Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 28

Ŋgbewanɔ ehwlɛn o, wanɔ fafa

Ŋgbewanɔ ehwlɛn o, wanɔ fafa

“Mì de ɖo a yìgo o. Mì de ɖo a do hanyahanya do mìwonɔ̀nɔwo mɛ o. Mì de ɖo a kuŋɔ mìwonɔ̀nɔwo o.”—GAL. 5:26.

EHAJIJI 101 Mina Míawɔ Dɔ Le Ðekawɔwɔ Me

SUSU VEVI LƆ *

1. Nyi yí atɛnŋ ajɔ nɔ mɛɖewo teteɛkpɔ yí adasɛ mɔ yewonyɔ wu mɛbuwoɔ?

LE XEXE lɔ pleŋ mɛ gbɛɔ, amɛ sugbɔ nyi amɛɖekɛtɔjitɔwo yí ɖɔ koɖo ehwlɛnwawa gbɔngbɔn. Le kpɔwɛ mɛ, ajɔdotɔ ɖe tɛnŋ jijiɛ mɔ yeayi ŋkɔ wu ye kpena ajɔdotɔ buwo yí atotoɔ ayemɔwo ji keŋ aze to yi kpenawo nu. Le julɔlɔ kanmɛtete mɛɔ, ejulɔtɔ ɖe tɛnŋ ɖui koŋ awa nuvevi koɖo yi kpena keŋ aɖu ji. Nɔ wowakɔ dodokpɔ nɔ sukluviwo gbɔxwe axɔ wo do winivɛshite ɖe ci ŋkɔ yi to nɔ mɛɔ, sukluvi ɖe tɛnŋ fi enuwo aŋwlɛ keŋ aɖu ji. Ci mìnyi Kristotɔwoɔ, mìnya mɔ nɛnɛ nuwo denyɔ o; wonyi ‘nuvɔn ciwo gbaza wanɔ.’ (Gal. 5:19-21) Vɔ atɛnŋ ajɔ le hamɛ lɔ mɛ mɔ Yehowa sɛntɔwo ale ehwlɛn wakɔ yí akpɔkpɔ wowoɖekiwo mɔ yewonyɔ wu mɛbuwoa? Mìɖo abu tamɛ kpɔ so nyɔ cɛ nu, ɖo nɔ mɛɖewo le hamɛ lɔ mɛ teteɛkpɔ mɔ yewoadasɛ mɔ yewonyɔ wu mɛbuwoɔ, dana yí ɖekawawa ale nɔviwo gblamɛ o.

2. Nyi mìagbeje le nyɔta cɛ mɛɔ?

2 Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìaxo nuxu so enu ciwo yí atɛnŋ ana mìaji mɔ mìadasɛ nɔ nɔviwo mɔ mìnyɔ wu wo. Mìagbegbeje Bibla mɛ kpɔwɛ ciwo yí xo nuxu so ŋsu koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ ciwo yí detekpɔ mɔ yewoadasɛ nɔ yewo kpenawo mɔ yewonyɔ wu wo o. Ŋkɔtɔɔ, mína mìagbeje enu ci yí tɛnŋ cucunɔ mì yí mìwanɔ ŋɖewo mɛ.

GBEJE ENU CI YÍ CUCUNƆ EO YÍ ÈWANƆ ŊÐEWO MƐ

3. Enyɔ ciwo mìɖo abiɔ mìwoɖekiwo seɔ?

3 Nɔ hwenuwo vayikɔɔ, anyɔ mɔ mìagbeje mìwoɖekiwo mɛ yí akpɔ enu ci yí cucunɔ mì yí mìwanɔ ŋɖewo. Mìatɛnŋ abiɔ mìwoɖekiwo se mɔ: ‘Nɔ ŋbubuɔ kpɔ mɔ ŋnyɔ wu mɛbuwo ɖe, ejɔnɔ ji nɔŋ a? Ŋjenɔ agbla veviɖe yí aji mɔ nanyɔ wu nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo alo nɔ egbenyi hwɛɖeka kpetiɔ, nadasɛ mɔ ŋle ŋkɔ nɔ woa? Alo ŋjikɔ kpoŋ mɔ maje agbla veviɖe nɔ anyi nu akpe nɔ Yehowa yɔa?’ Nyi yí taɖo mìɖo abiɔ nyɔ cɛwo mìwoɖekiwo seɔ? Mìakpɔ enu ci Mawu Nyɔ lɔ nu.

