Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 52

Kpedo mɛbuwo nu nɔ woado ji le hwenu sɛnŋsɛnŋwo mɛ

Kpedo mɛbuwo nu nɔ woado ji le hwenu sɛnŋsɛnŋwo mɛ

“Nɔ́ à tɛnŋ asun ji ɔ, wa enu nywi nɔ mɛ ciwo yí ʒan alɔ̀du.”—ELO. 3:27.

EHAJIJI 103 Alẽkplɔlawo—Nunana Siwo Nye Amewo

SUSU VEVI LƆ a

1. Lé Yehowa ɖonɔ yi sɛntɔwo gbedodoɖa ŋci doɔ?

 ÈNYA mɔ Yehowa atɛnŋ azan ye yí asɔ ɖo kwifan ci mɛɖe wakɔ ŋci nia? Nɔ ènyi hamɛmɛshinshin, sumɔsumɔdɔwatɔ, emɔɖetɔ abi eŋɛnywidratɔ le hamɛ lɔ mɛ can ɔ, Yehowa atɛnŋ azan eo. Àtɛnŋ ana kpekpedonu nɔ ènyi vihwɛ alo amɛshinshin, nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu can. Nɔ mɛɖe ci yí lɔn Yehowa biɛ alɔduɔ, mìwo Mawu zannɔ hamɛshinshinwo koɖo yi sɛntɔ egbejinɔtɔwo nɔ woanyi “akɔnfa” soxu nɔ nɛnɛmunɔ. (Kol. 4:11) Ejɔnɔ eji nɔ mì mɔ mìasɛn Yehowa ahan yí akpedo mìwo nɔviwo nu! Mìatɛnŋ akpe ji yí akpedo mìwo nɔviwo nu yí afa akɔn nɔ wo le dɔ̀bamɛ ɖe, jɔjɔmɛfɔku ɖe alo yumɛcici hwenu.

KPEDO MƐBUWO NU LE DƆ̀BAMƐ HWENU

2. Nyi yí taɖo atɛnŋ agbɔnnu mɔ mìakpedo mɛbuwo nu le dɔ̀bamɛ ɖe hwenuɔ?

2 Nɔ dɔ̀bamɛ ɖe to le fini mìle alo gban kpe do xexe lɔ pleŋ mɛɔ, atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì mɔ mìakpedo mìwonɔnɔwo nu. Le kpɔwɛ mɛ, atɛnŋ adro mì mɔ mìayɔ mìwo xlɔwo kpɔ, vɔ nɔnɔmɛ lɔ adɔ yí aglo. Mìatɛnŋ aji mɔ mìayɔ mɛ ciwo yí ehonyɔwo dokɔ aya nɔ, nɔ woavaɖu nu koɖo mì, vɔ yɛ can aglo. Mìatɛnŋ aɖo edro mɔ mìakpedo mɛbuwo nu, vɔ ecɛ tɛnŋ gbɔnnu nɔ mì nɔ mìwo xomumɛtɔwo ble alo ehonyɔwo dodoɔ aya nɔ wo. Ele ahan gan, mìji mɔ mìakpedo mìwo nɔviwo nu, yí ejɔnɔ ji nɔ Yehowa nɔ mìwa ci ji mìkpe yí kpekpeɛdo wo nu. (Elo. 3:27; 19:17) Lé mìawɛ doɔ?

3. Nyi mìkpla so hamɛmɛshinshin ciwo yí le Desi hamɛ lɔ gbɔɔ? (Ʒeremi 23:4)

3 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ awa. Nɔ ènyi hamɛmɛshinshin ɔ, tekpɔ ajeshi ao lɛngbɔwo ɖɛ nywiɖe. (Hlɛn Ʒeremi 23:4.) Nɔvinyɔnu Desi ci nyɔ mìnu le nyɔta ci yí vayi mɛ nu mɔ: “Hamɛmɛshinshin ciwo yí le kunuɖegbɛ ci mɛ ŋle mɛ, ɖenɔ kunu koɖo nyɛ koɖo mɛbu ciwo yí le kunuɖegbɛ lɔ mɛ yí gbenɔnɔ eju koɖo mì le enubuwo mɛ.” b Ecɛ wɛ mɔ ele fafɛɖe nɔ hamɛmɛshinshin cɛwo mɔ woakpedo Desi nu hwenu yí COVID-19 dɔ̀bamɛ lɔ tɔ ji yí edɔ lɔ wu mɛɖewo le yi xomu mɛ.

