Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA 2

Ðo ayexadohwɛnamɛnu nywi le Mawu ŋmɛ

Ðo ayexadohwɛnamɛnu nywi le Mawu ŋmɛ

“Mí ɖo ayexa nywi.”—1 PIƐ 3:16.

1, 2. Nyi yí taɖo èʒan emɔdasɛnamɛnu le texwe ɖe ci yí demado eoɔ? Emɔdasɛnamɛnu ci Yehowa na mìɔ?

SƆƐ mɔ èzɔnzɔn afɔ to zogbe gangan ɖeka ci ji aci abi ŋɖekɛ dele o. Jihɔn sɛnŋsɛnŋwo xoxoɔ yí lɔlɔ kɔ kɔdo fishiafi ci yí na mɔ zogbe lɔ nɔnɔmɛ trɔkɔ blaŋblaŋ. Afɔ mɔwo pleŋ bu do eo. Àtɛnŋ abu fafɛɖe. Lé àwɛ anya fini àtoɔ? Àʒan mɛɖe abi ŋɖe ci yí adasɛ emɔ nɔ eo. Etɛnŋ nyi tagbedasɛnu, ewe koɖo wleciviwo, nyigbantatawema, emɔdasɛnu ci woyɔnɔ mɔ GPS abi mɛɖe ci yí jeshi zogbe lɔ ɖɛ nywiɖe. Ele veviɖe mɔ àɖo emɔdasɛnamɛnu, ɖo atɛnŋ ahwlɛn eo gan.

2 Mì pleŋ yí dokɔ go cukaɖa sugbɔ le agbemɛ yí atɛnŋ awa nɔ mì fafɛɖe hweɖewonu mɔ mìbu. Vɔ Yehowa na ayexadohwɛnamɛnu mɛɖekaɖeka le mì mɛ keŋ asɔ dasɛ mɔ nɔ mì. (Ʒaki 1:17) Na mìakpɔ enu ci ayexadohwɛnamɛnu nyi koɖo lé ewanɔ dɔ do. Le yi goduɔ, mìakpɔ lé mìawɛ ana kpla ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ, enu ci yí taɖo ele mɔ mìabunɔ ayexadohwɛnamɛnu mɛbuwo tɔwo kpɔ koɖo lé ayexadohwɛnamɛnu nywi atɛnŋ ana mìwo gbe anyɔ sɔwu do.

NYI AYEXADOHWƐNAMƐNU NYIƆ, YÍ LÉ EWANƆ DƆ DOƆ?

3. Nyi ayexadohwɛnamɛnu nyiɔ?

3 Ayexadohwɛnamɛnu nyi enunana jiŋ ɖeka ci Yehowa na mì. Enyi enujikpekpe ci yí le mì mɛ, ci yí na mìjenɔshi enunywi koɖo enuvwin. Grɛki nyɔgbe ci wozan le Bibla mɛ nɔ “ayexadohwɛnamɛnu” gɔnmɛ yí nyi “amɛɖekijejeshi.” Nɔ ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ wanɔ dɔ nywiɖeɔ, akpedo mì nu mìajeshi mɛ ciŋmɛ mìnyi teŋ. Agbetɛnŋ akpedo mì nu mìdablenɔ mìwoɖekiwo kudo lé susu koɖo seselelanmɛ mìwo tɔwo le do ŋtɔŋtɔ nu o. Atɛnŋ adasɛ emɔ nɔ mì mìawa enunywi yí agbe enuvwin. Atɛnŋ agbena mìakpɔ jijɔ nɔ mìsɔ gbeta nywi alo mìado hwɛ mìwoɖekiwo nɔ mìsɔ gbeta dɔndɔn ɖe.—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo 5.

4, 5. (a) Ci Adamu koɖo Ɛva deɖo to ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ ɖe, nyi yí to so mɛɔ? (b) Kpɔwɛ ciwo yí le Bibla mɛ yí dasɛ lé ayexadohwɛnamɛnu wanɔ dɔ doɔ?

