Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 32

Na nɔ ao lɔnlɔn ayi ŋkɔ doji

Na nɔ ao lɔnlɔn ayi ŋkɔ doji

“Kwifan ci yí ŋ wa nɔ Mawu dota nɔ mí ke: míwo lɔnlɔn a yì ŋkɔ do ji sugbɔ.”​—FILI. 1:9.

EHAJIJI 106 Mina Míatu Lɔlɔ̃ Ðo

SUSU VEVI LƆ *

1. Miwo yí ɖo Filipi hamɛ lɔɔ?

CI APOSTOLO Pɔlu, Silasi, Luiki, koɖo Timɔte vaɖo Filipi ci Rɔma kpa cɛ nɔ mɛɔ, wokpɔ amɛ sugbɔ ciwo yí ji mɔ yewoanya enu sugbɔ so Fyɔɖuxu ŋɛnywi lɔ nu. Nɔviŋsu amɛnɛ cɛ ciwo mɛ zo le ɖo hamɛ ɖeka yí enukplavi lɔwo pleŋ tɔ bɔbɔwo yiyi. Etɛnŋ nyi nɔvinyɔnu Lidi ci yí xɔnɔ mɛdru nywiɖe xomɛ yí wowanɔ bɔbɔ lɔwo le.​—Edɔ. 16:40.

2. Cukaɖa ci yí hamɛ lɔ do go le majinjin mɛɔ?

2 Dejinjin o, hamɛ yoyu lɔ do go cukaɖa ɖeka. Satana na yí nyɔnɔnwi lɔ ketɔnɔwo fun gu do Pɔlu koɖo yi kpenawo ji do eŋɛnywidradra lɔ ŋci. Wolé Pɔlu koɖo Silasi yí xo wo keŋ yí cu wo do gakpamɛ. Ci wogan woɔ, wovayi ji nukplavi yoyu lɔwo kpɔ keŋ do ŋsɛn wo. Le yi goduɔ, Pɔlu, Silasi koɖo Timɔte so le ju lɔ mɛ, vɔ taŋfuin Luiki yɛcuin. Nyi yí hamɛ yoyu lɔ waɔ? Yehowa sɔ yi gbɔngbɔn kɔkɔɛ kpedo wo nu yí wokpɔtɔ sin koɖo zolelanmɛ. (Fili. 2:12) Wowo nuwana cɛ ana Pɔlu ageze dandandan!

3. Sɔ koɖo Filipitɔwo 1:​9-11 ɖe, nyi nu Pɔlu do gbe ɖaɖa soɔ?

3 Le xwe amɛwo han goduɔɔ, Pɔlu ŋwlɛn lɛta ɖaɖa Filipi hamɛ lɔ. Nɔ èle lɛta lɔ hlɛnkɔɔ, àtɛnŋ ado jeshi lɔnlɔn gangan ci Pɔlu ɖo nɔ nɔvi lɔwo. Éŋwlɛn mɔ: “Ŋ dro yí akpɔ mí veviɖe. Ŋ lɔn mí pleŋ koɖo Kristo lɔnlɔn.” (Fili. 1:8) Éŋwlɛn ɖaɖa wo mɔ yedo gbe ɖaɖa do ta nɔ wo. Ébiɔ Yehowa mɔ yi le kpedo wo nu nɔ wowo lɔnlɔn asɛnŋ doji, nɔ woado jeshi enu ciwo yí le veviɖe wu, nɔ woanyi mɛ ciwo deɖo afɛn o, nɔ woŋgbedo fɔbli mɛbuwo o yí akpɔtɔ awanɔ enunywi sugbɔ. Egbɛɔ, mìwo can mìatɛnŋ akpla nu sugbɔ so Pɔlu nyɔ ciwo enu so ji mɛ. Eyi taɖo na mìahlɛn enyɔ ci Pɔlu ŋwlɛn ɖaɖa Filipitɔwo. (Hlɛn Filipitɔwo 1:​9-11.) Le yi goduɔ, mìagbeje enu ciwo eyɔ mɛ ɖekaɖeka keŋ akpɔ lé mìawɛ awa do wo ji.