4. Shigbe lé wonui le Galatitɔwo 6:3, 4 mɛ nɛ ɖe, nyi yí taɖo mìdeɖo asɔ mìwoɖekiwo sɔnɔ koɖo mɛbuwoɔ?

4 Bibla do ŋsɛn mì mɔ mìdeɖo asɔ mìwoɖekiwo sɔnɔ kpɔ koɖo mɛbuwo o. (Hlɛn Galatitɔwo 6:3, 4.) Nyi yí taɖoɔ? Susu ɖeka yí nyi mɔ nɔ mìbubuiɛ mɔ mìwakɔ sugbɔ wu mìwo nɔviwoɔ, mìavatrɔ egoyitɔwo. Vɔ nɔ mìbui mɔ mìwo nɔviwo wakɔ sugbɔ wu mìɔ, etɛnŋ na mìagbɔjɔ. Nɔ egbenyi eɖe le wo mɛ can ɔ, nunya dele susu amɛve lɔwo mɛ o. (Rɔm. 12:3) Nɔvinyɔnu ci yí tɔ mɔ Katerina * yí le Grèce nu mɔ: “Ŋsɔnɔ nyɛɖeki sɔnɔ kpɔ koɖo mɛ ciwo yí ɖo enujikpekpe sugbɔ yí bi le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ yí gbeɖeblɛ ɖonɔ xlɔwo. Ecɛ dɔ yí ŋkpɔɛ mɔ ŋdele bo ɖe nu o.” Mìɖo aɖo ŋwi mɔ Yehowa yí dɔn mì va yiɖeki gbɔ denyi ci mìnyɔ vi, nya nuxuxoxo ɖɛ nywiɖe alo amɛ sugbɔ lɔn mì taɖo yɔ o, vɔ ci mìle gbesɔsɔ mɔ mìaluin yí aɖo to Eviɛ yí dɔ.—Ʒan 6:44; 1 Kor. 1:26-31.

5. Nyi èkpla so enu ci yí jɔ do nɔviŋsu Hyun ji mɛɔ?

5 Nyɔ bu ci mìatɛnŋ abiɔ mìwoɖekiwo se ke: ‘Nɔviwo kpɔnɔŋ mɔ ŋnyi mɛ ci yí wanɔ fafaa, alo ŋhwlɛnnɔ aɖe koɖo mɛbuwo blaŋblaŋ a?’ Do jeshi enu ci yí jɔ do nɔviŋsu Hyun ci yí le Corée du Sud ji. Ébuini blaŋblaŋ mɔ mɛ ciwo yí ɖo agbanleamejiwo le hamɛ lɔ mɛ le agbla jekɔ yí adasɛ mɔ yewonyɔ wui. Énu mɔ: “Ŋdonɔ ɖyika nɔviŋsu cɛwo yí ŋdexɔnɔ do nyɔ ci wonunɔ ji o.” Nyi yí to so mɛɔ? Élɔn do ji mɔ: “Anyi nuwana hɛn mama va hamɛ lɔ mɛ.” Hyun xlɔ ɖewo kpedo nu nɔ ado jeshi yi cukaɖa lɔ. Hyun wa trɔtrɔ ciwo yí ʒan yí egbɛɔ, ényi hamɛmɛshinshin bibi ɖeka. Nɔ mìdo jeshi mɔ mìwanɔ hwlɛn yí mìdewanɔ fafaɔ, mìɖo awa trɔtrɔ ciwo yí ʒan le afɔdumɛ.

ŊGBEYINƆ GO O YÍ ŊGBEKU ŊƆ O

6. Sɔ koɖo Galatitɔwo 5:26 ɖe, nɔnɔmɛ dɔndɔn ciwo yí atɛnŋ adɔ yí mìatɔ ehwlɛn wawaɔ?

6 Hlɛn Galatitɔwo 5:26. Nɔnɔmɛ dɔndɔn ciwo yí atɛnŋ ana yí mìavaɖo ehwlɛnwawa gbɔngbɔn ɔ? Ðeka yí nyi egoyiyi. Mɛ ci yí yinɔ go kpɔnɔ yiɖeki mɔ eye yí nyi ŋɖeka yí jinɔ yiɖekitɔ. Nɔnɔmɛ bu yí gbenyi ŋɔku. Denyi enu ci yí le mɛɖe shi ɖekɛ yí mɛ ci yí kunɔ ŋɔ amɛ jinɔ o, vɔ éjinɔ hɛnnɛ mɔ yeaxɔ enu lɔ le amɛ lɔ shi. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, mɛ ci yí kunɔ ŋɔ mɛbuwo danahɛn nu le yiɖeki nu. Kankandoji li mɔ, mìji mɔ mìaze nɔ nɔnɔmɛ dɔndɔn cɛ ci yí le shigbe edɔ̀vɔn nɛ.