4. Nyi yí taɖo hamɛmɛshinshinwo sun ji yí kpedo Desi nuɔ, yí nyi mìakpla so mɛɔ?

4 Desi nu mɔ: “Ci ŋkpɔnɔ hamɛmɛshinshinwo do exlɔwo ji da ɖɛ sa ɔ, edɔ yí ele fafɛɖe nɔŋ mɔ manu lé enu lɔwo wakɔ do nɔŋ koɖo ŋciwo nu ŋlokɔ enu kpɔ so nɔ wo.” Nyi hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ akpla so mɛɔ? Jinɔ nɔvi ciwo yí le ao hamɛ kpɔ gbɔxwe nɔ afɔku ɖe avajɔ. Nyi exlɔ koɖo wo. Nɔ dɔ̀bamɛ lɔ na datɛnŋ ava yi ji wo kpɔ ŋmɛŋmɛɔ, to emɔ buwo ji yí ayɔ wo kpɔ. Desi nu mɔ: “Hamɛmɛshinshin vovovowo yɔnɔŋ alo ŋwlɛnɔ enu ɖaɖaŋ to eka ji le ŋkeke kuɖeka lɔ ji. Mawunyɔkpukpui ciwo wohlɛn nɔŋ wa nywi nɔŋ ci ŋjeshi kpukpui cɛwo nywiɖe sa can.”

5. Lé hamɛmɛshinshinwo awɛ yí anya enu ciwo yí wudo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwoɔ, yí lé woakpedo wo nu doɔ?

5 Nɔ èsɔ ayexa biɔ enyɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo so enu ci yí xakɔ wo nuɔ, akpedo eo nu nanya enu ci yí wudo wo. (Elo. 20:5) Woʒan ŋɖuɖu, cike alo nubuwoa? Atɛnŋ ajɔ mɔ edɔ adahɛn nɔ wo alo wodagbetɛnŋ cu exɔhoa? Míatɛnŋ akpedo wo nu nɔ acɛkpakpa lɔ ado alɔ̀ woa? Desi kpena xɔsetɔwo ni enu ciwo yí wudi. Vɔ lé hamɛmɛshinshinwo dasɛ ni mɔ yewoluin yí do ŋsɛn yi, yí nyi enu ci yí kpedo nu sugbɔ wu. Énu mɔ: “Hamɛmɛshinshinwo do gbe ɖaɖa koɖoŋ. Ci ŋdatɛnŋ ɖo ŋwi enyɔ ciwo pɛpɛpɛ wonu can ɔ, ŋɖo ŋwi lé ewa nɔŋ do. Ele shigbe Yehowa nukɔ nɔŋ mɔ, ‘Deci eoɖekɛ o.’”—Ezai 41:10, 13.

Ci nɔvi ciwo yí va bɔbɔ lɔ ŋmɛŋmɛ koɖo nɔviŋsu ɖeka ci yí ble wakɔ bɔbɔ lɔ to videokacaca ji na ɖoŋci doŋsɛn-amɛɔ, ejɔ ji nɔ nɔviŋsu ci yí kpɔkpɔ bɔbɔ lɔ ji (Kpɔ mamamɛ 6)