NA NƆ AO LƆNLƆN AYI ŊKƆ DOJI

4. (a) Sɔ koɖo 1 Ʒan 4:​9, 10 ɖe, lé Yehowa dasɛ mɔ yelɔn mì sugbɔ doɔ? (b) Lé mìalɔn Mawu sugbɔ doɔ?

4 Yehowa dasɛ mɔ yelɔn mì sugbɔ ci edɔ Eviɛ ɖaɖa nyigban ji nɔ aku do mìwo nuvɔnwo ŋci. (Hlɛn 1 Ʒan 4:​9, 10.) Amɛɖekitɔmajimaji lɔnlɔn cɛ ci Mawu ɖo nɔ mì na mìluinni. (Rɔm. 5:8) Lé mìalɔn Mawu sugbɔ doɔ? Yesu na ɖoŋci lɔ ci enu nɔ Farizitɔ ɖeka mɔ: “Lɔn [Yehowa] ao Mawu koɖo eji aotɔ pleŋ, koɖo ao kla koɖo susu aotɔ keŋkeŋ.” (Mt. 22:​36, 37) Mìji mɔ mìalɔn Mawu so mìwo ji mɛ pleŋ. Mìgbeji mɔ lɔnlɔn ci mìɖo ni asɛnkɔŋ doji ŋkeŋke. Pɔlu nu nɔ Filipitɔwo mɔ wowo lɔnlɔn le “yì ŋkɔ do ji sugbɔ.” Nyi mìawa keŋ asɔ do ŋsɛn lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Mawuɔ?

5. Lé mìawɛ nɔ mìwo lɔnlɔn asɛnkɔŋ dojiɔ?

5 Mìɖo ajeshi Mawu gbɔxwe atɛnŋ aluin. Bibla nu mɔ: “Amɛ ci yí de lɔnnɔ amɛ ɔ, dé jeshi Mawu o, ɖo Mawu nyi lɔnlɔn.” (1 Ʒan 4:8) Apostolo Pɔlu nu mɔ zenɛni ci yí mìnya nyɔnɔnwi ci yí kudo Mawu nu yí mɔŋje lé ekpɔnɔ enuwo do mɛɔ, ahanke lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Mawu asɛnkɔŋ doji nɛ. (Fili. 1:9) Ci mìtɔ Bibla kplakplaɔ, mìdenya nushianu so Yehowa nu o, gan mìtɔ lɔnlɔn ɖoɖo ni. Vɔ ci mìvakplakɔ enu sugbɔ so Yehowa nuɔ, lɔnlɔn ci mìɖo ni vasɛnkɔŋ doji. Eyi taɖo ele veviɖe mɔ mìakplanɔ Bibla blaŋblaŋ keŋ abunɔ tamɛ kpɔ so nu nywiɖe.​—Fili. 2:16.

6. Sɔ koɖo 1 Ʒan 4:​11, 20, 21 ɖe, emɔ ciwo ji mìato akeke bonu nɔ mìwo lɔnlɔn ɔ?

6 Lɔnlɔn gangan ci Mawu ɖo nɔ mì acucu mì mìalɔn mìwo nɔviwo. (Hlɛn 1 Ʒan 4:​11, 20, 21.) Taŋfuin mìabui mɔ lɔnlɔn ci mìaɖo nɔ mìwo nɔviwo ava le yiɖeki shi. Ðo ci mìsɛnkɔ Yehowaɔ, mìtekɔ kpɔ mɔ mìasran yi nɔnɔmɛ nywi lɔwo. Gbesɔ kpe niɔ, ci Yesu ɖo lɔnlɔn gangan nɔ mì yí sɔ yi gbe na do ta nɔ mìɔ, mìsrannɔ yi kpɔwɛ. Vɔ hweɖewonuɔ, atɛnŋ agbɔnnu mɔ mìawa do ese ci yí nu mɔ mìwo le lɔn mìwonɔnɔwo ji. Na mìakpɔ yi kpɔwɛ ɖeka le Filipi hamɛ lɔ mɛ.