4 Mɛɖekaɖeka atɛnŋ asɔ gbeta mɔ yeaɖo to ayexadohwɛnamɛnu ye tɔ alo yedaɖo to yi o. Adamu koɖo Ɛva deɖo to ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ o, ecɛ na wowa nuvɔn. Le yi goduɔ, evave wo nu, vɔ gamɛ yi. Ðo wogbe to nɔ Mawu xoxoxo. (Gɔnmɛjeje 3:7, 8) Ci wo koɖo ve ɖo ayexadohwɛnamɛnu ci yí le blebu yí nya mɔ enuvwin enyi mɔ woagbe tonu sese nɔ Mawu can ɔ, woɖui koŋ yí gbe mɔ yewodaɖo to ayexadohwɛnamɛnu yewo tɔ o.

5 To akpo nɔ Adamu koɖo Ɛvaɔ, agbetɔ makpemakpe sugbɔ ɖo to ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ. Job nyi kpɔwɛ nywi ɖeka. Ci esɔ gbeta nywiwoɔ, énu mɔ: “Nɔ ŋkpɔtɔ le agbe duu, anyi ji dado hwɛŋ o.” (Job 27:6, NWT) Ci Job xokɔ nuxu so yi “ji” nuɔ, ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ ci yí na edonɔ jeshi enywi koɖo evwin nyɔ nukɔ ele. Davidi yɛgbe eto ɖoɖo ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ hweɖewonu. Ecɛ na egbe tonu sese nɔ Yehowa. Hweɖekanuɔ, enu ci ewa vave nu keke “[e]xa le yiɖeki mɛ.” (1 Samiɛli 24:5) Ayexadohwɛnamɛnu Davidi tɔ yí nunuɔ ni ahan mɔ enu ci ewa denyɔ o. Nɔ éɖo to yiɔ, atɛnŋ akpedo nu yí dagbevawa afɛn ŋtɔ́ han ke o.

6. Nyi yí taɖo mìatɛnŋ anu mɔ enunana yí ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ nyi so Mawu gbɔɔ?

6 Mɛ ciwo yí dejeshi Yehowa ɖɛ can kpɔɛni blaŋblaŋ mɔ enuwana ɖewo li yí nyɔ yí ɖewo li yí dɔn. Bibla nu mɔ: “Wowo yexawo [donɔ hwɛ] wo mɔ wo wa afɛn. Ega ɖewo mɛ vanɔ yí wowo yexawo sonɔ enyɔ nɔ wo” mɔ wowo tɔ jɔ. (Rɔmatɔwo 2:14, 15) Le kpɔwɛ mɛ, amɛ sugbɔtɔ nya mɔ amɛwuwu alo efififi denyɔ o. Taŋfuin wodenya mɔ ayexadohwɛnamɛnu ci yí nyi enujikpekpe ci Yehowa wa do yewo mɛ mɔ, yewoasɔ donɔ jeshi enywi koɖo evwin yí wakɔ dɔ le yewo mɛ ahan o. Ahanke wowawa do Mawu gɔnmɛɖose alo nyɔnɔnwi vevi ciwo Yehowa na mì ji le manyamanya mɛ nɛ. Nyɔnɔnwi cɛwo kpenɔdo mì nu mìsɔnɔ gbeta nywiwo le agbemɛ.

7. Nyi yí ana ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ atɛnŋ awa fɛn hweɖewonuɔ?

7 Ele ahan gan, ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ atɛnŋ awa fɛn hweɖewonu. Le kpɔwɛ mɛ, ci mìnyi agbetɔ makpemakpewoɔ, lé mìkpɔnɔ nuwo do koɖo mìwo seselelanmɛwo atɛnŋ adahɛn nu le nu yí akplɔ mì to emɔ dɔndɔn ji. Ayexadohwɛnamɛnu nywi devanɔ kpoŋ le yiɖeki shi o. (Gɔnmɛjeje 39:1, 2, 7-12) Ele mɔ woana kpla yi. Yehowa na gbɔngbɔn kɔkɔɛ koɖo Bibla gɔnmɛɖosewo mì keŋ asɔ kpedo mì nu. (Rɔmatɔwo 9:1) Na mìakpɔ lé mìawɛ ana kpla ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ ɖa.