7. Kpɔwɛ ci yí dasɛ enu ci yí taɖo egoyiyi koɖo ŋɔku denyɔɔ?

7 Mìatɛnŋ asɔ egoyiyi koɖo ŋɔku sɔ koɖo ekɔn ciwo yí ɖu gɔnmɛ nɔ exɔ ɖe nɛ. Nɔ exɔ lɔ gbenya kpɔkpɔ do ɖe can ɔ, avajuin ɖo ekɔnwo ɖu gɔnmɛ ni. Ahanke mɛɖe tɛnŋ le Yehowa sɛnkɔ na nɔ hwenu jinjin ɖe. Vɔ nɔ éyinɔ go yí kunɔ ŋɔ amɛɔ, avajuin. (Elo. 16:18) Ámi Yehowa sɛnsɛn yí adahɛn nu le yiɖeki koɖo mɛbuwo nu. Nyi mìatɛnŋ awa yí aze nɔ egoyiyi koɖo ŋɔkuɔ?

8. Lé mìawɛ aɖu egoyiyi jiɔ?

8 Mìatɛnŋ aɖu egoyiyi ji nɔ mìwanɔ do nukplamu ci Pɔlu na Filipitɔwo ji: “Mí ŋgbe wa enu ɖekpokpwi koɖo ŋɔku alo egoyìyì o, vɔ amɛɖekihwehwe le dɔ nɔ amɛ ɖeka ɖeka a kpɔnɔ yi kpena shigbe amɛ ci yí le ŋkɔ ni ɛnɛ.” (Fili. 2:3) Nɔ mìkpɔnɔ mɛbuwo mɔ wo le ŋkɔ nɔ mìɔ, mìdawanɔ ehwlɛn koɖo mɛ ciwo yí tɛnŋ ɖo enujikpekpe sugbɔ alo bi le ŋɖewo wawa mɛ wu mì o. Ewaɖeɔ, mìakpɔnɔ jijɔ do wo nu. Vevitɔ nɔ wozannɔ wowo nujikpekpe lɔwo le Yehowa sumɔsumɔ mɛ yí sɔ kannɔfui. Yí nɔ mìwo nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu ciwo yí ɖo nujikpekpe sugbɔ wanɔ do Pɔlu nukplamu lɔ jiɔ, woasun ji akpɔnɔ mìwo nɔnɔmɛ nywiwo. Ecɛ awɛ mɔ, mì pleŋ adɔ yí fafa koɖo ɖekawawa ale hamɛ lɔ mɛ.

9. Lé mìawɛ ami ŋɔ kuku nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu ɖeɔ?

9 Mìatɛnŋ aɖu ŋɔku ji nɔ mìjenɔshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwo, mìɖo anya mɔ mìwo nɔviwo nya ŋɖewo wawa ɖɛ sɔwu mì. Nɔ mìjenɔshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwoɔ, mìdatekpɔ yí adasɛ nɔ mɛbuwo mɔ mìɖo enujikpekpe alo mìnya ŋɖewo wawa ɖɛ sɔwu wo o. Ewaɖeɔ, mìatekpɔ aji lé mìawɛ akplanɔ nu so mɛ ciwo yí nya ŋɖewo wawa ɖɛ sɔwu mì gbɔ. Le kpɔwɛ mɛ, nɔviŋsu ɖe tɛnŋ nyi jugbaja nuxuxotɔ bibi le hamɛ lɔ mɛ. Mìatɛnŋ abiɛ lé ewɛ yí dranɔ yi nuxuwo do ma. Nɔ nɔvinyɔnu ɖe ɖanɔ nu nywiɖeɔ, mìatɛnŋ abiɛ kpekpedonu so lé mìawɛ anya enuɖaɖa ɖɛ nywiɖe nu. Yí nɔ egbɔnnɔnu nɔ nɔviŋsu jajɛ ɖe mɔ aɖo exlɔwoɔ, étɛnŋ biɔ nukplamu so mɛ ci yí bi le exlɔwo ɖoɖo mɛ gbɔ. Nɔ mìwa enu cɛwoɔ, adɔ yí mìami ŋɔ kuku yí ana yí mìwo nujikpekpewo agbenyɔ doji.