7. Nyi mìkpla so aɖaŋ ci Pɔlu ɖo nɔ Evodi koɖo Sɛntishi mɛɔ?

7 Evodi koɖo Sɛntishi nyi nɔvinyɔnu ciwo mɛ ezo le yí wowa dɔ koɖo apostolo Pɔlu. Vɔ taŋfuin woɖe mɔ yí manyimanyi na woklan. Le lɛta ci Pɔlu ŋwlɛn ɖaɖa hamɛ ci mɛ Evodi koɖo Sɛntishi leɔ, éyɔ wowo ŋkɔwo yí ɖo aɖaŋ cɛ nɔ wo mɔ, “wo le ɖo susu ɖekaŋmɛ.” (Fili. 4:​2, 3) Pɔlu kpɔɛ mɔ yeɖo anu nɔ hamɛ lɔ pleŋ mɔ: “Mí wanɔ enu lɔwo pleŋ le jikamado koɖo eseɖuɖu mɛ.” (Fili. 2:14) Pɔlu to nyɔnɔnwi nɔ nɔvinyɔnu egbejinɔtɔ amɛve cɛwo. Kankandoji li mɔ, denyi wowo ɖekɛ nu yí aɖaŋɖoɖo cɛ kpedo o, vɔ ekpedo hamɛ lɔ pleŋ nu yí wodo ŋsɛn lɔnlɔn ci woɖo nɔ wowonɔnɔwo.

Nyi yí taɖo susu nywi ɖo akpɔtɔ anɔ mì shi do mìwo nɔviwo nuɔ? (Kpɔ mamamɛ 8) *

8. Nyi yí atɛnŋ ana agbɔnnu nɔ mì sugbɔ mɔ mìalɔn mìwo nɔviwoɔ, yí nyi yí atɛnŋ akpedo mì nuɔ?

8 Hweɖewonuɔ, egbɔnnɔnu nɔ mì mɔ mìalɔn mìwo nɔviwo, ɖo mìsɔ ŋkuvi ɖonɔ afɛn ciwo wowa ji shigbe lé Evodi koɖo Sɛntishi wɛ nɛ. Mì pleŋ yí wanɔ afɛn ŋkeŋke. Nɔ mìsɔ susu ɖo afɛn ciwo mɛbuwo wanɔ jiɔ, agbɔnnu mɔ mìalɔn wo. Le kpɔwɛ mɛ mìatɛnŋ ado dɔmɛzi, nɔ nɔvi ɖe ŋlɔbe yí dekpedo mì nu mìkplɔ Fyɔɖuxuxɔ mɛ o. Nɔ mìbunɔ tamɛ kpɔ so afɛn ciwo pleŋ mìwo nɔvi lɔ wa nuɔ, mìwo dɔmɛzi awukɔgan yí lɔnlɔn ci mìɖo ni aɖekɔ kpɔtɔ. Nɔ eo koɖo mɛɖe le nɔnɔmɛ cɛ han mɛ le hamɛ lɔ mɛɔ, anyɔ mɔ àbu enyɔ cɛ kpɔ. Eyi nyi mɔ, Yehowa nya afɛn ciwo mìwoŋtɔwo wanɔ; égbenya mìwo nɔvi lɔ tɔwo hɛnnɛ. Vɔ ci afɛn cɛwo le mì nu can ɔ, ékpɔtɔ lɔnkɔ mìwo koɖo nɔvi lɔ. Susu cɛ yí taɖo mìɖo asran Yehowa lɔnlɔn yí akpɔtɔ aɖo susu nywi do mìwo nɔviwo nu. Nɔ mìje agbla yí lɔn mìwo nɔviwoɔ, mìado ŋsɛn ɖekawawa ci yí le mìwo koɖo wowo gblamɛ.​—Fili. 2:​1, 2.

