Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 6

‘Ŋsu yí nyi eta nɔ nyɔnu’

‘Ŋsu yí nyi eta nɔ nyɔnu’

“Ŋsu nyi eta nɔ nyɔnu.”—1 KOR. 11:3.

EHAJIJI 13 Kristo, Míaƒe Kpɔɖeŋuɖola

SUSU VEVI LƆ *

1. Nɔ nɔvinyɔnu trɛnnɔ ɖe bukɔ tamɛ kpɔ so mɛ ci aɖe nu ɖe, nyɔ ɖewo ci atɛnŋ abiɔ yiɖeki seɔ?

KRISTOTƆWO pleŋ yí le gɔnmɛ nɔ Yesu Kristo tanyinyi ci nu afɛn ɖekɛ dele o. Vɔ nɔ nyɔnu Kristotɔ ɖe ɖe asuɔ, évacinɔ ŋsu nuvɔnmɛ tanyinyi gɔnmɛ. Ecɛ atɛnŋ agbɔnnu hweɖewonu. Eyi taɖo nɔ ébukɔ tamɛ kpɔ so nɔviŋsu ci aɖe nuɔ, éɖo abiɔ yiɖeki se mɔ: ‘Nyi yí dasɛ mɔ nɔviŋsu cɛ anyi xomutatɔ nywiɔ? Ésɔ Yehowa sɛnsɛn ɖo texwe ŋkɔtɔ le yi gbemɛa? Nɔ denyi ahan yɔ ɖe, nyi yí na ŋkpɔɛ mɔ yɛanyi xomutatɔ ci yí akpedo ŋnu nasɛn Yehowa nywiɖe nɔ mìlé alɔɔ?’ Le nyɔnɔnwi mɛɔ, nɔvinyɔnuwo ɖo abiɔ wowoɖeki se mɔ: ‘Nɔnɔmɛ nywi ciwo yí ŋhɛn yikɔ asuxweɔ? Ŋdonɔ ӡinxo yí wanɔ xomɛvua? Nyɛ koɖo Yehowa nyi exlɔ bakpomadɔn a?’ (Ŋun. 4:9, 12) Jijɔ ci nyɔnu ɖe akpɔ le asuxwe anɔ te do gbeta ɖewo ci esɔ gbɔxwe yí ɖe asu ji.

2. Nyi nu mìaxo nuxu so le nyɔta cɛ mɛɔ?

2 Mìwo nɔvinyɔnu Kristotɔ miliɔn nɛniɖe ɖonɔ kpɔwɛ nywi keŋ bubɔnɔ wowoɖekiwo nɔ wowo suwo. Woje nɔ kanfukanfu! Enyi jijɔ nɔ mì mɔ mìsɛnkɔ Yehowa doju koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ cɛwo! Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ ɖoŋci nɔ nyɔbiɔse amɛtɔn cɛwo: (1) Cukaɖa ɖewo ciwo nyɔnu le asuxwewo donɔ goɔ? (2) Nyi yí taɖo nyɔnu ɖe acin mɔ yeabubɔ yeɖeki nɔ ye suyeɔ? (3) Nyi ŋsu koɖo nyɔnu Kristotɔwo atɛnŋ akpla so lé Yesu, Abigaili, koɖo Ӡozɛfu ashiɛ Mari ci yí nyi Yesu nɔlɔ bubɔ wowoɖekiwo doɔ?

CUKAÐA CIWO NYƆNU KRISTOTƆ LE ASUXWEWO DONƆ GOƆ?

3. Nyi yí taɖo asu koɖo ashiwo donɔ go cukaɖawoɔ?

3 Alɔlele nyi nunana maɖoafɛn so Mawu gbɔ, vɔ agbetɔwo nyi nuvɔnmɛwo. (1 Ӡan 1:8) Eyi taɖo Mawu Nyɔ lɔ kanxle asu koɖo ashiwo mɔ woado go cukaɖawo, emɔ woakpɔ “xaxa le gbaza mɛ.” (1 Kor. 7:28) Mìakpɔ cukaɖa ɖewo ciwo nyɔnu le asuxwe atɛnŋ ado go.