LÉ MÌAWƐ ANA KPLA AYEXADOHWƐNAMƐNU MÌWO TƆƆ?

8. (a) Lé mìwo seselelanmɛwo atɛnŋ awa dɔ do ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ ji doɔ? (b) Nyi ele mɔ mìabiɔ mìwoɖekiwo se gbɔxwe asɔ gbeta ɖeɔ?

8 Mɛɖewo buini mɔ nɔ yewowakɔ do enyɔ ci yewo ji nukɔ nɔ yewo ji kpoŋ ɔ, anyi yewoɖokɔ to ayexadohwɛnamɛnu yewo tɔ. Wowo susu yí nyi mɔ, yewoatɛnŋ awa ŋɖekpokpui ci yí dro yewo nɔ yewokpɔ mɔ yɛ nyɔ. Makpemakpe na mɔ mìwo seselelanmɛwo desɔnɔgbe o, yí woatɛnŋ able mì. Mìwo seselelanmɛwo atɛnŋ asɛnŋ keke awa dɔ do ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ ji. Bibla nu mɔ: “Agbetɔ ji blenɔ amɛ wu enuwo pleŋ, yí wodekpenɔ ji ahan o. Mi yí atɛnŋ ajeshiɔ?” (Ʒeremi 17:9, NWT) Eyi taɖo mìatɛnŋ avakpɔkɔ ŋɖe mɔ yɛ nyɔ gan anyi enudɔndɔn yɔ. Le kpɔwɛ mɛ, gbɔxwe Pɔlu avanyi Kristotɔɔ, édo agbeya nɔ Mawu mɛwo xomɛvevetɔ yí bui mɔ enunywi wakɔ yele. Yɛkpɔkpɔɛ mɔ ayexadohwɛnamɛnu nywi yí le ye shi. Vɔ évanu mɔ: “Amɛ ci yí [ɖonɔ] kojo koɖo ŋ ɔ, É yí nyi [Yehowa].” (1 Korɛntitɔwo 4:4; Edɔwawawo 23:1; 2 Timɔte 1:3) Ci Pɔlu vanya mɔ enu ci yewakɔ dejɔjɔ ji nɔ Yehowaɔ, évakpɔɛ mɔ yeɖo atrɔ adɛn. Eyi taɖo gbɔxwe mìawa ŋɖeɔ, ele mɔ mìabiɔ mìwoɖekiwo se mɔ: ‘Nyi Yehowa jijiɛ mɔ nyɛ le waɔ?’

9. Nyi vɔnvɔn nɔ Mawu nyiɔ?

9 Nɔ èlɔn mɛɖeɔ, daji mɔ yeawa enu ci yí dajɔ ji ni o. Ci mìlɔn Yehowaɔ, mìdejinɔ mɔ mìawa ŋɖekpokpui ci yí dajɔ ji ni o. Vɔnvɔn mɔ mìavado vevisese nɔ Yehowa ɖo asɛnŋ nɔ mì sugbɔ. Mìkpɔ enu cɛ le Nexemi kpɔwɛ mɛ. Ejujikpɔtɔ enyi, gan égbe mɔ yedazan texwe ŋtɔ́ ci yele asɔ je dɔku o. Nyi yí tadoɔ? Éɖe mɛ mɔ, “ɖo ŋvɔnnɔ nɔ Mawu.” (Nexemi 5:15, NWT) Nexemi deji mɔ yeawa ŋɖekpokpui ci dajɔ ji nɔ Yehowa o. Shigbe Nexemi hannɛɔ, mìwo can mìvɔnnɔ mɔ mìdawa ŋɖe ci dajɔ ji nɔ Yehowa o. Mìatɛnŋ akpla enu ci yí jɔnɔ ji nɔ Yehowa to Bibla hlɛnhlɛn ji.—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo 6.