“ENU CIWO YÍ LE VEVIÐE WU”

9. Nyiwo yí nyi “enu ciwo yí le veviɖe wu” domɛtɔ ɖewo ciwo Pɔlu yɔ do Filipitɔwo wema lɔ mɛɔ?

9 Yehowa zan Pɔlu sɔ nu nɔ Kristotɔ ciwo yí le Filipi mɔ wo le do jeshi “enu ciwo yí le veviɖe wu.” (Fili. 1:​10, nwt) Ahanke mìwo can mìɖo awɛ gbɛ nɛ. Enu ciwo yí le veviɖe domɛtɔ ɖewo yí nyi: bubu dodo Yehowa ŋkɔ lɔ nu, yi gbeɖuwo mɛ vava, fafa koɖo ɖekawawa le hamɛ lɔ mɛ. (Mt. 6:​9, 10; Ʒan 13:35) Nɔ enu cɛwo nyi enuvevitɔwo nɔ mì le agbemɛɔ, mìadasɛ mɔ mìlɔn Yehowa.

10. Nyi mìɖo awa gbɔxwe Yehowa akpɔ mì mɔ mìnyi amɛ maɖoafɛnwoɔ?

10 Pɔlu gbenu mɔ mìwo le nyi amɛ ‘afɛn malenuwo.’ Ecɛ dedasɛ mɔ mìɖo anyi amɛ maɖonuvɔnwo o. Mìdatɛnŋ anyi amɛ maɖonuvɔnwo shigbe Yehowa Mawu nɛ o. Vɔ Yehowa akpɔ mì do amɛ maɖoafɛnwo ji nɔ mìwa ci ji mìakpe yí na mìwo lɔnlɔn sɛnŋ do ji keŋ yí do jeshi enuvevitɔwo. Emɔ ɖeka ci ji mìato adasɛ mɔ mìlɔn amɛwo yí nyi mìate kpɔ nɔ mìŋgbenyi afɔklɛnnu nɔ wo o.

11. Nyi yí taɖo mìdeɖo ado fɔbli mɛbuwoɔ?

11 Aɖaŋɖoɖo ci yí nyi mɔ woŋgbedo fɔbli mɛbuwo nyi amɛkanxlenyɔ vevi ɖeka. Lé mìatɛnŋ ado fɔbli mɛɖe doɔ? Ecɛ atɛnŋ ajɔ to enu ciwo mìsɔ munɔ munu, enu ciwo mìdonɔ alo edɔ ci mìwanɔ mɛ. Taŋfuin enu ci mìwanɔ denyi enu dɔndɔn o. Vɔ ŋkuvibianyɔ enyi nɔ cancan ciwo mìwa ɖekɔ fun nɔ ayexadohwɛnamɛnu mɛɖe tɔ alo do fɔbli yi. Yesu mɔ nɔ wosa ekpe kpɛnkpin do kɔ nɔ mì yí dɔ mì do axu mɛɔ, yɛanyɔ nɔ mì sɔwu mɔ mìado afɔbli ye lɛngbɔwo domɛtɔ ɖeka!​—Mt. 18:6.

