɔ ŋkuvi nɔ nyɔnu buwo shigbe aji wo nɛ gbeɖe o.—Job 31:1.

20. Lé mɛɖe akplɔnɔ yi viwo koɖo yi xomumɛtɔwo “nywiɖe doɔ”?

20 “Wo ɖo a kplɔnɔ wowo viwo koɖo wowo xomuwo nywiɖe.” Nɔ xomutatɔ ènyiɔ, deɖo akpɔnɔ edɔ ciwo èɖo awawo mɔ wonyi enu vlɛkɛsɛ o. Wanɔ sɛnsɛn xomumɛtɔ blaŋblaŋ. Yinɔ kunuɖegbe koɖo ao xomumɛtɔwo ɖekaɖeka lé àkpe ji do. Kpedo eviowo nu nɔ woaɖo ekacaca nywi koɖo Yehowa. (Efe. 6:4) Nɔ ŋsu ɖe lenɔ bu nɔ yi xomu nywiɖeɔ, edasɛ mɔ átɛnŋ ale bu nɔ hamɛ lɔ dru.—Sɔ sɔ koɖo 1 Timɔte 3:5.

21. Nɔ dekpɔ nyi sumɔsumɔdɔwatɔ ɖe, nyi atɛnŋ awaɔ?

21 Nɔviŋsuwo, nɔ mídekpɔnyi sumɔsumɔdɔwatɔɔ, mìɖe kuku mído gbe ɖaɖa yí abu tamɛ kpɔ so enyɔ ciwo wonu le nyɔta cɛ mɛ nu. Míkpla enu ciwo woakpɔ nɔ mɛɖe gbɔxwe aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔ. Míbu tamɛ kpɔ so lé Yehowa koɖo míwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu lɔn mí sugbɔ do. Mína nɔ edro ci míɖo yí akpedo wonu agbesɛnŋ doji. (1 Piɛ 4:​8, 10) Kpɔ jijɔ ci wokpɔnɔ nɔ èkpekpeɛdo ao xomu gbɔngbɔn mɛ tɔ lɔ nu. Yehowa le cu shi nɔ mí sugbɔ do agbla ciwo míaje ji keŋ yí avanyi sumɔsumɔdɔwatɔ!—Fili. 2:13.

EHAJIJI 17 “Ŋlɔn”

a FOTO CI YÍ LE AKPA LƆ JI GƆNMƐÐEÐE: Le emiɔmɛɔ, Yesu sɔ yiɖeki hwe yí kpekpeɛdo yi nukplaviwo nu; le ɖushi mɛɔ, sumɔsumɔdɔwatɔ ɖeka kpekpeɛdo nɔviŋsu shinshin ɖeka nu le hamɛ lɔ mɛ.