Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 14

Hamɛmɛshinshinwo, míkpɔtɔ awanɔ apotru Pɔlu tɔ han

Hamɛmɛshinshinwo, míkpɔtɔ awanɔ apotru Pɔlu tɔ han

“Mí kplɔ anyi kpɔwɛ do.”—1 KOR. 11:1.

EHAJIJI 99 Nɔvi Akpeakpewo

SUSU VEVI LƆ *

1-2. Lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ asran Pɔlu kpɔwɛ do le egbɛ mɛɔ?

 APOTRU Pɔlu lɔn nɔviɛwo. Éwa edɔ sɛnsinɖe sɔ kpedo wo nu. (Edɔ. 20:31) Eyi taɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu lɔwo luin veviɖe. Hweɖekanu ci hamɛmɛshinshin ciwo yí le Efezi se mɔ yewodagbekpɔ Pɔlu keɔ, “wo pleŋ lɔ fan avin sugbɔ.” (Edɔ. 20:37) Mìwo hamɛmɛshinshin edɔsɛnsinwatɔwo can lɔn nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo sugbɔ yí wojenɔ agbla veviɖe donɔ alɔ wo. (Fili. 2:16, 17) Vɔ hweɖewonuɔ, edɔ lɔ wawa denɔnɔ fafɛɖe nɔ wo o. Nyi yí atɛnŋ akpedo wo nuɔ?

2 Mìwo hamɛmɛshinshin edɔsɛnsinwatɔwo atɛnŋ akpla nu so Pɔlu kpɔwɛ lɔ mɛ. (1 Kor. 11:1) Pɔlu denyi mawudɔla o. Nuvɔnmɛ enyi, eyi taɖo ejenɔ agbla veviɖe gbɔxwe awa enunywi. (Rɔm. 7:18-20) Cukaɖawo sugbɔ le kɔ ni. Vɔ Pɔlu demi edɔ wawa sɛnsinɖe yí asɔ kpedo nɔviwo nu alo wɛkɔ lé mawɛ do o. Shigbe Pɔlu nɛɔ, hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ aɖu cukaɖa ciwo wodokɔ go ji yí akpɔtɔ akpɔkɔ jijɔ le Yehowa sɛnsɛn mɛ. Nɔ hamɛmɛshinshinwo sran Pɔlu kpɔwɛɔ, woatɛnŋ akpɔtɔ asɛnkɔ Yehowa koɖo jijɔ nɔ cukaɖawo li can. Mína mìakpɔ lé woatɛnŋ awɛ do.

3. Nyi mɛ mìagbeje le nyɔta cɛ mɛɔ, yí nyi woakpedo mì nu mìawaɔ?

3 Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ cukaɖa amɛnɛ ciwo hamɛmɛshinshinwo donɔ go: (1) lé woawɛ azannɔ gamɛ do kunuɖeɖedɔ lɔ nu, gan yí agbekpɔtɔ awakɔ edɔ ciwo pleŋ yí le kɔ nɔ wo, (2) ajinɔ gamɛ keŋ ado ŋsɛn nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo, (3) lé woawɛ akpanŋkɔ wowoŋtɔwo gbɔjɔgbɔjɔwo koɖo (4) lé woawɛ akpɔtɔ awanɔ dɔ koɖo nɔviwo ci nɔvi cɛwo wanɔ afɛn can. Mìakpɔ lé Pɔlu ɖu cukaɖa ŋtɔ́wo ji ɖekaɖeka koɖo lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ asran yi kpɔwɛ do.

LÉ WOAWƐ AZANNƆ GAMƐ DO KUNUÐEÐEDƆ LƆ NU, GAN YÍ AGBEKPƆTƆ AWAKƆ EDƆ CIWO PLEŊ YÍ LE KƆ NƆ WO

4. Taŋfuin nyi yí taɖo atɛnŋ agbɔnnu nɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ woanyi kpɔwɛ le kunuɖeɖedɔ lɔ wawa mɛɔ?