12. Nyi mìkpla so asu koɖo ashi mɔɖetɔ lɔwo kpɔwɛ mɛɔ?

12 Do jeshi lé asu koɖo ashi mɔɖetɔ ɖekawo wa do enyɔ ci Yesu nu ji. Wole hamɛ ci mɛ asu koɖo ashi ɖeka wa ʒinʒindoshimɛ le dejinjin o. Wohɛn asu koɖo ashi ci yí wa ʒinʒindoshimɛ lɔ le xomu ci mɛ woɖenɔ mɔ do sasakɔnuwo ɖekɛ nu. Asu koɖo ashi cɛ kpɔɛ mɔ Kristotɔwo deɖo akpɔ fimuwo o, nɔ wodedɔn can. Ci wose mɔ asu koɖo ashi ciwo yí nyi mɔɖetɔ lɔwo kpɔ fimu ɖekaɔ, eɖe fun nɔ wo sugbɔ. Le yi goduɔ, asu koɖo ashi mɔɖetɔ lɔwo mi fimuwo kpɔkpɔ keke na nɔ hwecinu asu koɖo ashi yoyu lɔwo na kpla ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ keŋ yí do jeshi vovototo ci yí le gblamɛ nɔ nunywi koɖo nuvɔn. (Ebre. 5:14) Asu koɖo ashi mɔɖetɔ lɔwo to emɔ cɛ ji yí dasɛ mɔ denyi nuxuxoxo ɖekɛ mɛ yí yewolɔn yewo nɔvi yoyu cɛwo le o, vɔ le enuwana mɛ hɛnnɛ.​—Rɔm. 14:​19-21; 1 Ʒan 3:18.

13. Lé mìatɛnŋ acucu mɛɖe yí awa nuvɔn doɔ?

13 Emɔ bu ci ji mìatɛnŋ ado fɔbli mɛɖe le yí nyi mɔ mìacucui yí awa nuvɔn. Lé atɛnŋ ajɔ doɔ? Kpɔ enujɔjɔ cɛ le susumɛ. Bibla nukplavi ɖeka do gbla sugbɔ na nɔ hwenu jinjin gbɔxwe yí tɛnŋ vami aha nunu mu. Évakpɔɛ mɔ yeɖo ami aha nunu keŋkeŋ. Éwa trɔtrɔ sugbɔ le yi gbenɔnɔ mɛ keŋ yí wa ʒinʒindoshimɛ. Le yi goduɔ, nɔviŋsu ɖeka yɔɛ va yi xomɛ keŋ sɔ aha sɛnŋ ɖeka ni yí nu ni mɔ: “Evyɛɔ, Kristotɔ ènyi yí Yehowa gbɔngbɔn le eo ji. Gbɔngbɔn kɔkɔɛ lɔ kpaxwe ɖe yí nyi amɛɖekijiɖuɖu. Nɔ amɛɖekijiɖuɖu nɔnɔmɛ le eo shiɔ, èɖo ale gbesɔsɔ anu aha sɛnŋsɛnŋ hwɛɖeka.” Nɔ nɔvi yoyu lɔ wa do aɖaŋɖoɖo dɔndɔn cɛ ji yí gbetɔ aha nunu muɔ, enu ciwo yí ato so mɛ danyɔ ɖeeɖe o!

14. Lé mìwo bɔbɔwo kpenɔdo mì nu yí mìwanɔ do aɖaŋɖoɖo ci yí le Filipitɔwo 1:10 ji doɔ?

14 Mìwo bɔbɔwo kpenɔdo mì nu yí mìwanɔ do aɖaŋɖoɖo ci wona le Filipitɔwo 1:10 ji le emɔ sugbɔ ji. Ŋkɔtɔ, enu ciwo nu mìkplanɔ nu so le bɔbɔ lɔwo mɛ na mìdonɔ jeshi enu ciwo yí nyi enuvevitɔwo nɔ Yehowa. Evetɔ, mìkplanɔ lé mìawa do enu ciwo mìkpla ji keŋ anyi amɛ afɛnmalenuwo. Yí etɔntɔ lɔɔ, wodonɔ ŋsɛn mì nɔ “lɔnlɔn koɖo enu nywi wawa.” (Ebre. 10:​24, 25) Nɔ mìwo nɔviwo donɔ ŋsɛn mìɔ, lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Mawu koɖo mìwo nɔvi lɔwo asɛnkɔŋ doji. Nɔ mìlɔn Mawu koɖo mìwo nɔviwo so mìwo ji mɛ pleŋ ɔ, mìawa ci ji mìkpe nɔ mìwo nuwana ŋgbedo fɔbli wo o.