KPLA NU SO BIBLA MƐ KPƆWƐWO MƐ

Ci Ʒedeɔn sɔ yiɖeki hweɔ, éna fafa nɔ yɛ koɖo Efraimutɔwo gblamɛ (Kpɔ mamamɛ 10-12)

10. Cukaɖa ci Ʒedeɔn do goɔ?

10 Kpɔ enu ci yí jɔ le gblamɛ nɔ Ʒedeɔn ci yí so Manashe kɔta mɛ koɖo mɛ ciwo yí so Efraimu kɔta mɛ. Yehowa kpedo Ʒedeɔn koɖo yi mɛ 300 nu yí woɖu ahwa ji, ecɛ atɛnŋ adɔ woayi go sugbɔ sa. Ci Efraimu ŋsuwo do go koɖo Ʒedeɔn ɔ, wodekanfui o, vɔ wohwlɛn aɖe koɖi. Wodo dɔmɛzi sugbɔ, ɖo Ʒedeɔn deyɔ wo nɔ woava bɔdo nu so tɔtɔmɛ nɔ ahwa ci wowa koɖo Mawu ketɔnɔwo o. Nɔ woyi ahwawagbe sa koɖo Ʒedeɔn ɔ, bubu ci amowo aɖo nɔ wowo kɔta yí xa wo, vɔ woŋlɔbe enuvevitɔ ci Ʒedeɔn wa, eyi nyi ékpedo yi mɛwo nu kpoŋ yí wodo bubu Yehowa ŋkɔ nu yí glɔn ta nɔ Yi jukɔn.—Koj. 8:1.

11. Nyɔ ci yí Ʒedeɔn nu nɔ Efraimu mɛwoɔ?

11 Ʒedeɔn sɔ yiɖeki hwe yí nu nɔ Efraimu mɛwo mɔ: “Mí wa enu nywiwo sɔwu ciwo yí ŋ wa.” Le yi goduɔ, éna kpɔwɛ ŋtɔŋtɔ ci yí dasɛ lé Yehowa cu shi nɔ wo do. Ci wose ahan ɔ, “wo de do dɔmɛzi shigbe le wo do sa ɛnɛ o.” (Koj. 8:2, 3) Ʒedeɔn lɔn faa sɔ yiɖeki hwe nɔ fafa akpɔtɔ anɔ Mawu mɛwo gblamɛ.

12. Nyi mìkpla so Efraimutɔwo kpɔwɛ koɖo Ʒedeɔn kpɔwɛ mɛɔ?

12 Nyi mìatɛnŋ akpla so exolɔlɔ cɛ mɛɔ? Enu ci mìatɛnŋ akpla so Efraimutɔwo gbɔ yí nyi denyi bubu ci mìaxɔ le amowo gbɔ yí ɖo axanɔ mì o, vɔ mìɖo asɔ susu ɖonɔ bubu ci mìado Yehowa nu ji. Nɔ mìnyi xomutatɔ alo hamɛmɛshinshinwoɔ, mìatɛnŋ akpla nu so Ʒedeɔn kpɔwɛ lɔ mɛ. Nɔ mìwa ŋɖe yí edo dɔmɛzi nɔ mɛɖeɔ, mìɖo atekpɔ amɔŋje enu ci yí dɔ edo dɔmɛzi mɛ. Mìatɛnŋ agbekanfu mɛ lɔ do enu ci yí ewa nywiɖe nu. Eʒan mɔ mìasɔ mìwoɖekiwo hwe gbɔxwe awɛ ahan, vevitɔ nɔ eze petii mɔ enudɔndɔn yí mɛ lɔ wa. Vɔ exlɔnyinyi ci yí le mìwo koɖo mìwo nɔviwo gblamɛ le veviɖe sɔwu mɔ mìadasɛ mɔ mìwo nyɔ yí jɔ.