4. Taŋfuin nyi yí ana nyɔnu le asuxwe ɖe akpɔɛ mɔ nɔ yebubɔ nɔ ye suyeɔ, anyi woɖe ye kpɔtɔɔ?

4 Taŋfuin lé wohɛn nyɔnu ɖe do tɛnŋ na akpɔɛ mɔ yɛaɖe ye kpɔtɔ, nɔ yebubɔ yeɖeki nɔ ye suye. Marisol ci yí le États-Unis nu mɔ: “Le fini ŋshin leɔ, wonunɔ nɔ nyɔnuwo gashiagamɛ mɔ, woɖo atekpɔ asɔ ta koɖo ŋsuwo le ŋɖekpokpui mɛ. Ŋnya mɔ Yehowa yí sɔ gbeta mɔ ŋsu le nyi ta yí nyɔnu asɔ yiɖeki hwe, gan yí woado bubu yi nu. Vɔ xexe lɔ nunɔ mɔ woŋgbebubɔ nɔ asu o, eyi taɖo egbɔnnɔnu wawa.”

5. Susu dɔndɔn ciwo ŋsu ɖewo ɖo do nyɔnuwo nuɔ?

5 Ele ahan gan, nyɔnu ɖe tɛnŋ ɖe ŋsu ci yí kpɔɛni mɔ nyɔnuwo dele veviɖe sɔ koɖo ŋsuwo o. Nɔvinyɔnu ɖeka ci yí tɔ mɔ Ivon yí le Amɛliki Fɔde nu mɔ: “Le mìwo jumɛɔ, ŋsuwo yí ɖunɔ nu doŋkɔ gbɔxwe nyɔnuwo vaɖunɔ cidu. Wonunɔ mɔ nyɔnuvihwɛwo yí aɖa nu yí aklɔ agban, vɔ vinɔwo koɖo wowo vi nyɔnuviwo yí awa edɔ ɖekpokpui nɔ wowo vi ŋsuviwo. Wonunɔ nɔ ŋsuviwo mɔ, wowo yí nyi ‘efyɔ le axweɛ mɛ.’” Nɔvinyɔnu ɖeka ci yí tɔ mɔ Yingling yí le Asie nu mɔ: “Le mìwo gbe mɛɔ, wonunɔ mɔ deӡan mɔ nyɔnuwo anya ŋɖɛ alo aɖo nujikpekpewo o. Edɔ ci yí woɖo awa yí nyi axomɛdɔwo pleŋ yí wodekpɔ emɔ anu susu ɖekɛ nɔ wowo suwo o.” Susu cɛwo deso Bibla mɛ o. Nɔ ŋsu ɖe wanɔ ahan koɖo ashiɛɔ, anyi deluin o, ádɔ agbe lɔ agbɔnnu nɔ ashiɛ, desrankɔ Yesu o yí yi nu dakpe nɔ Yehowa o.—Efe. 5:28, 29; 1 Piɛ 3:7.

6. Nyi nyɔnu le asuxwewo ɖo awanɔ keŋ ado ŋsɛn kacaca ci yí le wo koɖo Yehowa gblamɛɔ?

6 Shigbe lé wonui le nyɔta ci yí vayi mɛ nɛɔ, Yehowa ji mɔ ŋsu Kristotɔwo le kpɔ gbɔngbɔnmɛ, seselelanmɛ koɖo ŋcilanmɛ ӡanwo gbɔ nɔ wowo xomuwo. (1 Tim. 5:8) Ele ahan gan, nɔvinyɔnu le asuxwewo ɖo aji gamɛ keŋ ahlɛnnɔ Mawu Nyɔ lɔ yí abunɔ tamɛ kpɔ so nu ŋkeŋke yí agbedonɔ gbe ɖaɖa nɔ Yehowa so jimɛ. Ecɛ atɛnŋ agbɔnnu. Nyɔnu le asuxwewo xanɔ sugbɔ, eyi taɖo wotɛnŋ kpɔɛ mɔ gamɛ koɖo ŋsɛn dele yewo shi yewoawa enu cɛwo, vɔ ele veviɖe mɔ woaji gamɛ awɛni. Nyi yí taɖoɔ? Ðo Yehowa ji mɔ mìwo ɖekaɖeka le nyi xlɔ koɖo ye yí agbedonɔ ŋsɛn ekacaca lɔ.—Edɔ. 17:27.