6. Nyi hamɛ lɔ mɛ tɔwo atɛnŋ awa asɔ kpedo mɛbuwo nuɔ? (Kpɔ foto lɔ.)

6 Enu ci mɛbuwo atɛnŋ awa. Mìkpɔnɔ emɔ mɔ hamɛmɛshinshinwo yí ale bu nɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo. Vɔ Yehowa ji mɔ mì pleŋ yí adonɔ ŋsɛn mɛbuwo yí akpedo wo nu. (Gal. 6:10) Nɔ egbenyi enu nyɛkuin yí mìwa yí sɔ kpedo mɛɖe ci yí ble nu can ɔ, atɛnŋ ado ŋsɛn yi sugbɔ. Ðevi ɖe tɛnŋ kplɔ dalɔ do nɔ woavayi ji nɔvi ɖe kpɔ yí ado ŋsɛn yi. Nɔvi jajɛ ɖe tɛnŋ vayi xwle nu nɔ nɔvinyɔnu ɖe alo awa edɔ bu ɖe ni. Hamɛ lɔ mɛ tɔ buwo atɛnŋ aɖa nu yí ahɛn vɛ nɔ mɛɖe ci yí ble le yi xomɛ. Vɔ mìɖo anya mɔ nɔ dɔ̀bamɛ ɖe to yí gbangban nuɔ, mɛshiamɛ yí ʒan ŋsɛndoamu le hamɛ lɔ mɛ. Taŋfuin nɔ mìyi bɔbɔwo ŋmɛŋmɛ alo to videokacaca ji yí kpa ɖegbɔɔ, mìatɛnŋ anɔ te hwɛɖeka yí akan seŋ koɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo. Hamɛmɛshinshinwo can ʒan ŋsɛndoamu hɛnnɛ. Le dɔ̀bamɛ hwenuɔ, edɔ sugbɔ nɔnɔ hamɛmɛshinshinwo ji wowanɔ yí Kunuɖetɔ ɖewo ŋwlɛnɔ nu ɖaɖa wo yí sɔ donɔ akpe nɔ wo. Nɔ mìwanɔ ci ji mìkpe yí do ‘akɔnfa nɔ mìwonɔnɔwo yí do ŋsɛn lanmɛ nɔ mìwonɔnɔwoɔ’, enyɔnɔ keke!—1 Tɛs. 5:11.

KPEDO MƐBUWO NU LE JƆJƆMƐFƆKU HWENU

7. Cukaɖa ci woatɛnŋ ado go le jɔjɔmɛfɔku ɖe goduɔ?

7 Jɔjɔmɛfɔku ɖe tɛnŋ va le avomɛ yí atrɔ lé mìnɔnɔ agbe do zeɖeka. Amɛ ciwo ji ejɔ do tɛnŋ bu enu ciwo le wo shi, wowo xwe, wowo mɛ veviwo tɛnŋ ku nɔ wo hɛnnɛ. Enu cɛwo jɔnɔ do mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo ji hɛnnɛ. Nyi mìawa yí asɔ kpedo wo nuɔ?

8. Nyi hamɛmɛshinshinwo koɖo xomutatɔwo atɛnŋ awa gbɔxwe yí jɔjɔmɛfɔku ɖe avajɔɔ?

8 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ awa. Hamɛmɛshinshinwo, míkpedo míwo nɔviwo nu nɔ woadra do ɖɛ gbɔxwe nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe ajɔ. Míwɛ keke nɔ mɛshiamɛ ci yí le hamɛ lɔ mɛ anya enu ci eɖo awa yí anɔ nywiɖe koɖo lé awɛ ayɔ hamɛmɛshinshinwo. Margaret ci nyɔ mìnu le nyɔta ci yí vayi mɛ nu mɔ: “Mìwo hamɛmɛshinshinwo wa hamɛ nuʒanʒan ɖeka yí wokanxle mì mɔ ave atɛnŋ alé zo le mìwo tɔxu lɔ. Wonu mɔ nɔ jumɛgawo mɔ mìwo le so le mìwo xomɛ alo nɔ nɔnɔmɛ lɔ vatɔ ŋsɛnsɛn ɔ, mìɖo aso zeɖeka le afɔdumɛ.” Hamɛmɛshinshin lɔwo nu nyɔ lɔwo do gamɛ ji pɛɛ, ɖo kwɛshila amatɔn goduɔ, ezo lé ave. Le sɛnsɛn xomumɛtɔ hwenuɔ, xomutatɔwo atɛnŋ axo nuxu so enu ci mɛɖekamɛɖeka ɖo awa nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe jɔ. Nɔ míwo koɖo míwo viwo dra do ɖɛɔ, atɛnŋ ana yí míavoŋ le míwoɖekiwo mɛ nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe vajɔ.

9. Lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ awa totowo doŋkɔ nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe koɖo yi goduɔ?