10, 11. Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo mì nu mìasɔ gbeta nywiwo kudo aha sɛnŋsɛnŋ nunu nuɔ?

10 Le kpɔwɛ mɛ, atɛnŋ avaʒan mɔ Kristotɔ ɖe asɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ abi yedanu o. Gɔnmɛɖose ciwo yí akpedo nu asɔ gbeta nywiɔ? Eɖewo ke: Bibla degbe aha sɛnŋsɛnŋ nunu o. Ðo énu nɔ mì mɔ vɛn nyi enunana so Mawu gbɔ. (Ehajiji Wema 104:14, 15) Ele ahan gan Yesu nu nɔ yi dokplɔtɔwo mɔ, ‘aha sugbɔ nunu’ denyɔ o. (Luiki 21:34) Pɔlu nu nɔ Kristotɔwo mɔ “[agɔ ɖuɖu sukutɔ] alo a nyi aha numunɔwo,” nyi enu ciwo woɖo agbe. (Rɔmatɔwo 13:13) Énu mɔ ahanumunɔwo “da ɖu Mawu fyɔju cìnɔ o.”—1 Korɛntitɔwo 6:9, 10).

11 Kristotɔ atɛnŋ abiɔ yiɖeki se mɔ: ‘Lé aha le veviɖe nɔŋ doɔ? Ŋɖo anui gbɔxwe avoa? Aha sɛnŋsɛnŋ ŋnunɔ gbɔxwe yí gbenɔ dɔn a? Natɛnŋ aɖu nyɛɖeki ji kudo aha nɛni ci nanu koɖo zenɛni nanuini nua? * Natɛnŋ akpɔ jijɔ koɖo anyi xlɔwo nɔ aha sɛnŋsɛnŋ ɖe deli mìanukɔ can a?’ Mìatɛnŋ abiɔ Yehowa mɔ yɛ le kpedo mì nu mìasɔ gbeta nywi. (Hlɛn Ehajiji Wema 139:23, 24.) Nɔ mìwɛ ahan ɔ, mìnana kpla ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ nɔ aɖonɔ to Bibla gɔnmɛɖosewo. Vɔ nubuwo gbeli ciwo mìavakpɔ.

ENU CI YÍ TAÐO MÌBUNƆ AYEXADOHWƐNAMƐNU MƐBUWO TƆ KPƆ

12, 13. Nyi yí taɖo ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ atɛnŋ ato akpo nɔ mɛbuwo tɔɔ? Yí nɔ evajɔ ahan ɖe, lé mìawɛɔ?

12 Mɛɖeka koɖo ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ yɔ. Ao tɔ tɛnŋ na emɔ eo mɔ, eɔ le wa ŋɖe gan yí mɛbu tɔ dana mɔ yi mɔ yɛ le wɛ o. Le kpɔwɛ mɛ, àtɛnŋ asɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ yí mɛbu yɛakpɔɛ mɔ yedeɖo anui o. Nyi yí taɖo amɛ amɛve asɔ gbeta vovovo le nɔnɔmɛ cɛ mɛɔ?