7. Nyi yí ana ale fafɛɖe nɔ nyɔnu le asuxwe mɔ yɛabubɔ nɔ asuɔɔ?

7 Eze gbawlɛ mɔ, nyɔnu le asuxwe ɖo aje agbla sɛnsinɖe keŋ abubɔ nɔ asuɔ ci yí nyi nuvɔnmɛ. Vɔ, nɔ émɔŋje susu ciwo yí taɖo Bibla mɔ yɛ le bubɔ nɔ asuɔ mɛ yí gbelɔn do wo jiɔ, ecɛ wawa anɔ fafɛɖe ni.

NYI YÍ TAÐO NYƆNU ÐE ACIN MƆ YEABUBƆ YEÐEKIƆ?

8. Shigbe lé wonui le Efezitɔwo 5:22-24 mɛ nɛ ɖe, nyi yí taɖo nyɔnu Kristotɔ le asuxwe ɖe acin mɔ, yeabubɔ yeɖeki nɔ ye suyeɔ?

8 Nyɔnu Kristotɔ le asuxwe acin mɔ yeabubɔ yeɖeki nɔ ye suye, ɖo eyi Yehowa biɔ so shi. (Hlɛn Efezitɔwo 5:22-24.) Ékannɔdo Dalɔ ci yí le jeŋkwimɛ ji yí nyanɔ mɔ yɛlɔn ye yí nɔ ŋɖe dahɛn nyɔna vɛ nɔ yeɔ, damɔ ye le wɛ o.—2 Ese. 6:24; 1 Ӡan 5:3.

9. Nɔ nɔvinyɔnu Kristotɔ ɖe donɔ bubu acɛ ci asuɔ ɖo nu ɖe, nyi yí ato so mɛɔ?

9 Xexe lɔ donɔ ŋsɛn nyɔnuwo mɔ, wo le tashi Yehowa sewo yí nɔ mɛɖe bubɔnɔ yiɖekiɔ, anyi yɛɖe yiɖeki kpɔtɔ. Vɔ mɛ ciwo yí kakanɔ susu hunnɔwo dejeshi mìwo Mawu amɛlɔntɔ lɔ ɖɛ o. Yehowa dado ese ɖe nɔ eviɛ nyɔnuvi veviwo yí aɖe wo kpɔtɔ gbeɖe o. Nɔvinyɔnu ci yí jekɔ agbla veviɖe mɔ yeawa edɔ ci Yehowa do ashi nɔ yeɔ, ana fafa anɔ yi xomu mɛ. (Eha. 119:165) Ado asuɔ ji, ado yiŋtɔ ji yí agbedo eviɛwo ji.

10. Nyi mìatɛnŋ akpla so nyɔ ciwo Carol nu mɛɔ?

10 Nyɔnu le asuxwe ci yí bubɔnɔ yiɖeki nɔ asuɔ ci yí nyi nuvɔnmɛ dadasɛ mɔ yelɔn Yehowa ci yí ɖo etanyinyi toto lɔ yí gbebuini. Carol ci yí le Amɛliki Fɔde nu mɔ: “Ŋnya mɔ asunyɛ awa afɛnwo. Ŋnya mɔ lé ŋwanɔ nu do nu nɔ éwa afɛnwo danasɛ lé exlɔnyinyi ci yí le nyɛ koɖo Yehowa gblamɛ le veviɖe nɔŋ sugbɔ do. Eyi taɖo ŋtekpɔ yí kpɔtɔ bubɔnɔ nyɛɖeki ni, ɖo ŋji mɔ anyi nu akpe nɔ Danyɛ ci yí le jeŋkwimɛ.”