4 Ŋci yí taɖo ecɛ wawa defa o. Edɔ sugbɔ le kɔ nɔ hamɛmɛshinshinwo yí wogbenɔnɔ ŋkɔ le kunuɖeɖedɔ lɔ wawa mɛ. Le kpɔwɛ mɛ, sugbɔtɔ le wo mɛ kpɔnɔ kwɛshila dodomɛ bɔbɔwo ji alo kpɔnɔ hamɛ Bibla nukplakpla ji. Wogbexonɔ jugbaja nuxuwo hɛnnɛ. Wonanɔ kpla sumɔsumɔdɔwatɔwo yí gbesɔ jijɔ donɔ zo lanmɛ nɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo. (1 Piɛ 5:2) Hamɛmɛshinshin ɖewo wanɔ dɔ yí cunɔ Fyɔɖuxuxɔ koɖo teokrasixɔ buwo yí gbelenɔ bu nɔ wo. Wowanɔ edɔ cɛwo gan yí gbewanɔ edɔ vevitɔ ci yí nyi eŋɛnywidradradɔ lɔ shigbe mɛkpɛtɛwo nɛ.—Mt. 28:19, 20.

5. Kpɔwɛ ci Pɔlu ɖo ɖɛ le eŋɛnywidradradɔ lɔ mɛɔ?

5 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akpla so Pɔlu gbɔ. Le Filipitɔwo 1:10 mɛɔ, Pɔlu nu enu ci yí kpedo nu yí esun ji yí wa kunuɖeɖedɔ lɔ. Édo ŋsɛn mì mɔ mìwo le kpɔ “enu ciwo le veviɖe wu ajeshi.” Pɔlu wa do nukplamu ci yiŋtɔ na ji. Kunuɖeɖedɔ lɔ yí nyi enuvevitɔ ni le agbe mɛ, eyi ewa na nɔ exwe sugbɔ. Édra eŋɛnywi lɔ le ‘jugbaja yí gbekpla nu amowo le wowo xwewo mɛ.’ (Edɔ. 20:20) Denyi hwenu yí drui ewanɔ dɔ cɛ alo asɔ azan ɖeka kpoŋ le kwɛshila lɔ mɛ keŋ adra eŋɛnywi lɔ o. Nɔ emɔ ɖekpokpui vlɛ yí hun niɔ, éɖenɔ kunu le gaɖekpokpui mɛ! Le kpɔwɛ mɛ, ci ele te kpɔ yi kpenawo le Atɛniɔ, éɖe kunu nɔ ju lɔ mɛveviwo le nɔ yí ɖewo le wo mɛ ɖo to nyɔ lɔ nywiɖe. (Edɔ. 17:16, 17, 34) Ci evale “gakpa mɛ” can ɔ, éɖenɔ kunu nɔ mɛɖekpokpui ci ekpɔ duu.—Fili. 1:13, 14; Edɔ. 28:16-24.

6. Ekpla ci Pɔlu na mɛbuwoɔ?

6 Pɔlu zan yi gamɛ nywiɖe. Blaŋblaŋ ɔ, éyɔnɔ nɔvi buwo nɔ woavakplɔɛ yi kunuɖegbe. Le kpɔwɛ mɛ, éyɔ Ʒan Maki yí ekplɔɛdo le ejugoduŋɛnywidradradɔ mɔzɔnzɔn ŋkɔtɔ mɛ yí le evetɔ mɛɔ, éyɔ Timɔte yí ekplɔɛdo. (Edɔ. 12:25; 16:1-4) Kankandoji li mɔ, Pɔlu wa enu ci ji ekpe keŋ kpla nu ŋsu cɛwo so lé woawa totowo do le hamɛ lɔ mɛ, lé woawa lɛngbɔkplɔkplɔdɔ lɔ nywiɖe do koɖo lé woawɛ anyi nukplamɛtɔ bibi.—1 Kor. 4:17.