Nɔ èna kpla ayexadohwɛnamɛnu ao tɔɔ, akpedo eo nu nasɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ alo yedanu o

13 Fini mɛɖe shin le, lé yi xomu kpɔnɔ nuwo do, enu ciwo mɛ yiŋtɔ to le agbemɛ koɖo nubuwo yí wanɔ dɔ do seselelanmɛ ciwo eɖonɔ kudo ŋɖe nu ji kabakaba. Le aha sɛnŋsɛnŋ nunu kpaxweɔ, taŋfuin mɛ ci enyi evu koɖo kɔn nɔ gbɔxwe eɖu aha sugbɔ nunu ji atɛnŋ asɔ gbeta mɔ yedagbenu aha cococo o. (1 Efyɔwo 8:38, 39) Eyi taɖo nɔ èxle aha sɛnŋsɛnŋ mɛɖe yí egbe ɖe, lé àwɛɔ? Ave eo nua? Àmɔ yɛ le nui dandandan a? Àbiɔɛ se mɔ nyi yí taɖo yɛgbe ma? Oo, ɖo èji mɔ yeana bubu ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ.

14, 15. Enyɔ ci yí fɔn do te le Pɔlu hwenuɔ? Enukplamunyɔ adodwi ci Pɔlu nu so nuɔ?

14 Le apotru Pɔlu hwenuɔ, enyɔ ɖeka fɔn do te yí dasɛ lé ayexadohwɛnamɛnuwo atɛnŋ ato akpo do. Elan ciwo wosanɔ le afimɛ ɖewo nyi ciwo wozan le ŋsusɛnsɛnwo mɛ yí sɔ wo sa vɔn nɔ vojuwo. (1 Korɛntitɔwo 10:25) Pɔlu kpɔɛ mɔ yɛ dedɔn mɔ yeaxwle elan cɛwo yí aɖu o. Le yi susumɛɔ, Yehowa gbɔ yí ŋɖuɖuwo pleŋ so. Vɔ nɔvi ɖewo ciwo yí nyi voju sɛntɔwo sa, dekpɔɛ ahan o. Wowo kpɔɛ mɔ enudɔndɔn enyi mɔ woaɖu elan ŋtɔ́wo. Nu Pɔlu nunuɔ nɔ yiɖeki mɔ: ‘deɖe fun nɔ ayexadohwɛnamɛnu anyi tɔ o. Ŋɖogbe aɖu enu ci yí droŋ a’?

15 De ahan Pɔlu nu le yiɖeki mɛ nɛ o. Lé awa nɔ nɔviɛwo do le veviɖe ni keke elɔn faa yí tashi ŋɖewo ciwo yí druini. Pɔlu nu nɔ mì mɔ: “Mì de ɖo a do jijɔ nɔ mìwoɖekiwo o.” Énu kpe ni mɔ: “Ðo ɔ, Kristo ŋtɔ can Dé donɔ jijɔ nɔ Yiɖeki o.” (Rɔmatɔwo 15:1, 3) Shigbe Yesu hannɛɔ, Pɔlu bu mɛbuwo tɔ kpɔ sɔwu yiŋtɔ tɔ.—Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 8:13; 10:23, 24, 31-33.

16. Nyi yí taɖo mìdeɖo ado hwɛ mìwo nɔvi ɖe nɔ ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ lɔn ni ewa ŋɖeɔ?

16 Vɔ nɔ ayexadohwɛnamɛnu mɛɖe tɔ lɔn ni ewa ŋɖe ci mìwo kpɔkpɔ mɔ yɛ denyɔ ɖe? Ele mɔ mìakpɔ nywiɖe nɔ mìŋgbetɔ nyɔ toto yí ahlahla mɔ mìwo nyɔ jɔ, yí yi tɔ dɔn o. (Hlɛn Rɔmatɔwo 14:10.) Yehowa na ayexadohwɛnamɛnu mì mɔ, mìwo le sɔ ɖo kojo nɔ mìwoɖekiwo yí denyi mɛbuwo mìasɔ ɖo kojo nɔ o. (Matie 7:1) Mìdejinɔ gbeɖe mɔ mìwoŋtɔwo gbetasɔsɔwo le hɛn mama va hamɛ lɔ mɛ o. Vɔ mìjinɔ emɔ ciwo ji mìato aglɔn ta nɔ lɔnlɔn koɖo ɖekawawa.—Rɔmatɔwo 14:19.