11. Nyi yí kpedo nɔvinyɔnu ci yí tɔ mɔ Aneese nu yí esɔ nu kenɔɔ, yí nyi mìatɛnŋ akpla so yi nyɔ lɔwo mɛɔ?

11 Nɔ ŋsu ɖe desɔnɔ ɖe le ashiɛ seselelanmɛ koɖo yi susuwo jiɔ, atɛnŋ agbɔnnu nɔ nyɔnu lɔ gbɔxwe abuini yí abubɔnɔ yiɖeki ni. Vɔ do jeshi enu ci nɔvinyɔnu le asuxwe Aneese wanɔ, nɔ enu cɛ jɔ do ji. Énu mɔ: “Ŋtekpɔ yí ŋdelenɔ nyɔ lɔ do dɔmɛ o. Ŋɖonɔ ŋwi mɔ mì pleŋ yí wanɔ afɛn. Anyi tajinu yí nyi mɔ nasɔ ke faa shigbe lé Yehowa wɛni nɛ. Yí nɔ ŋsɔ nu kiɔ, ŋkpɔnɔ fafa le susumɛ.” (Eha. 86:5) Nɔ nyɔnu le asuxwe ɖe sɔ nu kenɔɔ, atɛnŋ anɔ fafɛɖe ni mɔ abubɔnɔ yiɖeki nɔ asuɔ.

NYI MÌATƐNŊ AKPLA SO BIBLA MƐ KPƆWƐWO MƐƆ?

12. Miwo nu Bibla xo nuxu soɔ?

12 Mɛɖewo tɛnŋ kpɔɛ mɔ, mɛ ci yí bubɔnɔ yiɖeki nyi kleklitɔnɔ. Vɔ susu cɛ denyi nyɔnɔnwi kpetii o. Bibla xo nuxu so amɛ sugbɔ ciwo yí bubɔnɔ wowoɖekiwo nu, gan yí wonyi edɔngbetɔwo. Mína mìakpɔ enu ci mìatɛnŋ akpla so Yesu, Abigaili, koɖo Mari gbɔ.

13. Nyi yí taɖo Yesu bubɔnɔ yiɖeki nɔ Yehowaɔ? Ðe mɛ.

13 Yesu bubɔ yiɖeki nɔ Yehowa, vɔ kankandoji li mɔ denyi ŋɖɛ yí denya alo enujikpekpe yí dele shi taɖo yɔ o. Lé Yesu drenɔ enuwo mɛ fafɛɖe nɔ amɛwo yí womɔnɔŋje mɛ petii do dasɛ mɔ énya ŋɖɛ sugbɔ. (Ӡan 7:45, 46) Yehowa nya mɔ enujikpekpe sugbɔ le Yesu shi, eyi taɖo hwecinu Yehowa wakɔ enushianu le jeŋkwimɛ koɖo nyigban jiɔ, éɖe mɔ nɔ Yesu yí ewa dɔ koɖi. (Elo. 8:30; Ebre. 1:2-4) Yí so hwenu Yehowa fɔn Yesu so kuɔ, ‘ésɔ ŋsɛn pleŋ ni le jeŋkwi mɛ koɖo le nyigban ji.’ (Mt. 28:18) Ci nujikpekpe sugbɔ le Yesu shi can ɔ, égbekpɔtɔ biɔnɔ emɔdasɛnamɛwo so Yehowa gbɔ. Nyi yí taɖoɔ? Ðo élɔn Dalɔ.—Ӡan 14:31.