9 Nɔ ènyi kunuɖegbɛ jikpɔtɔɔ, tekpɔ aɖo mɛ ciwo yí le ao kunuɖegbɛ lɔ mɛ mimɛlo koɖo adrɛsiwo gbɔxwe nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe avajɔ. Ŋwlɛ mimɛlo lɔwo ɖɛ yí akando ji mɔ nɔvi lɔwo mimɛlo yoyutɔ ci wozanzan yɛ nɛ. Eyi nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe vajɔɔ, àtɛnŋ ayɔ eŋɛnywidratɔ ɖekaɖeka yí anya enu ciwo wudi. Eyi nasɔ nyɔ ciwo wonu nɔ eo ɖaɖa hamɛmɛshinshinwo totowo jikpɔtɔ keŋ nɔ ayɔ ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ nɔ axo nuxu so nyɔ lɔwo nu ni. Ci ezo lé ave le Margaret wo tɔxu ɖegbɔɔ, ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ nɔ zanŋte keke na nɔ gaxoxo 36 han keŋ wakɔ toto do lé hamɛmɛshinshinwo awɛ ayɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu 450 ciwo yí shi le wowo xwewo mɛ yí ale bu nɔ wo. (2 Kor. 11:27) Ecɛ dɔ yí wotɛnŋ kpedo mɛshiamɛ nu yí ekpɔ texwe ci anɔ.

10. Nyi yí taɖo hamɛmɛshinshinwo ɖo akpɔɛ mɔ nɔviwo jijikpɔ le veviɖeɔ? (Ʒan 21:15)

10 Hamɛmɛshinshinwo dɔ enyi mɔ woasɔ Bibla ado ŋsɛn nɔviwo yí agbekpedo mɛ ciwo yí lokɔ nu kpɔ nu. (1 Piɛ 5:2) Le jɔjɔmɛfɔku ɖe hwenuɔ, enu ŋkɔtɔ ci woɖo awa yí nyi mɔ woakpɔ mɔ nɔvi ɖekaɖeka le nywiɖe, ɖo ŋɖuɖu, enudodo koɖo fini adɔn ma. Vɔ nɔ wleci sugbɔ vayi can ɔ, nɔvi ciwo yí ci agbe tɛnŋ kpɔtɔ ʒan ŋsɛndoamu ci yí so Bibla mɛ koɖo akɔnfɛ. (Hlɛn Ʒan 21:15.) Harold nyi alɔjedɔjikpɔgbɛ mɛ tɔ ɖeka. Édo go koɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu sugbɔ ciwo tɔxu jɔjɔmɛfɔku jɔ le. Énu mɔ: “Exɔnɔ gamɛ gbɔxwe wovavonɔŋ le wowoɖekiwo mɛ. Wotɛnŋ tɔ enu ciwo wobu lɔwo ŋwlɔŋwlɔbe vivivi. Vɔ wokpɔtɔ ɖonɔ ŋwi wowo mɛ vevi ɖe ci yí ku, enuvevi ɖe ci yí le wo shi yí edahɛn koɖo lé wowɛ yí gan le nɔnɔmɛ gbɔnnu lɔ mɛ do. Nɔ woɖoɖoɔ ŋwi enu cɛwo kpɔɔ, agbetɛnŋ na woagbeseseɛ vevi doji. Denyi xɔse yí dele wo shi yí dɔ yí ewakɔ ahan nɔ wo o, esɔgbe mɔ awa ahan nɔ wo.”

11. Eʒan ciwo xomuwo atɛnŋ aɖoɔ?

11 Hamɛmɛshinshinwo wanɔ do nukplamunyɔ cɛ ji, ci yí mɔ “mí ɖo a fan avin koɖo amɛ ciwo yí le avin fanfan mɛ.” (Rɔm. 12:15) Hamɛmɛshinshinwo ɖo ana kankandoji nɔvi ciwo gbɔ jɔjɔmɛfɔku jɔ le mɔ Yehowa koɖo wowo kpena Kristotɔwo kpɔtɔ lɔn wo. Anyɔ mɔ hamɛmɛshinshinwo akpedo xomuwo nu nɔ woakpɔtɔ adonɔ gbe ɖaɖa, akplanɔ Bibla, ayinɔ bɔbɔwo yí aɖenɔ kunu. Gbesɔ kpe niɔ, hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ ado ŋsɛn ajitɔ koɖo ajinɔwo nɔ woakpedo wowo viwo nu nɔ woasɔ susu ɖo enu ciwo jɔjɔmɛfɔku ɖe datɛnŋ adahɛn nu. Ajitɔ koɖo ajinɔwo, míɖo ŋwi nɔ míwo viwo mɔ Yehowa anyi wowo Xlɔ gashiagamɛ yí akpɔtɔ ale koɖo wo yí akpedo wo nu. Míɖe mɛ nɔ wo mɔ wokpɔtɔ le nɔviwo habɔbɔ ci yí le xexeɛ pleŋpleŋ mɛ, ci mɛ yí nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo le gbesɔsɔ yí akpedo wo nu le.—1 Piɛ 2:17.

Nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe jɔ le fini èle ɖe, àtɛnŋ anɔ kpekpedonunatɔwo mɛa? (Kpɔ mamamɛ 12) e

12. Nyi mɛbuwo atɛnŋ awa yí ana kpekpedonu le jɔjɔmɛfɔku ɖe hwenuɔ? (Kpɔ foto lɔ.)

12 Enu ci mɛbuwo atɛnŋ awa. Nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe jɔ le fini yí dejinjin le mí gbɔɔ, biɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ kpekpedonu ci yeatɛnŋ ana ma. Ètɛnŋ mɔ mɛ ciwo yí shi lɔwo le vaze ye xomɛ na nɔ hwenu ɖe, alo mɛ ciwo yí le jɔjɔmɛfɔku kpekpedonunatɔwo mɛ le vaze ye gbɔ na nɔ hwenu ɖe. Èhɛn ana ŋɖuɖu koɖo nubu ciwo yí wudo eŋɛnywidratɔ ciwo yí le ʒan mɛ. Nɔ jɔjɔmɛfɔku lɔ jɔ le fini yí jinjin le mí gbɔ can ɔ, àtɛnŋ ana kpekpedonu dru. Lé àwɛ doɔ? Do gbe ɖaɖa do ta nɔ mɛ ciwo yí enu wa. (2 Kor. 1:8-11) Àtɛnŋ ado alɔ kpekpedonunanadɔ lɔ nɔ èna eho yí sɔ kpedo xexeɛ pleŋ mɛ dɔ lɔ nu. (2 Kor. 8:2-5) Nɔ àsun ji yí ayi fini enu lɔ jɔ leɔ, biɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ nyi yeawa asɔ kpedo wo nu ma. Nɔ woyɔ eo mɔ eo le va nɔtɔxuɔ, wotɛnŋ na ekpla ɖewo eo, ciwo yí adɔ woatɛnŋ avazan eo le fini koɖo hwenu ci woaʒan eo le sɔwu.

KPEDO NƆVIWO NU NƆ WOADO JI LE YUMƐCICI MƐ

13. Cukaɖa ci mɛ mìwo nɔviwo tokɔ le eju ciwo mɛ woɖo te mìwo dɔwo leɔ?

13 Le eju ciwo mɛ woɖo te mìwo dɔwo leɔ, yumɛcici dɔ yí agbe lɔ gbeva gbɔnnɔnu nɔ mìwo nɔviwo haan. Ehonyɔwo can donɔ aya nɔ nɔvi ciwo yí le eju ŋtɔ́wo mɛ. Woblenɔ yí amɛ veviwo kunɔ nɔ wo hɛnnɛ. Vɔ ci woɖo te mìwo dɔ lɔɔ, hamɛmɛshinshinwo detɛnŋ sunnɔ ji yí ayi ji wo kpɔ alo avoŋ yí axo nuxu koɖo mɛ ciwo yí ʒan ŋsɛndoamu o. Eyi jɔ do Andrei ci nu mìxo nuxu so le nyɔta ci yí vayi mɛ ji. Ehonyɔwo gbɔnkɔnu nɔ nɔvinyɔnu ɖeka ci yí le yi kunuɖegbɛ mɛ yí eje ehun fɔku. Woɖo awa edɔ sugbɔ ni yí datɛnŋ awa edɔ yí aɖu nu o. Ci wodeɖe emɔ do mìwo dɔwo nu o yí dɔ̀bamɛ lɔ can gbeli can ɔ, nɔviwo wa ci ji wokpe yí ci Yehowa kpɔ nɔnɔmɛ ci mɛ nɔvinyɔnu lɔ leɔ, éna yí nɔviwo va kpedo nu.