KPƆTƆ AWANƆ “ENU NYWI SUGBƆWO”

15. Gɔnmɛsese ci yí le “enu nywi sugbɔwo” wawa nuɔ?

15 Pɔlu do gbe ɖaɖa veviɖe mɔ Filipitɔwo le “wa enu nywi sugbɔwo.” (Fili. 1:11) Kankandoji li mɔ lɔnlɔn ci woaɖo nɔ Yehowa koɖo yi sɛntɔwo can le “enu nywi sugbɔ” lɔwo mɛ. Taŋfuin nuxu ci woxo nɔ mɛbuwo so xɔse ci woɖo do Yesu nu koɖo emɔkpɔkpɔ nywi wowo tɔ can le mɛ. Filipitɔwo 2:15 zan enyɔgbe bu mɔ wo le nyi “klɛnklɛnwo le xexe do vinvin cɛ mɛ.” Enyɔ cɛ sɔ pɛɛ, ɖo Yesu nu nɔ yi nukplaviwo mɔ wowo yí nyi “klɛnklɛn nɔ xexe lɔ.” (Mt. 5:​14-16) Édɔ yi dokplɔtɔwo mɔ wo le ‘ɖo nukplaviwo’ hɛnnɛ yí nu nɔ wo mɔ ‘woanyi ɖashifuwo. . . le afishiafi le xexeɛ mɛ.’ (Mt. 28:​18-20; Edɔ. 1:8) Mìwanɔ edɔ “nywi sugbɔwo” nɔ mìte kpɔ yí wanɔ ci ji mìakpe le edɔ vevitɔ cɛ mɛ.

Hwecinu Pɔlu le exɔ ci mɛ woli do le Rɔmaɔ, éŋwlɛnkɔ lɛta ɖaɖa Filipi hamɛ. Hwenɔnuɔ, Pɔlu zan mɔnukpɔkpɔ ciwo yí sun shi nywiɖe yí ɖe kunu nɔ sɔja ciwo le gbɔ koɖo mɛ ciwo yí va jini kpɔ. (Kpɔ mamamɛ 16)

16. Filipitɔwo 1:​12-14 dasɛ do mɔ mìatɛnŋ aklɛn nɔ mìle nɔnɔmɛ gbɔnnuwo mɛ can ɔ? (Kpɔ foto ci yí le akpa lɔ ji.)

16 Nɔ mìle nɔnɔmɛ ɖekpokpui mɛ can ɔ, mìatɛnŋ aklɛn. Hweɖewonuɔ, enu ci mìkpɔ mɔ yeaxe mɔ nɔ mì le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ, atɛnŋ atrɔ mɔnukpɔkpɔ ci ji mìato yí adra eŋɛnywi lɔ. Le kpɔwɛ mɛ, hwecinu apostolo Pɔlu le exɔ ci mɛ wocui do le Rɔma yí eŋwlɛn lɛta lɔ ɖaɖa Filipitɔwo. Vɔ ega ciwo yí le alɔ ni dena emi kunu ɖeɖe nɔ sɔja ciwo le gbɔ koɖo mɛ ciwo yí va jini kpɔ o. Pɔlu ɖe kunu koɖo ezolelanmɛ le nɔnɔmɛ cɛwo mɛ yí ecɛ na edɔngbegbe koɖo kankandoji nɔvi lɔwo yí wo “tɔ Mawu Nyɔ lɔ dradra vɔnvɔn manɔ̀ mɛ.”​—⁠Hlɛn Filipitɔwo 1:​12-14; 4:22.