Le gbesɔsɔ aɖenɔ kunu shigbe Pɔlu nɛ (Kpɔ mamamɛ 7) *

7. Lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ awa do nyɔ ci Pɔlu nu le Efezitɔwo 6:14, 15 mɛ ji doɔ?

7 Nukplamu lɔ. Hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ asran Pɔlu kpɔwɛ nɔ wole gbesɔsɔ yí aɖe kunu le fiɖekpokpui le gaɖekpokpui mɛ yí danyi kunuɖeɖe le axomɛ yi axomɛ ɖekɛ kpoŋ yí woawanɔ o. (Hlɛn Efezitɔwo 6:14, 15.) Le kpɔwɛ mɛ, woatɛnŋ aɖe kunu nɔ woxwlekɔ nu le fiɖe alo fini wowanɔ dɔ le. Alo nɔ wocukɔ Fyɔɖuxuxɔwoɔ, woatɛnŋ aɖe kunu nɔ mɛ ciwo yí sɔ nɔ gbɔ alo aɖe kunu nɔ mɛ ciwo shi woxwlenɔ nu le. Shigbe Pɔlu nɛɔ, hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ ana kpla mɛbuwo, vevitɔ sumɔsumɔdɔwatɔwo hwenu woaɖekɔ kunu koɖo wo.

8. Nyi eʒan mɔ hamɛmɛshinshinwo awanɔ hweɖewonuɔ?

8 Hamɛmɛshinshinwo deɖo anu gbeɖe mɔ, hamɛ lɔ mɛ dɔwo koɖo ekán lɔ mɛ dɔwo xa yewo keke yewodekpɔ gamɛ aɖe kunu o. Eyi taɖo nɔ woakpɔtɔ awanɔ nu le dredrenuɔ, etɛnŋ ʒan hweɖewonu mɔ woagbe edɔ sugbɔ xɔxɔ. Gbɔxwe hamɛmɛshinshin ɖe axɔ edɔ yoyu bu ɖeɔ, éɖo abu tamɛ kpɔ le gbedodoɖa mɛ mɔ nɔ yexɔɛ ɖe, yeatɛnŋ akpɔtɔ awakɔ nuvevitɔwo ma. Enuvevitɔ lɔ ɖewo yí nyi: sɛnsɛn xomumɛtɔ wawa kwɛshila ɖeshiaɖe, kunuɖeɖedɔ lɔ wawa koɖo ezolelanmɛ alo ekplanana eviɛwo le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ. Egbɔnnɔnu nɔ mɛɖewo mɔ yewoagbe edɔ sugbɔ xɔxɔ. Vɔ woɖo akando ji mɔ, Yehowa mɔŋje jiji yewotɔ mɛ mɔ yewoawa enuwo pleŋ le dredrenu mɛ.

ŊSƐNDODO NƆVIŊSU KOÐO NƆVINYƆNUWO

9. Cukaɖa ci hamɛmɛshinshinwo donɔ goɔ?

9 Ŋci yí taɖo ecɛ wawa defa o. Cukaɖa sugbɔ le Yehowa mɛwo ji. Le ŋkeke kpɛtɛkpɛtɛ cɛwo mɛɔ, mì pleŋ yí ʒan ŋsɛndoamu, kpekpedonu koɖo akɔnfɛ. Yí hweɖewonuɔ, eʒan mɔ woakpedo mɛɖewo nu nɔ woatrɔ adɛn. (1 Tɛs. 5:14) Nyɔnɔnwi enyi mɔ, hamɛmɛshinshinwo datɛnŋ aɖe cukaɖa ciwo pleŋ yí le Yehowa mɛwo ji si o. Ganŋgan, Yehowa ji mɔ hamɛmɛshinshinwo le je agbla ado ŋsɛn ye lɛngbɔwo keŋ aglɔnnɔ ta nɔ wo. Vɔ ci edɔ sugbɔ le hamɛmɛshinshinwo ji ahan ɖe, lé woawɛ akpenɔdo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ciwo yí le ʒan mɛ nu doɔ?

