Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

Enyɔbiɔse Ciwo Yí So Yi Hlɛntɔwo Gbɔ

Enyɔbiɔse Ciwo Yí So Yi Hlɛntɔwo Gbɔ

Nyi yí taɖo ŋsu ci woyɔ mɔ “exlɔ” nu mɔ yetɛnŋ “bu” ye nuwo nɔ yeɖe Rutaɔ? (Ruta 4:1, 6)

Nɔ ŋsu ɖe le Bibla hwenu ku yí deɖo eviɔ, woɖo akpɔ ɖoŋci nɔ enyɔbiɔse ɖewo: Lé woawɛ nɔ yi nyigbanwoɔ? Yi xomu ŋkɔ abu gbijigbijia? Moizi se lɔ na ɖoŋci nɔ enyɔbiɔse cɛwo.

Nɔ ŋsu ɖe ku yí gbe yi nyigbanwo ɖɛ alo yí je abɔ yí sa yi nyigbanwo ɖe, lé woawɛ doɔ? Mɛ ci yí nyi yi xomumɛtɔ ɖe tɛnŋ trɔ yí axwle nyigban lɔwo. Ecɛ adɔ yí mɛ ci yí ku lɔ ŋkɔ dagu o.—1 Ese Wema 25:23-28; Amh. 27:8-11.

Lé wowɛ yí mɛ ci yí ku lɔ ŋkɔ degunɔɔ? Mɛ ci yí ku lɔ xomumɛtɔ ɖe atɛnŋ asɔ kpo nyɔnu lɔ, eyi jɔ do Ruta ji. Mɛ ci yí ku lɔ xomumɛtɔ ɖe asɔ kpo nyɔnu kposhu lɔ keŋ aji evi ɖeka ci yí atɔ mɛ ci yí ku lɔ ŋkɔ keŋ akpɔ yi nu lɔwo ji. Ecɛ tɔ adɔ yí ŋsu lɔ ale bu nɔ kposhu lɔ nywiɖe.—2 Ese. 25:5-7; Mt. 22:23-28.

Mìasɔ Naomi kpɔwɛ. Éɖe ŋsu ci yí woyɔnɔ mɔ Elimelɛki. Yí ci asuɔ koɖo wowo vi amɛve lɔwo kuɔ, éci yiɖekɛ, mɛɖe degbele xomu lɔ mɛ yí ale bu nɔ Naomi o. (Ruta 1:1-5) Ci Naomi trɔgbɔ va Ʒuda koɖo eviɛshi ci woyɔnɔ mɔ Rutaɔ, énu nɔ Ruta mɔ Boazi ci yí nyi yewo xomumɛtɔ yí axwle yewo nyigban lɔ. Boazi koɖo Elimelɛki ba sugbɔ. (Ruta 2:1, 19, 20; 3:1-4) Boazi vado jeshi mɔ mɛbu gbele xomu lɔ mɛ ci woyɔnɔ mɔ “exlɔ” yí gbeba wo sɔwu. Eyi atrɔ axwle enu lɔwo.—Ruta 3:9, 12, 13.

Doŋkɔɔ, “exlɔ” lɔ ji mɔ yeakpedo wo nu. (Ruta 4:1-4) Ŋsu lɔ nya mɔ yeazan eho gbɔxwe axwle nyigban lɔ, égbenya hɛnnɛ mɔ ci Naomi shin sugbɔɔ, yɛdatɛnŋ agbeji evi keke avaxɔ Elimelɛki nyigbanwo o. Eyi taɖoɔ, nyigban lɔ avatrɔ yitɔ, nɔ ézan eho domɛ can ɔ, áɖu ele ni.

Vɔ ci ŋsu lɔ vanya mɔ mɛ ci yí axwle nyigban lɔ ɖo aɖe Ruta ɖɛɔ, étrɔ susu. Ŋsu lɔ nu mɔ: “Ŋ da tɛnŋ trɔ nyigban lɔ xwle o. Nyigban lɔ ɖo a nyi anyitɔ vɔ ŋ da tɛnŋ xwli o. Nɔ́ ŋ xwli ɔ, ŋ tɛnŋ bu nyɛŋtɔ nyigban.” (Ruta 4:5, 6) Nyi yí taɖo etrɔ susuɔ?

Nɔ ŋsu lɔ alo mɛbuɖe ɖe Rutaɔ, yí eji eviɔ, evi lɔ tɔ yí avanyi Elimelɛki nyigbanwo. Lé ecɛ ana “abu” yiŋtɔ “nyigbanwo” doɔ? Bibla denui o, vɔ mìanu ŋɖewo ciwo yí atɛnŋ adɔ.

  • Ŋkɔtɔ, atɛnŋ anyi eho dadahɛn, ɖo nɔ exwle nyigban lɔwo can ɔ, le yiyimɛ ɔ, woavatrɔ Ruta eviɛ tɔ.

  • Amɛvetɔ, eyi ɖo akpɔ Naomi koɖo Ruta ji.

  • Amɛtɔntɔ, evi ciwo Ruta aji nɔ ŋsu lɔ ɖekɛwo yí avama Elimelɛki nyigbanwo.

  • Amɛnɛtɔ, nɔ ŋsu lɔ deji evi le xomɛ nɔ nyɔnu bu ɖeɔ, evi lɔwo ama Elimelɛki nyigban koɖo ŋsu lɔ ŋtɔ nyigbanwo. Eyi taɖo nɔ eva kuɔ, nyigban lɔ atrɔ evi ci eji nɔ Elimelɛki tɔ. Ŋsu lɔ deji mɔ yeakpedo Naomi nu keŋ nɔ ye nuwo ayi do mɛ o. Eyi taɖo eɖe emɔ nɔ Boazi ci yí gbeba xomu lɔ nɔ atrɔ axwli. Boazi wawa cɛ nɔ “amɛkuku lɔ ŋkɔ da klan le yi xomu koɖo yi nyigban nu o.”—Ruta 4:10.

Taŋfuin ŋsu lɔ jijiɛ mɔ ye ŋkɔ koɖo ye nuwo akpɔtɔ ali, amɛɖekitɔnyanya yí dɔ yí ewa ahan. Vɔ ci ŋsu cɛ tikpɔ mɔ ye ŋkɔ acuin can ɔ, ŋkɔ lɔ bu. Ésɔ mɔnukpɔkpɔ vevi ci yí vahun nɔ Boazi yí woyɔɛ do Mɛsia tɔgbiɛwo mɛ sɔ bu; Mɛsia lɔ yí nyi Yesu Kristo. Ewa ŋshishi mɔ amɛɖekitɔnyanya yí dɔ ŋsu lɔ gbe mɔ yedakpedo amɛ ci yí le eʒan mɛ nu o!—Mt. 1:5; Luiki 3:23, 32.