Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

Xomɛfafa​—Lé mìawɛ akpɔ nyɔna so mɛɔ?

Xomɛfafa​—Lé mìawɛ akpɔ nyɔna so mɛɔ?

Nɔvinyɔnu Sara * nu mɔ: “Ŋkpɛn yí wanɔŋ tɛgbɛɛ yí ŋdekannɔdo nyɛɖeki ji ahan o. Eyi taɖo nɔ ŋle koɖo mɛ ciwo yí wanɔ adan yí wowo nyɔ sɛnnɔŋ ɔ, ŋdevonɔŋ o. Vɔ nɔ ŋle koɖo mɛ ci yí fa xomɛ yí gbesɔ yiɖeki hweɔ, ŋvonɔ le nyɛɖeki mɛ. Ahanke ŋtɛnŋ nunɔ lé ŋsekɔ le nyɛɖeki mɛ do ni yí ŋgbexonɔ nuxu so anyi cukaɖawo nu ni. Ahan yí anyi xlɔ veviwo le nɛ.”

Sara nyɔwo dasɛ mɔ xomɛfafa na amɛwo jinɔ mɔ yewoanyi exlɔ koɖo mì. Ahanke xomɛfafa na mìwo nu jɔnɔ ji nɔ Yehowa nɛ. Yi Nyɔ lɔ do ŋsɛn mì mɔ: ‘Mísɔ xomɛfafa do.’ (Kol. 3:12, NWT) Nyi yí xomɛfafa nyiɔ? Lé Yesu fa xomɛ doɔ? Yí lé nɔnɔmɛ cɛ atɛnŋ ana mìakpɔnɔ jijɔ le agbemɛ doɔ?

NYI YÍ XOMƐFAFA NYIƆ?

Xomɛfafa nyi nɔnɔmɛ ci yí na wokpɔnɔ fafa le amɛɖeki mɛ. Mɛ ci yí fa xomɛ wanɔ nu do mɛbuwo nu nywiɖe yí nɔ wodo dɔmɛzi niɔ, éɖunɔ yiɖeki ji.

Wozannɔ Grɛki nyɔgbe ci gɔnmɛ woɖe le Bibla mɛ mɔ “xomɛfafa” nɔ woxokɔ nuxu so gbemɛ sɔ ci wona kpla nu. De ci wona kpla yi taɖo yí degbeɖo ŋsɛn o. Ŋsɛn gbekpɔtɔ le shi. Nɛnɛke mɛ ci yí fa xomɛ denyi mɛ ci yí gbɔjɔ o. Éɖo ŋsɛn. Nyi yí taɖo mìatɛnŋ anu ahan ɔ? Ðo éje agbla ɖunɔ yiɖeki ji yí wanɔ fafa koɖo amɛwo.

Mɛɖe tɛnŋ nu mɔ: ‘Vɔ nyɛŋjɔ amɛfafa ba!’ Atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì mɔ mìafanɔ xomɛ, ɖo mìle xexe ci mɛ yí amɛ sugbɔ nyi adanwatɔ yí wodegbɔnnɔ ji ɖɛ o. (Rɔm. 7:19) Eyi taɖo, mìɖo aje agbla sugbɔ gbɔxwe afanɔ xomɛ. Vɔ Yehowa gbɔngbɔn kɔkɔɛ akpedo mì nu mìasun ji. (Gal. 5:22, 23) Nyi yí taɖo mìɖo aje agbla yí afanɔ xomɛɔ?

Xomɛfafa nyi nɔnɔmɛ ci yí jɔnɔ ji nɔ amɛwo. Shigbe lé Sara ci mìyɔ le tɔtɔmɛ nui nɛɔ, mìjinɔ mɔ mìanɔ koɖo mɛ ciwo yí fanɔ xomɛ. Yesu ɖo xomɛfafa koɖo xomɛvuwawa kpɔwɛ ŋtɔteŋ ɖɛ nɔ mì. (2 Kor. 10:1) Ci ɖeviwo dejeshi Yesu ɖɛ can ɔ, woyinɔ Yesu gbɔ, ɖo éfa xomɛ.​—Mk. 10:13-16.