Kannɔfu mɛbuwo yí adonɔ ŋsɛn wo (Kpɔ mamamɛ 10, 12) *

10.1 Tɛsalonikitɔwo 2:7 dasɛ mɔ Pɔlu lenɔ bu nɔ Mawu mɛwo doɔ?

10 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akpla so Pɔlu gbɔ. Pɔlu jinɔ gashiagamɛ mɔ yeakannɔfu nɔviwo yí agbedo ŋsɛn wo. Anyɔ mɔ hamɛmɛshinshinwo asran yi kpɔwɛ keŋ asɔ lɔnlɔn koɖo xomɛvu awanɔ nu do nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo nu. (Hlɛn 1 Tɛsalonikitɔwo 2:7.) Pɔlu nu nɔ yi kpena xɔsetɔwo mɔ yelɔn wo yí Yehowa can lɔn wo. (2 Kor. 2:4; Efe. 2:4, 5) Pɔlu nyi xlɔ koɖo mɛ ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ yí nɔnɔ ju koɖo wo. Évoŋ yí xonɔ nuxu so enu ciwo yí xɛkɔ nu koɖo yi gbɔjɔgbɔjɔwo nu nɔ nɔviwo yí sɔ dasɛ nɔ wo mɔ yekando wo ji. (2 Kor. 7:5; 1 Tim. 1:15) Ele ahan gan, Pɔlu desɔnɔ susu ɖo yiŋtɔ cukaɖawo ji o. Vɔ éji mɔ yeakpedo ye nɔviyewo nu.

11. Nyi yí taɖo Pɔlu nanɔ kpla nɔviɛ ŋsu koɖo nɔviɛ nyɔnuwoɔ?

11 Hweɖewonuɔ, evaʒannɔ mɔ Pɔlu ana kpla nɔviɛ ŋsu koɖo nɔviɛ nyɔnuwo. Vɔ dewɛni koɖo dɔmɛzi gbeɖe o. Éna kpla wo ɖo élɔn wo yí ji mɔ yeaglɔn ta nɔ wo so afɔku vovovowo mɛ. Éjenɔ agbla yí nukplamu yitɔwo gɔnmɛsese nɔnɔ fafɛɖe yí ji mɔ woalɔn awa do wo ji. Le kpɔwɛ mɛ, le wema ci Pɔlu ŋwlɛ ɖaɖa Korɛntitɔwo mɛɔ, éna nukplamu sɛnŋsɛnŋ ɖeka wo. Yi goduɔ, évadɔ Titu ɖaɖa wo. Pɔlu xa le yiɖeki mɛ ɖo, denya nɔ woawa do ekpla ci yena wo le wema lɔ mɛ ji o. Ejɔ ji nɔ Pɔlu sugbɔ mɔ ci wohlɛn nyɔ lɔwoɔ, wolɔn yí xɔ yí nukplamu lɔwo yí wa do wo ji!—2 Kor. 7:6, 7.

12. Lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ ado ŋsɛn wowo kpena xɔsetɔwo doɔ?

12 Nukplamu lɔ. Hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ asran Pɔlu kpɔwɛ, nɔ wonɔnɔ ju koɖo wowo kpena xɔsetɔwo. Emɔ ɖeka ci ji woawɛ le yí nyi mɔ, woaɖe blɛ avanɔ bɔbɔwo keŋ akan seŋ koɖo nɔviwo yí asɔ do ŋsɛn wo. Nɔ woado ŋsɛn nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu ɖe ci yí le ʒan mɛɔ, dexɔnɔ gamɛ sugbɔ le wo shi o. (Rɔm. 1:12; Efe. 5:16) Hamɛmɛshinshin ci yí wanɔ Pɔlu tɔ han sɔnɔ Bibla sɔ donɔ ŋsɛn nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo xɔse yí nanɔ kankandoji wo mɔ Mawu lɔn wo. Égbedanasɛ nɔ wo mɔ yelɔn wo. Ékannɔ seŋ koɖo wo blaŋblaŋ yí kannɔfu wo do enu ciwo wowanɔ ŋci. Nɔ evaʒan mɔ hamɛmɛshinshin ɖe ana kpla mɛɖeɔ, Mawu Nyɔ lɔ ezannɔ yí nunɔ enu ci mɛ lɔ ɖo atrɔ ni teŋ, vɔ éwɛni koɖo xomɛfafa nɔ amɛ lɔ atɛnŋ alɔn awa doji.—Gal. 6:1.