14. Lé hamɛmɛshinshinwo adasɛ mɔ yewoɖonɔŋ do Yehowa nu doɔ?

14 Enu ci hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ awa. Andrei do gbe ɖaɖa yí wa ci ji ekpe. Lé Yehowa ɖo gbedodoɖa lɔwo ŋci doɔ? Ézan yi hamɛ lɔ mɛ tɔ bu ciwo atɛnŋ akpedo nu yí wovado alɔ yi. Ðewo vakɔnɔ nɔvinyɔnu lɔ yi dotoxwe. Yí buwo na ho yí sɔ kpedo nu. Yehowa zan wo yí wowa ci ji wokpe yí sɔ kpedo nu yí ecu eshi do egbla ciwo pleŋ wodo ji. (Ebre. 13:16) Hamɛmɛshinshinwo, nɔ wodeɖe emɔ do mìwo dɔwo nu le míwo gbɔɔ, míbiɔ kpekpedonu so mɛbuwo gbɔ. (Ʒer. 36:5, 6) Gbesɔwu hunnɔɔ, míɖoŋ do Yehowa nu. Átɛnŋ akpedo mí nu míakpɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo ʒanwo gbɔ.

15. Lé mìawɛ yí nɔviwawa akpɔtɔ anɔ mì mɛ nɔ wociciɛ yumɛ nɔ mì can ɔ?

15 Enu ci mɛbuwo atɛnŋ awa. Nɔ woɖo te mìwo dɔwo le eju ɖe mɛɔ, etɛnŋ vaʒan mɔ nɔviwo avabɔnɔ le gbɛbɔbɔ hwɛhwɛwo mɛ. Eyi taɖo ele veviɖe vyɛ sɔwu sa mɔ mìawɛ keke nɔ fafa akpɔtɔ anɔ mì mɛ. Satana yí mìatrɔ kpe, denyi mìwonɔnɔwo yɔ o. Ŋgbesɔnɔ susu ɖo nɔviwo fɛnwo ji o, alo nɔ manyimanyi ɖe va eo koɖo nɔvi ɖe gblamɛɔ, tekpɔ yí akpɔ nyɔ lɔ gbɔ blaŋ. (Elo. 19:11; Efe. 4:26) Mìɖo anɔ gbesɔsɔ yí akpedo mìwonɔnɔwo nu. (Titu 3:14) Kpekpedonu ci wona nɔvinyɔnu lɔ wa enywi nɔ kunuɖegbɛ lɔ pleŋ. Wovate gogo wowonɔnɔwo doji yí vale shigbe xomu ɖeka mɛ tɔwo nɛ.—Eha. 133:1.

16. Sɔ koɖo Kolosetɔwo 4:3, 18 ɖe, lé mìawɛ yí akpedo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ciwo wocikɔ yumɛ nɔ nuɔ?

16 Kristotɔ kotokun nɛniɖe sɛnkɔ Yehowa ci acɛkpatɔwo deɖe mɔ do mìwo dɔwo nu le wowo juwo mɛ can. Wocu mɛɖewo do gakpa mɛ do wowo xɔse ŋci. Mìatɛnŋ adonɔ egbe ɖaɖa do ta nɔ wo koɖo wowo xomuwo. Mìatɛnŋ agbedo egbe ɖaɖa do ta nɔ nɔvi ciwo yí gbe dɔn yí kpekpeɛdo nɔvi cɛ ciwo wole do gakpa mɛ nu, ci wonya mɔ ecɛ adɔ yí woale yewo can. Wodonɔ ŋsɛn nɔvi ciwo yí le gakpa mɛ mɔ wole kpɔtɔ akannɔdo Yehowa ji, nanɔ enu ciwo wudo wo yí hwlɛnnɔ ta nɔ wo le kojoɖoxuwo. c (Hlɛn Kolosetɔwo 4:3, 18.) Kpɔtɔ aɖonɔ ŋwi mɔ, ao gbedodoɖawo atɛnŋ akpedo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu cɛwo nu!—2 Tɛs. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2.