Nɔ mìfa xomɛɔ, mìwoŋtɔwo koɖo mɛbuwo akpɔ nyɔna so mɛ. Nɔ mìfa xomɛɔ, mìdaɖe blɛ awanɔ nu koɖo dɔmɛzi o. (Elo. 16:32) Nɔ mìdewanɔ enu ci yí ado dɔmɛzi nɔ mɛbuwo, vevitɔ mɛ ciwo mìlɔn ɔ, ana mìdado hwɛ mìwoɖekiwo o. Gbesɔ kpe niɔ, mɛbuwo kpɔnɔ nyɔna so xomɛfafa mɛ, ɖo ena mìɖunɔ mìwo seselelanmɛwo ji yí mìdawa ŋɖe yí ave wo nu o.

XOMƐFAFA KPƆWƐ MAÐOAFƐN

Ci edɔ sugbɔ le Yesu ji yí devo can ɔ, éwa nu do amɛshiamɛ nu koɖo xomɛfafa. Hwenɔnuɔ, amɛ sugbɔ ʒan akɔnfafa, wodokɔ gbla yí agban kpɛnkɔ wo. Eyi taɖo ci Yesu nu nɔ wo mɔ: “Mí va Ŋ gbɔ, . . . ɖo Ŋ vo dɔmɛ yí Ŋ gbe hwe Nyɛɖeki le eji mɛ” ɔ, afa akɔn nɔ wo sugbɔ!​—Mt. 11:28, 29.

Lé mìawɛ afanɔ xomɛ shigbe lé Yesu wɛ nɛɔ? Mìkplanɔ Mawu Nyɔ lɔ yí kpɔnɔ lé Yesu wa enu do amɛwo nu do koɖo enu ci ewa le nɔnɔmɛ sɛnŋwo mɛ. Eyi taɖo nɔ mìdo go cukaɖa ciwo yí ana xomɛfafa agbɔnnu nɔ mìɔ, mìtekpɔ yí wanɔ nu shigbe Yesu hannɛ. (1 Piɛ 2:21) Mìakpɔ enu amɛtɔn ciwo yí kpedo Yesu nu yí efa xomɛ.

Yesu sɔ yiɖeki hwe nyɔnɔnwimɛtɔ. Yesu nu mɔ ‘yevo dɔmɛ yí gbehwe yeɖeki le eji mɛ.’ (Mt. 11:29) Bibla yɔ nɔnɔmɛ lɔwo koɖo ve doju, ɖo xomɛfafa koɖo amɛɖekisɔsɔhwe ca ka koɖo wowonɔnɔwo. (Efe. 4:1-3) Lé ewɛ yí nyi ahan ɔ?

Ðo amɛɖekisɔsɔhwe kpenɔdo mì nu yí mìdesɔ enyɔwo pleŋ wanɔ dɔ o. Ci amɛwo nu enyɔ masɔgbe do Yesu nu mɔ yɛnyi “enu sukaɖutɔ koɖo enu sukanutɔ” ɖe, lé ewa nu doɔ? Édasɛ le yi gbenɔnɔ mɛ mɔ ŋsu yí wokan. Ésɔ yiɖeki hwe yí nu nɔ wo mɔ, “wo so kojo nɔ ŋɖɛnyanya sɔ to edɔwawa Yitɔwo ji.”​—Mt. 11:19.

Nɔ mɛɖe wa fɛn xo nuxu nɔ eo so mɛ ciŋmɛ ènyi, gbaza ci yí le eo shi alo fini èso nu ɖe, danyɔ mɔ naxo nuxu ni koɖo xomɛfafa ba? Nɔviŋsu Peter ci yí nyi hamɛmɛshinshin le Afrique du Sud nu mɔ: “Nɔ enyɔ ci mɛɖe nu do dɔmɛzi nɔŋ ɔ, ŋbiɔnɔ nyɛɖeki se mɔ, ‘Nɔ Yesu yɔ ɖe, lé awa nu doɔ?’” Énu kpi mɔ: “Ŋkpɔɛ mɔ ŋdasɔ enyɔwo pleŋ asɔ wanɔ dɔ o.”