14. Nyi ŋsuwo atɛnŋ akpla so (a) lé Yehowa kpɔnɔ nyɔnuwo do mɛɔ? (b) nyɔ ciwo woŋwlɛ do Elododo Wema 31 lɔ mɛɔ?

14 Enu ci ŋsuwo atɛnŋ akpla. Denyi kpɔ Yehowa kpɔ nyɔnuwo mɔ wodele veviɖe shigbe ŋsuwo nɛ taɖo yí mɔ wo le bubɔ nɔ wowo suwo yɔ o. Yehowa ŋtɔ ɖo kpe nyɔ cɛ ji ci ecan nyɔnuwo koɖo ŋsuwo nɔ woaɖu fyɔ koɖo Yesu. (Gal. 3:26-29) Yehowa dasɛ mɔ yekando ye Viye ji ci ena acɛ yi. Ahanke, ŋsu ci yí nya ŋɖɛ ana acɛ ɖewo ashiɛ. Ci Mawu Nyɔ lɔ drekɔ edɔ ci nyɔnu bibi awaɔ, emɔ yɛatɛnŋ akpɔ axwe ji, axwle nyigban yí asɛ yí ado ajɔ. (Hlɛn Elododo Wema 31:15, 16, 18.) Denyi hwashi yí enyi yí agɔn maɖe yi susuwo ti o. Ewaɖeɔ, asuɔ ɖonɔ ŋdo nu yí ɖonɔ to yi susuwo. (Hlɛn Elododo Wema 31:11, 26, 27.) Nɔ ŋsu ɖe wanɔ nu do ashiɛ nu koɖo bubu ahan ɔ, nyɔnu lɔ abubɔ yiɖeki ni koɖo jijɔ.

Nyi nyɔnu bibi le asuxwewo atɛnŋ akpla so lé Yesu bubɔ yiɖeki nɔ Yehowa do mɛɔ? (Kpɔ mamamɛ 15)

15. Nyi nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla so Yesu kpɔwɛ mɛɔ?

15 Enu ci nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla. Ci Yesu wa dɔ ganganwo can ɔ, dekpɔɛ mɔ nɔ yebubɔ yeɖeki do Yehowa tanyinyi gɔnmɛɔ, anyi woɖe ye kpɔtɔ o. (1 Kor. 15:28; Fili. 2:5, 6) Ahanke, nɔ nyɔnu bibi ɖe sran Yesu kpɔwɛ keŋ bubɔ yiɖeki nɔ asuɔɔ, dase le yiɖeki mɛ mɔ woɖe ye kpɔtɔ o. Denyi ci elɔn asuɔ ɖekɛ yí dɔ ekpenɔdo nu o, vɔ lɔnlɔn koɖo bubu ci eɖo nɔ Yehowa yí nyi enu ŋkɔtɔ ci yí dɔ.

Ci Abigaili sɔ ŋɖuɖuwo ɖaɖa Davidi koɖo yi mɛwo ɖegbɔɔ, éyi Davidi gbɔ. Eyi eje klo ji do nyigban yí ɖe kuku ni mɔ yɛŋgbewa wadonu keŋ awa nuvɔn gangan o (Kpɔ mamamɛ 16)

16. Sɔ koɖo 1 Samiɛli 25:3, 23-28 ɖe, cukaɖa ciwo Abigaili do goɔ? (Kpɔ foto ci yí le akpa lɔ ji.)

16 Abigaili ɖe ŋsu ɖeka ci yí tɔ mɔ Nabali. Ŋsu lɔ nyi amɛɖekitɔjitɔ, egoyitɔ koɖo akpemadotɔ. Nɔ Abigaili ji mɔ yeaɖe ta le alɔlele lɔ mɛ saɔ, atashi Davidi koɖo yi mɛwo awu asuɔ. Vɔ dewɛ ahan o. Ewaɖeɔ, éɖe afɔ ŋtɔŋtɔ ɖewo sɔ glɔn ta nɔ Nabali koɖo wowo xwe gangan lɔ. Kpɔ lé Abigaili ɖo agbe dɔn sugbɔ do gbɔxwe agogo ŋsu 400 ciwo hɛn ahwawanuwo yí asɔ bubu xo nuxu so cukaɖa lɔ nu koɖo Davidi ɖa. Can hɛnnɛɔ, éɖe kuku do nu nɔ asuɔ. (Hlɛn 1 Samiɛli 25:3, 23-28.) Davidi do jeshi zeɖeka mɔ, Yehowa yí zan nyɔnu edɔngbetɔ cɛ yí sɔ na nukplamu ye nɔ yeŋgbewa nuvɔn gangan o.

17. Nyi ŋsuwo atɛnŋ akpla so Davidi koɖo Abigaili xolɔlɔ lɔ mɛɔ?

17 Enu ci ŋsuwo atɛnŋ akpla. Abigaili nyi nyɔnu nyaŋɖɛ. Davidi nya ŋɖɛ yí ɖo to Abigaili nukplamu lɔ. Ecɛ wɛ mɔ, dewu amɛmanyaɖewo o. Ahanke, ŋsu ci yí nya ŋɖɛ abunɔ tamɛ kpɔ nywiɖe so ashiɛ susuwo nu gbɔxwe asɔ gbeta veviwo. Taŋfuin nyɔnu lɔ susu akpedo nu yí dasɔ gbeta dɔndɔnwo o.