LÉ WOAWƐ AKPANŊKƆ WOWOŊTƆWO GBƆJƆGBƆJƆWO

13. Lé hamɛmɛshinshin ɖe atɛnŋ akpɔnɔ yi gbɔjɔgbɔjɔwo doɔ?

13 Ŋci yí taɖo ecɛ wawa defa o. De amɛkpekpewo yí hamɛmɛshinshinwo nyi o. Shigbe mɛkpɛtɛwo nɛɔ, wowanɔ afɛnwo. (Rɔm. 3:23) Etɛnŋ gbɔnnu nɔ wo hweɖewonu mɔ, woaɖo susu nywi do wowoŋtɔwo gbɔjɔgbɔjɔwo nu. Mɛɖewo tɛnŋ sɔ susu ɖo wowo gbɔjɔgbɔjɔwo ji sugbɔ keke lanmɛ agble nɔ wo. Taŋfuin ɖewo tɛnŋ kpɔɛ mɔ yewo gbɔjɔgbɔjɔwo dele veviɖe o yí deʒan mɔ, yewoawa trɔtrɔ ɖe o.

14. Sɔ koɖo Filipitɔwo 4:13 ɖe, lé amɛɖekisɔsɔhwe kpedo Pɔlu nu yí eɖo susu nywi do yi gbɔjɔgbɔjɔwo nu doɔ?

14 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akpla so Pɔlu gbɔ. Pɔlu sɔ yiɖeki hwe yí nya mɔ yedatɛnŋ kpanŋkɔ ye gbɔjɔgbɔjɔwo yeɖekɛ o. Énya mɔ yeʒan ŋsɛn ci yí so Mawu gbɔ. Sasaɔ, éci yumɛ nɔ Kristotɔwo sɛnŋsɛnŋɖe. Vɔ le yiyimɛɔ, évamɔŋje mɛ mɔ enu ci yewa denyɔ o yí eɖe blɛ yí trɔ yi susu koɖo yi dɛn. (1 Tim. 1:12-16) Toto Yehowa kpekpedonu mɛɔ, évanyi hamɛmɛshinshin amɛlɔntɔ ɖeka ci yí sɔ yiɖeki hwenɔ yí gbesenɔ vevi do amɛ nu. Énya mɔ yewa afɛn sugbɔwo, vɔ dekpɔtɔ yí bubuɔ tamɛ so wo nu o. Ewaɖeɔ, ékando Yehowa ji mɔ yeasɔ ke ye. (Rɔm. 7:21-25) Dekpɔkɔ mɔ mɔ, yedagbewa afɛn ɖe gbeɖe o. Vɔ éje agbla veviɖe nɔ Kristotɔwo nɔnɔmɛ ci eɖo agbenyɔkɔ doji yí sɔ yiɖeki hwe yí kando Yehowa ji mɔ yeakpedo ye nu yeawa edɔ ci eɖo nɔ ye.—1 Kor. 9:27; hlɛn Filipitɔwo 4:13.

Je agbla veviɖe aɖu eoŋtɔ gbɔjɔgbɔjɔwo ji (Kpɔ mamamɛ 14-15) *

15. Lé hamɛmɛshinshin ɖe awɛ aɖo susu nywi do yi gbɔjɔgbɔjɔwo nuɔ?

15 Nukplamu lɔ. De amɛmaɖoafɛnwo hamɛmɛshinshinwo nyi taɖo wosɔ wo o. Vɔ Yehowa kpɔkpɔ emɔ mɔ, woalɔn do wowo fɛnwo ji yí ana wowo Kristotɔwo nɔnɔmɛwo anyɔkɔ doji. (Efe. 4:23, 24) Anyɔ mɔ, hamɛmɛshinshin ɖe azan enu ci ekplakɔ le Bibla mɛ yí agbeje yiɖeki mɛ kpɔ yí akpɔ mɔ, trɔtrɔ ɖe li yeawa le ye gbe mɛ ma. Eyi Yehowa akpedo nu akpɔkɔ jijɔ yí anyi hamɛmɛshinshin nywi.—Ʒaki 1:25.