Lé míatɛnŋ adra do kakayɛ le xomu mɛ nɔ yumɛciciɔ? (Kpɔ mamamɛ 17)

17. Lé àtɛnŋ adra do da ɖɛ kakayɛ nɔ yumɛciciɔ?

17 Eɔ koɖo ao xomu atɛnŋ adradra do ɖɛ kakayɛ nɔ yumɛcici. (Edɔ. 14:22) Ŋgbemɔ yeabu enubaɖa ciwo atɛnŋ ajɔ do eo ji le esɔ mɛ kpɔ o. Ewaɖeɔ, do ŋsɛn exlɔnyinyi ci yí le eo koɖo Yehowa gblamɛ. Kpedo ao viwo nu yí wowo can awɛ ahan. Nɔ evajɔ hweɖewonu mɔ èvatɔ enu lolo kpɔɔ, nu ao jimɛnyɔwo pleŋ nɔ Mawu. (Eha. 62:7, 8) Míkan seŋ so enu ciwo taɖo míatɛnŋ akando Yehowa ji le míwo xomu mɛ. d Nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe vajɔɔ, lé mídra do da ɖɛ yí kando Yehowa ji do yí adɔ yí míwo viwo agbe dɔn yí ale fafa mɛ.

18. Nyi mìakpɔ emɔ nɔ le esɔ mɛɔ?

18 Fafa Mawu tɔ ana yí mìavoŋ le mìwoɖekiwo mɛ. (Fili. 4:6, 7) Fafa Mawu tɔ ana yí mìavoŋ le mìwoɖekiwo mɛ le dɔ̀bamɛ, jɔjɔmɛfɔkuwo koɖo yumɛcici hwenu. Yehowa zannɔ hamɛmɛshinshin edɔsɛnsinwatɔwo yí wovakpenɔdo mì nu. Yí enu nɔ mì pleŋ mɔ mìwo le kpedo mìwonɔnɔwo nu. Ci mìle fafa hwenu ɖɛyɛɔ, mìatɛnŋ adra do ɖɛ nɔ cukaɖa sɛnŋ ciwo yí avava le esɔ mɛ koɖo “xaxa gangan” ci yí gbɔgbɔ. (Mt. 24:21) Le hwenɔnuɔ, avaʒan mɔ mìakpɔtɔ anɔ fafa mɛ yí akpedo mɛbuwo nu nɔ wowo can awɛ ahan. Vɔ nɔ hwenu ŋtɔ́ vayiɔ, mìdagbedo go cukaɖa sɛnŋ ɖe ciwo yí adɔ mìalo nu kpɔ o. Eyi mìakpɔ fafa ŋtɔŋtɔ ci Yehowa jijiɛ nɔ mì keke asɔyi mavɔ.—Ezai 26:3, 4.

EHAJIJI 109 Milɔ̃ Mia Nɔewo Vevie Tso Dzi Me Ke

a Yehowa zannɔ yi sɛntɔ egbejinɔtɔwo yí sɔ kpenɔdo mɛ ciwo yí tokɔ cukaɖa sɛnŋsɛnŋwo mɛ nu. Átɛnŋ azan eo can yí nafa akɔn nɔ nɔvio ŋsu koɖo nɔvio nyɔnuwo. Mìakpɔ lé mìawɛ akpedo mɛbuwo nu nɔ wole ʒan mɛ.

b Mìtrɔ ŋkɔ ɖewo.

c Datɛnŋ anya wa mɔ alɔjedɔwaxu lɔ koɖo mɛ ciwo yí le dɔwaxu gangantɔ lɔ asɔ wema ciwo nɔviwo ŋwlɛ ɖaɖa nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ɖekaɖeka ciwo wole do gakpa mɛ o.

d Kpɔ nyɔta ci yí nyi: “Drado kakacɛ nɔ yumɛcici” le Jutakpɔxɔ juillet 2019 tɔ mɛ.

e FOTO MƐ ÐEÐE: Xomu ɖeka vaji bexu le texwe ɖeka na nɔ hwenu kleŋ ɖe le jɔjɔmɛfɔku ɖeka godu yí asu koɖo ashi ɖeka hɛn ŋɖuɖu vɛ nɔ wo