18. Nyi nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla so Abigaili kpɔwɛ lɔ mɛɔ?

18 Enu ci nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla. Nyɔnu le asuxwe ci yí lɔn Yehowa yí buini atɛnŋ ahɛn nyɔna vɛ nɔ yi xomu lɔ, nɔ asuɔ desɛnnɔ Yehowa alo dewanɔ do Yi gɔnmɛɖosewo ji can. Dato emɔ ɖe ji keŋ aɖe ta le alɔlele lɔ mɛ o. Ewaɖeɔ, ábunɔ asuɔ yí abubɔnɔ yiɖeki ni keŋ atekpɔ akpedo nu nɔ akpla nu so Yehowa nu. (1 Piɛ 3:1, 2) Vɔ nɔ yi kpɔwɛ lɔ decucu ŋsu lɔ can ɔ, ajɔ ji nɔ Yehowa mɔ yɛbubɔ yiɖeki nɔ asuɔ yí le gbeji nɔ Ye.

19. Nɔnɔmɛ ciwo mɛ yí nyɔnu ɖe agbe mɔ yedase tonu nɔ ye suye leɔ?

19 Ele ahan gan, nɔ ŋsu ɖe nu nɔ ashiɛ Kristotɔ ci yí bubɔnɔ yiɖeki mɔ yɛ le da le Bibla se alo gɔnmɛɖosewo jiɔ, dawɛ o. Le kpɔwɛ mɛ, mìasɔɛ mɔ, nɔvinyɔnu ɖe su ci yí denyi Kunuɖetɔ nu ni mɔ yɛ le kan ŋsu alo afi ŋɖe alo yɛ le wa ŋɖe ci Bibla gbe. Yehowa Mawu yí nyi amɛ ŋkɔtɔ ci Kristotɔwo pleŋ ɖo ase tonu nɔ, nɔvinyɔnu le asuxwewo can le mɛ. Nɔ wonu nɔ nɔvinyɔnu ɖe mɔ yɛ le da le Bibla gɔnmɛɖose ɖe jiɔ, éɖo agbe yí asɔ xomɛfafa koɖo kankandoji ɖe enu ci yí taɖo datɛnŋ awa enu ci womɔ yɛ le wa mɛ.—Edɔ. 5:29.

Kpɔ mamamɛ 20 *

20. Lé mìwɛ yí nya mɔ Mari koɖo Yehowa nyi xlɔ bakpomadɔn ɔ?

20 Mari ɖo ekacaca vevi koɖo Yehowa yí nyi xlɔ bakpomadɔn koɖi. Eze gbajɛɛ mɔ, énya Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nywiɖe. Ci Mari kankɔ seŋ koɖo Elizabɛti, Ӡan Amɛӡindoshimɛtɔ nɔlɔɔ, éyɔ nyɔ so Ebre Nuŋwlɛŋwlɛwo mɛ wu ze 20. (Luiki 1:46-55) Bu nyɔ cɛ kpɔ: Ci wosɔ Mari ɖo gbe nɔ Ӡozɛfu mɔ yɛaɖe can ɔ, Yehowa dɔla lɔ dedasɛ yiɖeki nɔ Ӡozɛfu doŋkɔ o. Mawudɔla lɔ xo nuxu nɔ Mari doŋkɔ tiin mɔ yɛaji Mawu Vi lɔ. (Luiki 1:26-33) Yehowa jeshi Mari ɖɛ nywiɖe yí kando ji mɔ yɛalɔn ye Viye yí ale bu ni. Yí hwenu Yesu ku yí wofuin so ku yi jeŋkwimɛ can ɔ, kankandoji li mɔ, Mari kpɔtɔ ɖo kacaca nywi koɖo Yehowa.—Edɔ. 1:14.