Yesu nya mɔ nuvɔnmɛwo yí agbetɔwo nyi. Susu nywi nɔnɔ Yesu nukplaviwo shi, vɔ ci wonyi nuvɔnmɛwoɔ, wodetɛnŋ wɛni hweɖewonu o. Le kpɔwɛ mɛ, le ezan ci yí doŋkɔ nɔ Yesu ku mɛɔ, Piɛ, Ʒaki koɖo Ʒan detɛnŋ nɔ zanŋte keŋ wa do enyɔ ci enu nɔ wo ji o. Yesu mɔŋje mɛ mɔ “gbɔngbɔn lɔ lɔn yí a wa enujɔjɔɛ, vɔ gbaza lɔ gbɔjɔ.” (Mt. 26:40, 41) Eyi taɖo Yesu dewa dɔmɛzi do apotru lɔwo o.

Nɔvinyɔnu Mandy kpɔnɔ nyɔ so amɛwo nu tɛgbɛɛ, vɔ ecɛyɛɔ, éje agbla sugbɔ yí sran xomɛfafa Yesu tɔ. Énu mɔ, “Ŋtekpɔ yí ɖonɔ ŋwi mɔ nuvɔnmɛwo yí agbetɔwo pleŋ nyi, eyi taɖo ŋtekpɔ yí sɔ ŋkuvi ɖonɔ amɛwo nɔnɔmɛ nywiwo ji shigbe lé Yehowa wɛni nɛ.” Yesu nya mɔ agbetɔwo nyi gbɔjɔgbɔjɔtɔwo yí senɔ vevi do wo nu. Danyɔ mɔ àsran xomɛfafa Yesu tɔ ba?

Yesu sɔ enyɔwo donɔ alɔ mɛ nɔ Mawu. Ci Yesu va nyigban jiɔ, wowa enumajɔmajɔwo do nu, gan édo ji. Wodese nu gɔnmɛ ni o, wogbali yí tre fun ni. Ele ahan gan, ékpɔtɔ fa xomɛ, ɖo “É sɔ Yiɖeki jo nɔ Amɛ ci ɖonɔ kojo jɔjwɛ.” (1 Piɛ 2:23) Yesu nya mɔ ye Daye ci yí le jeŋkwimɛ akpedo ye nu yeado ji yí le gamɛ nywi jiɔ, yɛadɔn to nɔ mɛ ciwo yí wa enumajɔmajɔ do ye nu.

Nɔ wowa enumajɔmajɔ do mì nu yí mìwa nu koɖo dɔmɛziɔ, mìatɛnŋ ana nɔnɔmɛ lɔ adahɛn doji. Eyi taɖo Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo ɖo ŋwi nɔ mì mɔ: “Agbetɔ dɔmɛzidodo de hɛnnɔ agbe jɔjwɛ ci dronɔ Mawu va o.” (Ʒaki 1:20) Nɔ mìwo nyɔ jɔ can ɔ, nuvɔnmɛ ci mìnyi atɛnŋ ana mìwo dɔmɛzi lɔ acucu mì mìawa afɛn awa nu.

Nɔvinyɔnu Cathy ci yí le Allemagne nunɔ sa mɔ: ‘Nɔ mɛɖe wa ŋɖe koɖo eoɔ, eoŋtɔ yí akpanŋkɔ yi zeɖeka. Nɔ denyi ahan ɔ, dakpɔ mɛɖe do kɔ ni o.’ Vɔ ci eje agbla yí vaɖonɔŋ do Yehowa nuɔ, yi nɔnɔmɛ lɔ trɔ. Énu mɔ: “Ecɛyɛɔ, ŋdegbejinɔ gashiagamɛ mɔ nahwlɛn ta nɔ nyɛɖeki o. Ŋwanɔ nu koɖo xomɛfafa, ɖo ŋnya mɔ Yehowa kpɔkɔ enushianu ci yí jɔjɔ.” Nɔ wowa enumajɔmajɔ do eo nu yí èɖoŋ do Mawu nu shigbe lé Yesu wɛ nɛɔ, ana yí nakpɔtɔ afanɔ xomɛ.

“WO A CUSHI NƆ AMƐFAFAWO”

Lé xomɛfafa atɛnŋ akpedo mì nu le nɔnɔmɛ sɛnŋwo mɛ doɔ?

Yesu nu mɔ nɔ mìfa xomɛ gbɔxwe yí mìakpɔ jijɔ. Énu mɔ: “Wo a cushi nɔ amɛfafawo.” (Mt. 5:5) Do jeshi lé xomɛfafa akpedo mì nu le nɔnɔmɛ amɛtɔn ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.