Ci Xana kando Yehowa ji mɔ yɛakpɔ nyɔ lɔ gbɔɔ, ékpɔ fafa le yiɖeki mɛ (Kpɔ mamamɛ 13-14)

13. Cukaɖa ci Xana do goɔ, yí nyi yí ewaɔ?

13 Gbebu tamɛ kpɔ so kpɔwɛ ci Xana ɖo nu. Ɛlkana ci yí nyi Levitɔ yí nyi asuɔ, yí eluin sugbɔ. Vɔ Ɛlkana ɖe nyɔnu bu ci yí tɔ mɔ Penina. Ɛlkana lɔn Xana wu Penina. “Penina ji eviwo, vɔ Xana de wa ɖɛ o.” Ecɛ yí dɔ Penina gbalinɔ Xana “yí Xana xanɔ le yiɖeki mɛ.” Lé Xana wa nu doɔ? Édo dɔmɛzi sugbɔ! ‘Éfannɔ avin. Délɔn aɖu nuɖe o.’ (1 Sam. 1:2, 6, 7) Gan fiɖekɛ dedasɛ le Bibla mɛ mɔ Xana ɖe fi nɔ Penina o. Vɔ énu yi jimɛnyɔwo nɔ Yehowa yí kando ji mɔ yɛakpedo ye nu. Lé Penina wanɔ nu do Xana nu vatrɔa? Bibla denui o. Vɔ mìnya mɔ Xana vatrɔ voŋ yí kpɔ fafa le yiɖeki mɛ. “Dé gbe xa le yiɖeki mɛ sugbɔ o.”—1 Sam. 1:10, 18.

14. Nyi mìkpla so Xana kpɔwɛ lɔ mɛɔ?

14 Nyi mìatɛnŋ akpla so Xana kpɔwɛ mɛɔ? Nɔ mɛɖe jikɔ nyɔ le eo nuɔ, nya mɔ eye yí awa ŋɖe asɔ kpɔ nɔnɔmɛ lɔ gbɔ. Deɖo aɖe mɔ keke míwa hwlɛn o. Ŋgbemɔ yeawa wadonu o, vɔ tekpɔ awa fafa koɖo mɛ lɔ. (Rɔm. 12:17-21) Nɔ mɛ lɔ detrɔ can ɔ, àvoŋ le eoɖeki mɛ yí ale jijɔ mɛ.

Ci wokpɔɛ mɔ Yehowa cukɔ shi do edɔ lɔ jiɔ, Apolo koɖo Pɔlu dehwanŋ wowonɔnɔwo o (Kpɔ mamamɛ 15-18)

15. Lé Apolo ɖyi Paul doɔ?

15 Mìakpɔ enu ci mìatɛnŋ akpla so kpɔwɛ ciwo nukplavi Apolo koɖo apotru Pɔlu ɖo mɛ. Wo amɛve jeshi Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nywiɖe haan. Wojeshi wo mɔ wonyi enukplamɛtɔ nywiwo. Wokpedo amɛ sugbɔ nu yí wotrɔ nukplaviwo. Vɔ wodehwanŋ wowonɔnɔwo o.

16. Mɛ ciŋmɛ yí Apolo nyiɔ?

16 Woji Apolo “le Alɛsandri juganmɛ,” fini nukplaxu gangan ɖeka le hwenɔnu. Apolo bi le nuxuxoxo mɛ “yí mɔŋje Mawu Nuŋwlɛŋwlɛmɛ nywiɖe.” (Edɔ. 18:24) Hwenu Apolo vaji Korɛnti hamɛ lɔ kpɔɔ, nɔviŋsu ɖewo le hamɛ lɔ mɛ yí dasɛ gbajɛɛ mɔ yewoluin sɔwu nɔvi buwo, Pɔlu can le mɛ. (1 Kor. 1:12, 13) Ci ele ahan ɖe, Apolo na yí mama va hamɛ lɔ mɛa? Mìdatɛnŋ bu ahan do nu o. Ðo ci Apolo so le Korɛnti hwenu ɖewo goduɔ, Pɔlu do ŋsɛn yi mɔ yi le gbetrɔ ayi. (1 Kor. 16:12) Nɔ Apolo hɛnkɔ mama va hamɛ lɔ mɛ saɔ, Pɔlu danu ahan ni gbeɖe o. Eze gbajɛ mɔ Apolo zan nujikpekpe ci yí le shi sɔ dra eŋɛnywi lɔ yí gbedo ŋsɛn nɔviɛwo. Gbesɔ kpe niɔ, mìatɛnŋ akando ji mɔ Apolo sɔ yiɖeki hwenɔ. Le kpɔwɛ mɛ, fiɖekɛ dedasɛ le Bibla mɛ mɔ yɛdo dɔmɛzi do Akilasi koɖo Prisi hwenu wo “kpedo nu nɔ a mɔŋje Mawu mɔ [mɛ] nywiɖe” o.—Edɔ. 18:24-28.