21. Nyi ŋsuwo atɛnŋ akpla so enyɔ ci Bibla nu so Mari nu mɛɔ?

21 Enu ci ŋsuwo atɛnŋ akpla. Ŋsu ci yí nya ŋɖɛ kpɔnɔ jijɔ nɔ ashiɛ nya Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nywiɖe. Dawa dɔmɛzi do nyɔnu lɔ alo abui mɔ yɛakpɔ tamɛ nɔ ye o. Vɔ ádo jeshi mɔ, nɔ ye shiye nya Bibla koɖo yi gɔnmɛɖosewo nywiɖeɔ, yɛatɛnŋ akpedo xomu lɔ nu. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, nɔ nyɔnu ɖe yi suklu wu asuɔ can ɔ, ŋsu lɔ gbanleamɛji enyi mɔ, yɛaxɔ ŋkɔ le sɛnsɛn xomumɛtɔ koɖo teokrasidɔ buwo mɛ.—Efe. 6:4.

Yesu nɔlɔ Mari, kplanɔ nu yí bunɔ tamɛ kpɔ. Nyi nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla so gbɔɔ? (Kpɔ mamamɛ 22) *

22. Nyi nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla so Mari gbɔɔ?

22 Enu ci nyɔnu le asuxwewo atɛnŋ akpla. Nyɔnu ɖo abubɔ yiɖeki nɔ asuɔ, vɔ nyɔnu lɔ ŋtɔ gbanleamɛji enyi mɔ yeakpɔtɔ asɛnŋ le gbɔngbɔnmɛ. (Gal. 6:5) Gbɔxwe awɛɔ, éɖo aji gamɛ ci asɔ wanɔ amɛɖekishi nukplakpla yí abunɔ tamɛ kpɔ. Ecɛ akpedo nu akpɔtɔ aɖo lɔnlɔn koɖo bubu nɔ Yehowa yí akpɔnɔ jijɔ nɔ ébubɔ yiɖeki nɔ asuɔ.

23. Nɔ nyɔnu le asuxwewo bubɔnɔ wowoɖekiwo ɖe, nyɔna ci wowoŋtɔwo, wowo xomuwo koɖo hamɛ lɔ akpɔ so mɛɔ?

23 Nɔ lɔnlɔn ci nyɔnu ɖewo ɖo nɔ Yehowa na wokpɔtɔ bubɔnɔ nɔ wowo suwoɔ, woakpɔnɔ jijɔ yí enu ajenɔŋ nɔ wo wu nyɔnu ciwo yí gbe tanyinyi toto ci Yehowa ɖo. Wogbeɖokɔ kpɔwɛ nywi nɔ ɖajɛviwo koɖo cugbejɛwo. Gbesɔ kpe niɔ, woana lɔnlɔn koɖo fafa anɔ wowo xomuwo koɖo hamɛ lɔ mɛ. (Titu 2:3-5) Egbɛɔ, Yehowa sɛntɔ egbejinɔtɔ sugbɔtɔ nyi nyɔnuwo. (Eha. 68:11) Mì pleŋ, nɔ mìnyi ŋsu alo nyɔnu can, mìɖo edɔ vevi ɖe awa le hamɛ lɔ mɛ. Nyɔta ci yí akplɔɛdo axo nuxu so lé mì pleŋ atɛnŋ awa edɔ cɛ do.

EHAJIJI 131 “Nu Si Mawu Bla Ðekae”

^ par. 5 Yehowa sɔ gbeta mɔ nyɔnu ci yí ɖe asu ɖo abubɔ nɔ asuɔ. Vɔ nyɔ cɛ gɔnmɛ ɖe? Ŋsuwo koɖo nyɔnu le asuxwewo Kristotɔwo atɛnŋ akpla nu sugbɔ so lé Yesu koɖo nyɔnu ɖewo bubɔ wowoɖekiwo do yí woŋwlɛ wowo kpɔwɛwo do Bibla mɛ.

^ par. 68 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Ci Mari kankɔ seŋ koɖo Elizabɛti, Ӡan Amɛӡindoshimɛtɔ nɔlɔɔ, étɛnŋ yɔ nyɔwo so Ebre Nuŋwlɛŋwlɛwo mɛ so jimɛ.