LÉ WOAWƐ AKPƆTƆ AWANƆ DƆ KOÐO NƆVIWO CI NƆVI CƐWO WANƆ AFƐN CAN

16. Nyi yí atɛnŋ jɔ, nɔ hamɛmɛshinshin ɖe sɔ susu ɖo gbɔjɔgbɔjɔ nɔviwo tɔ jiɔ?

16 Ŋci yí taɖo ecɛ wawa defa o. Ci hamɛmɛshinshinwo nɔnɔ ju sugbɔ koɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo le hamɛ lɔ mɛɔ, etɛnŋ nɔ fafɛɖe nɔ wo mɔ woajeshi wowo gbɔjɔgbɔjɔwo. Vɔ nɔ wodenya wawaɔ, wotɛnŋ vatɔ dɔmɛzi dodo, ave xomɛ do wo alo ado hwɛ wo. Pɔlu kanxle Kristotɔwo mɔ eyi Satana jijiɛ mɔ wole wa.—2 Kor. 2:10, 11.

17. Lé Pɔlu kpɔnɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo doɔ?

17 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akpla so Pɔlu gbɔ. Pɔlu ɖonɔ susu nywi do nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo nu. Énya mɔ wowanɔ afɛnwo ɖo hweɖewonuɔ, woje agɔ do yiŋtɔ nu hɛnnɛ. Vɔ Pɔlu nya mɔ denyi ci mɛɖe wa afɛn taɖo woakpɔɛ mɔ yɛnyi amɛdɔndɔn o. Élɔn nɔviwo yí sɔ susu ɖo wowo dɛn nywiwo ji. Nɔ enunywiwawa gbɔnkɔnu nɔ nɔvi ɖeɔ, édonɔ jeshi mɔ susu nywi le shi yí eʒan kpekpedonu gbɔxwe awa nunywi lɔ.

18. Nyi èkpla so lé Pɔlu wa nu do Evodi koɖo Sɛntishi nu mɛɔ? (Filipitɔwo 4:1-3)

18 Le kpɔwɛ mɛ, do jeshi lé Pɔlu wa nu do nɔvinyɔnu amɛve ɖekawo nu le Filipi hamɛ lɔ mɛ do. (Hlɛn Filipitɔwo 4:1-3.) Ele shigbe mɔ, evu ɖeka le gblamɛ nɔ Evodi koɖo Sɛntishi nɛ yí wodegbenyinɔ o. Pɔlu dewa dɔmɛzi, tɔ nyɔ toto alo do hwɛ wo o. Ewaɖeɔ, ésɔ susu ɖo wowo nɔnɔmɛ nywiwo ji. So exwe sugbɔ ke yí nɔvinyɔnu egbejinɔtɔ cɛwo tɔ Yehowa sɛnsɛn. Pɔlu nya mɔ Yehowa lɔn wo. Susu nywi ci yí Pɔlu ɖo do wo nu na edo ŋsɛn wo mɔ wo le kpɔ nyɔ lɔ gbɔ yí awa fafa. Ci Pɔlu sɔ susu ɖo mɛbuwo nɔnɔmɛ nywiwo ji le hamɛ ŋtɔ́ mɛɔ, ékpɔtɔ kpɔkɔ jijɔ yí wa exlɔ nywiwo ɖɛ le wo mɛ.

Tekpɔ nɔ ŋgbedonɔ hwɛ mɛbuwo o (Kpɔ mamamɛ 19) *

19. (a) Susu nywi ci hamɛmɛshinshinwo asɔ kpɔnɔ wowo kpena xɔsetɔwoɔ? (b) Nyi foto ci yí dasɛ hamɛmɛshinshin ɖeka ci yí cucukɔ Fyɔɖuxuxɔ mɛ atɛnŋ akpla eoɔ?

19 Nukplamu lɔ. Hamɛmɛshinshinwo, mísɔnɔ susu ɖo nɔnɔmɛ nywi ciwo yí le nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo shi. Nuvɔnmɛ wonyi pɛɛ, vɔ nɔnɔmɛ nywiwo le wo shi yí mìakpɔ adro. (Fili. 2:3) Nyɔnɔnwi enyi mɔ, hamɛmɛshinshinwo tɛnŋ na kpla nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu ɖe hweɖewonu. Vɔ shigbe Pɔlu nɛɔ, hamɛmɛshinshinwo ɖo aje agbla nɔ wowoŋgbesɔ susu ɖo enyɔ ci mɛɖe nu alo nu ci ewa koɖo dɔmɛzi ji o. Vɔ lé nɔvi lɔ lɔn Yehowa do, lé edokɔ ji le Mawu sɛnsɛn mɛ do koɖo lé ejikɔ mɔ yeawa nunywi ji yí hamɛmɛshinshinwo asɔ susu ɖo. Hamɛmɛshinshin ciwo yí sɔ susu ɖonɔ mɛbuwo nɔnɔmɛ nywiwo ji na yí ɖekawawa koɖo lɔnlɔn nɔnɔ hamɛ lɔ mɛ.