17. Lé Pɔlu wa fafa doɔ?

17 Apotru Pɔlu nya edɔ nywi ciwo Apolo wa. Vɔ Pɔlu dexa le yiɖeki mɛ ci amowo nukɔ mɔ Apolo nyɔ wui o. Nɔ mìhlɛn nu ci Pɔlu ŋwlɛ ɖaɖa Korɛntitɔwoɔ, mìakpɔɛ mɔ ésɔ yiɖeki hwe yí jeshi sɛnxu nɔ yiɖeki. Deji mɔ amowo anukɔ mɔ “Pɔlutɔ yí ŋ nyi” o, vɔ édɔn amowo pleŋ susu yi Yehowa Mawu koɖo Yesu Kristo ji.—1 Kor. 3:3-6.

18. Sɔ koɖo 1 Korɛntitɔwo 4:6, 7 ɖe, nyi mìkpla so Apolo koɖo Pɔlu kpɔwɛ mɛɔ?

18 Nyi mìatɛnŋ akpla so Apolo koɖo Pɔlu kpɔwɛ mɛɔ? Taŋfuin mìwa dɔ sugbɔ nɔ Yehowa yí kpedo amɛ sugbɔ nu yí wowa ŋkɔyiyi keke wa ʒinʒindoshimɛ. Vɔ mìnya mɔ nɔ Yehowa tɔ dɛn le mɛɔ, mìdatɛnŋ awa ŋɖe o. Nubu ci mìgbekpla so Apolo koɖo Pɔlu kpɔwɛ lɔ mɛ yí nyi mɔ, nɔ mìɖo agbanleamɛji sugbɔ le hamɛ lɔ mɛɔ, mìatɛnŋ awa nu sugbɔ nɔ fafa ani. Mìdo akpe sugbɔ mɔ hamɛmɛshinshinwo koɖo sumɔsumɔdɔwatɔwo kpekɔdo mì nu yí ɖekawawa koɖo fafa le mì mɛ. Ðo wowo nukplamuwo pleŋ sonɔ Bibla mɛ. Wodenunɔ mɔ yewole veviɖe wu o, vɔ wokpenɔdo hamɛ lɔ nu nɔ ase tonu nɔ Yesu yí asran yi kpɔwɛ!—Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 4:6, 7.

19. Nyi mɛɖekamɛɖeka le mì mɛ atɛnŋ awaɔ? (Kpɔ dakavi ci yí nyi “ Ŋgbedɔ ehwlɛnwawa do amowo mɛ o.”)

19 Mawu na enujikpekpe ɖewo mɛɖekamɛɖeka le mì mɛ. Mìatɛnŋ azan wo asɔ “kpedo [mìwonɔnɔwo] nu.” (1 Piɛ 4:10) Mìtɛnŋ kpɔɛ mɔ enu ci mìwakɔ desugbɔ keke ɖe o. Vɔ enu hwɛɖeka ci mìwakɔ adɔ yí ɖekawawa ani le hamɛ lɔ mɛ. Le kpɔwɛ mɛ, aci sugbɔ yí wosɔ cunɔ exɔ, vɔ aci ɖekaɖeka yí le exɔ lɔ do te. Ahanke nɔ mìwakɔ enu hwɛɖekawoɔ, akpedo hamɛ lɔ pleŋ nu yí fafa ani. Lé vamɛ mɔ mìaje agbla veviɖe aɖe ehwlɛnwawa gbɔngbɔn si le mìwo jimɛ. Mína mìaɖui gligaan awa enu ci ji mìkpe yí ana ɖekawawa koɖo fafa anɔ hamɛ lɔ mɛ.—Efe. 4:3.

EHAJIJI 80 “Miɖɔe Kpɔ, Eye Miakpɔe Be Yehowa Nyo”

^ par. 5 Eze ci yí zɛn ɖe blɛ gbannɔ, ahanke ehwlɛnwawa donɔ mama hamɛ lɔ mɛ nɛ. Nɔ hamɛ lɔ mɛ desɛnŋ yí ɖekawawa le mɛɔ, wodatɛnŋ asɛn Mawu le fafamɛ o. Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ enu ci yí taɖo mìɖo agbe ehwlɛnwawa koɖo enu ci mìawa yí fafa anɔ hamɛ lɔ mɛ.

^ par. 4 Mìtrɔ ŋkɔ lɔwo.