Ji emɔ ciwo ji àto aɖenɔ kunu hweɖekpokpuinu (Kpɔ mamamɛ 17) *

17. Ci nɔvi ɖekawo le nɔnɔmɛ gbɔnnuwo mɛ can ɖe, lé wowɛ yí kpɔtɔ ɖenɔ kunuɔ?

17 Nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu sugbɔ gbenɔ dɔn shigbe Pɔlu nɛ. Wole eju ciwo mɛ wodatɛnŋ aɖe kunu le jugbaja alo so axwemɛ yi axwemɛ o mɛ, eyi taɖo wotonɔ emɔ buwo ji yí dranɔ eŋɛnywi lɔ. (Mt. 10:​16-20) Le eju cɛ hanci ɖeka mɛɔ, ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ ɖeka nu mɔ, eŋɛnywidratɔ ɖeshiaɖe ɖenɔ kunu nɔ wowo xomumɛtɔ, axwexatɔ, suklukpena, dɔmɛkpena koɖo amɛnyanyiwo. Le xwe-ve gblamɛɔ, hamɛ ciwo yí le ekán lɔ mɛ sugbɔ doji. Taŋfuin mìle eju ci mɛ yí ŋɖe dexe mɔ nɔ kunuɖeɖedɔ lɔ o. Ele ahan gan, mìatɛnŋ akpla enuvevi ɖeka so mìwo nɔvi edɔsɛnsinwatɔ cɛwo gbɔ: Nɔ èwa ci ji àkpe keŋ yí ɖenɔ kunu nɔ mɛbuwoɔ, Yehowa ana ŋsɛn eo yí nakpɔtɔ awɛni le nɔnɔmɛ sɛnŋwo mɛ can.​—Fili. 2:13.

18. Nyi mìaɖo gligaan yí awaɔ?

18 So gaxoxo cɛ jiɔ, le vamɛ mɔ mìaɖui gligaan awa do aɖoŋɖoɖo ci yí le lɛta ci Pɔlu ŋwlɛn ɖaɖa Filipitɔwo ji. Mìɖo ado jeshi enu ciwo yí le veviɖe wu, anyi mɛ ciwo deɖo afɛn o yí mìdado fɔbli mɛbuwo o keŋ awanɔ edɔ nywi sugbɔwo. Ecɛ ana mìwo lɔnlɔn asɛnkɔŋ doji yí ahɛn kanfukanfu vɛ nɔ mìwo Da amɛlɔntɔ, Yehowa.

EHAJIJI 17 “Melɔ̃”

^ par. 5 Mìɖo ado ŋsɛn lɔnlɔn ci mìɖo nɔ mìwo nɔviwo egbɛ sɔwu sa. Filipitɔwo wema kpedo mì nu mìkpɔ lé mìawɛ nɔ lɔnlɔn ci mìɖo nɔ amɛwo asɛnŋ doji, nɔ yi wawa gbɔnkɔnu can.

^ par. 54 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Hwenu wokplɔkɔ Fyɔɖuxuxɔ mɛɔ, nɔviŋsu ci yí tɔ mɔ Joe mi edɔwawa keŋ yí tɔ nuxu xoxo koɖo nɔviŋsu ɖeka koɖo viɛ. Ecɛ do dɔmɛzi nɔ nɔviŋsu Mike ci yí kplɔkɔ exɔ lɔ mɛ. Énukɔ le yiɖeki mɛ mɔ, ‘Joe ɖo akplɔ nu, denyi nuxu axo o.’ Le yi goduɔ, Mike kpɔkɔ lé Joe sɔ xomɛfafa kpekɔdo nɔvinyɔnu shinshin ɖeka nu do. Ecɛ na Mike bu tamɛ kpɔ so nɔviŋsu Joe nɔnɔmɛ nywiwo nu doji.

^ par. 58 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Le eju ɖeka ci mɛ Kunuɖetɔwo detɛnŋ ɖenɔ kunu le jugbaja leɔ, nɔviŋsu ɖeka be yí drakɔ Fyɔɖuxu ŋɛnywi lɔ nɔ amɛnyanyi ɖeka. Le yi goduɔ, nɔviŋsu lɔ ɖekɔ kunu nɔ yi dɔmɛkpena ɖeka le gbɔndomɛ hwenu.