Xomɛfafa ɖenɔ cukaɖawo kpɔtɔ le asu koɖo ashiwo gblamɛ. Nɔviŋsu Robert ci yí so Australie nu mɔ: “Ŋnu enyɔveamɛ sugbɔ nɔ ashinyɛ yí eva veŋ nu. Vɔ nɔ ènu enyɔveamɛwo nɔ mɛɖe koɖo dɔmɛzi ɖegbɔɔ, datɛnŋ acuicui o. Ci ŋkpɔ lé enyɔ lɔwo ve gbaza nɔ ashinyɛ doɔ, eɖe fun nɔŋ sugbɔ.”

“Mìwo keŋkeŋ wanɔ afɛn le” nuxuxoxo mɛ yí nuxuxoxo koɖo dɔmɛzi atɛnŋ ahɛn cukaɖawo va asu koɖo ashiwo gblamɛ. (Ʒaki 3:2) Le nɔnɔmɛ sugbɔtɔ mɛɔ, xomɛfafa kpenɔdo mì nu yí mìnɔnɔ kpuu yí ɖunɔ mìwo ɖewo ji.​—Elo. 17:27.

Robert vatekpɔ yí ɖunɔ yiɖeki ji. Nyi yí to so mɛɔ? Énu mɔ: “Ecɛyɛɔ, nɔ manyimanyi ɖo gblamɛ nɔ nyɛ koɖo ashinyɛɔ, ŋje agbla ɖonɔ to yi nywiɖe, ŋxonɔ nuxu koɖo xomɛfafa yí ɖunɔ anyi dɔmɛzi ji. Eyi ekacaca ci yí le nyɛ koɖo ashinyɛ gblamɛ vanyɔ doji.”

Xomɛfafa kpenɔdo mì nu yí mìnɔnɔ ju koɖo amɛwo. Mɛ ci yí ɖe blɛ donɔ dɔmɛzi, dewanɔ exlɔ ɖɛ ahan o. Vɔ xomɛfafa akpedo mì nu mìanɔ ‘fafa mɛ yí abɔ mìwoɖeki doju.’ (Efe. 4:2, 3) Cathy ci nu mìxo nuxu so vayi nu mɔ: “Xomɛfafa na ŋtɛnŋ nɔnɔ ju koɖo amɛwo, mɛ ciwo egbɔnnɔnu mɔ woanɔ ju koɖo can.”

Xomɛfafa na wovonɔ le amɛɖeki mɛ. Bibla mɔ “ŋununyanya ci yí sonɔ jeŋkwi mɛ” ca ka koɖo xomɛfafa koɖo fafa. (Ʒaki 3:13, 17) ‘Susumɛ kpɔnɔ fafa’ nɔ mɛ ci yí fa xomɛ. (Elo. 14:30) Nɔviŋsu Martin je agbla veviɖe yí xomɛfafa nɔnɔmɛ va le shi. Énu mɔ: “Ŋdegbeʒinnɔ amɛwo ji nɔ woawa enuwo shigbe lé ŋji do nɛ o. Ecɛyɛɔ, ŋvakpɔkɔ fafa koɖo jijɔ le nyɛɖeki mɛ nywiɖe.”

Taŋfuin mìɖo aje agbla sugbɔ gbɔxwe afanɔ xomɛ. Nɔviŋsu ɖeka nu mɔ: “Nɔ ŋdanu nyɔ able míɔ, dɔmɛzi delɔnnɔ nu nɔŋ hweɖewonu o.” Vɔ ci enyi Yehowa yí dokɔ ŋsɛn mì mɔ mìwo le kpɔtɔ awakɔ nu koɖo xomɛfafaɔ, ákpedo mì nu le ahwa lɔ mɛ. (Ezai 41:10; 1 Tim. 6:11) ‘Yiŋtɔ adra mì do. . . ana ŋsɛn mì.’ (1 Piɛ 5:10) Eyi mìatɛnŋ asran “xomɛvuwawa koɖo [xomɛfafa] Kristotɔ” shigbe apotru Pɔlu nɛ.​—2 Kor. 10:1.

^ par. 2 Mìtrɔ ŋkɔ ɖewo.