MÍKPƆTƆ AWANƆ PƆLU TƆ HAN

20. Nɔ hamɛmɛshinshinwo kpɔtɔ wakɔ Pɔlu tɔ han ɖe, lé woakpɔ nyɔna so mɛ doɔ?

20 Hamɛmɛshinshinwo, nɔ míkpɔtɔ kplakpla nu so Pɔlu nuɔ, akpedo mí nu sugbɔ. Le kpɔwɛ mɛ, nɔ míyi Index des publications des Témoins de Jéhovah mɛ yí kpɔ nyɔgbe “Paul” ɔ, míakpɔ kpɔwɛ ci Pɔlu ɖo ɖɛ le gɔnmɛ nɔ “Exemple pour les anciens.” Nɔ èhlɛnkɔ kpɔwɛ lɔwoɔ, biɔ eoɖeki se mɔ: ‘Lé Pɔlu kpɔwɛ lɔ atɛnŋ akpedo ŋnu makpɔtɔ akpɔnɔ jijɔ le edɔ ciwo ŋwakɔ le hamɛ lɔ mɛɔ?’

21. Nyi ji hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akandoɔ?

21 Hamɛmɛshinshinwo, míɖo ŋwi mɔ, Yehowa dekpɔkɔ emɔ mɔ míanyi amɛmaɖoafɛnwo o, vɔ egbejinɔnɔ yí ebiɔkɔ so mí shi. (1 Kor. 4:2) Yehowa kpɔ jijɔ do edɔ sɛnsin ci yí Pɔlu wa le egbejinɔnɔ mɛ nu. Míkando ji mɔ, edɔ ciwo míwakɔ ni jeŋ ni. Yehowa “a ɖoŋwi edɔ pleŋ ciwo yí mí wa. Mawu a ɖoŋwi lɔnlɔn ci yí mí ɖo ni toto alɔ̀du ci yí mí do Yi mɛwo mɛ. Mawu a gbe ɖoŋwi mɔ mí a kpɔtɔ a donɔ alɔ̀ Yi mɛwo.”—Ebre. 6:10.

EHAJIJI 87 Miva! Ne Miakpɔ Gbɔdzɔe

^ par. 5 Mìkpɔkɔ nyɔna taŋ so edɔ sɛnsin ci hamɛmɛshinshinwo wanɔ yí sɔ kpekɔdo mì nu mɛ! Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ enu amɛnɛ ciwo yí na egbɔnnɔnu nɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ woawa dɔ lɔ fafɛɖe. Mìagbekpɔ lé apotru Pɔlu kpɔwɛ lɔ atɛnŋ akpedo hamɛmɛshinshinwo nu woaɖu cukaɖa cɛwo ji. Nyɔta cɛ akpedo mìwo pleŋ nu nɔ mìasenɔ vevi do mìwo hamɛmɛshinshinwo nu yí alɔn wo yí ana edɔ lɔ anɔ fafɛɖe nɔ wo.

^ par. 61 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Nɔviŋsu lɔ ɖekɔ kunu nɔ yi dɔmɛkpena ci woso le dɔ mɛ jeŋkɔ nɔ.

^ par. 63 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Hamɛmɛshinshin lɔ sɔ xomɛfafa kpekɔdo nɔviŋsu ɖeka ci yí ɖekɔ yiɖeki do akpo nu.

^ par. 65 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Nɔviŋsu lɔ nakɔ nukplamunyɔ nɔviŋsu ci wodo dɔmɛzi nɔ.

^ par. 67 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Nɔviŋsu lɔ ŋtɔ yí va dɔwagbe, gan yí mukɔ munu; ci hamɛmɛshinshin lɔ kpɔɛ can ɔ, deto nyɔ ni o.