MÌAKPƆ NYƆNAWO NƆ MÌÐO AYEXADOHWƐNAMƐNU NYWI

17. Nyi yí jɔnɔ do ayexadohwɛnamɛnu mɛɖewo tɔ jiɔ?

17 Apotru Piɛ ŋwlɛ mɔ: “Mí ɖo ayexa nywi.” (1 Piɛ 3:16) Ewa ŋshishi mɔ, nɔ amɛwo kpɔtɔ yí dodoɔ tokuitokui Yehowa gɔnmɛɖosewoɔ, ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ vagbenɔ mɔ yedagbekanxle wo ɖeeɖe o. Pɔlu nu mɔ, ayexadohwɛnamɛnu nɛnɛmunɔwo tɔ “ku . . . shikpaa shigbe egazozu wosɔ mi nɛ.” (1 Timɔte 4:2, NWT) Ezo mɛ eo veviɖe kpɔa? Ezokpa tɔxu lɔ kunɔ shikpaa keke nɔ wovatɔkɔ alɔ yi can ɔ, dagbeseseɛ ŋɖe o. Nɔ mɛɖe kpɔtɔ yí wawa enudɔndɔnwoɔ, ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ atɛnŋ avaku “shikpaa” yí avagbe dɔ.

Ayexadohwɛnamɛnu nywi atɛnŋ adasɛ emɔ nɔ mì le agbemɛ, ana mìakpɔ jijɔ koɖo fafa ŋtɔŋtɔ

18, 19. (a) Nɔ mìdokɔ hwɛ mìwoɖekiwo alo ŋkpɛn wawa mì ɖe, nyi edasɛɔ? (b) Nɔ mìtrɔ jimɛ gan yí mìwo ji gbevadodoɔ hwɛ mì ɖe, nyi mìatɛnŋ awaɔ?

18 Nɔ mìdokɔ hwɛ mìwoɖekiwoɔ, etɛnŋ nyi ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ yí nunuɔ nɔ mì mɔ mìwa enudɔndɔn ɖe. Ecɛ atɛnŋ akpedo mì nu mìado jeshi enu ci mìwa yí ami wɛwɛ. Mìjinɔ mɔ mìakpla nu so afɛn ciwo mìwa mɛ nɔ mìŋgbevawa wo ke o. Le kpɔwɛ mɛ, ci Efyɔ Davidi wa nuvɔn ɔ, ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ cucui yí etrɔ jimɛ. Enu ci ewa ve nu yí eɖui gligaan so hwenɔnu mɔ yease tonu nɔ Yehowa. Enu ci mɛ Davidi to na etɛnŋ vanu so Yehowa nu mɔ, ‘Ènyɔ yí nyi ŋshishikunɔamɛtɔ.’—Ehajiji Wema 51:1-19; 86:5; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 7.

19 Vɔ nɔ mɛɖe wa nuvɔn yí trɔ jimɛ xoxo can ɔ, yi ji akpɔtɔ adodoɔ hwɛ yi dru. Ehwɛdodo amɛɖeki atɛnŋ ana mɛɖe aseseɛ vevi alo anunuɔ mɔ yedegbele bo ɖe nu o. Nɔ ewanɔ ahan nɔ eo hweɖewonuɔ, ɖo ŋwi mɔ yedagbetɛnŋ awa ɖe so enu ci yí jɔ vayi nu o. Nɔ ènya vovototo ci yí le gblamɛ nɔ enunywi koɖo enuvwin nywiɖe hwenɔnu alo denyi can ɔ, Yehowa sɔ nuvɔn lɔwo ke eo keŋkeŋ yí cucu wo. Le ŋmɛ nɔ Yehowaɔ, èmɛ. Ðo ŋwi mɔ yele enunywi wakɔ yɛ. Ao ji tɛnŋ kpɔtɔ dodoɔ hwɛ eo, vɔ Bibla nu mɔ “Mawu gangan wu mìwo yexawo.” (Hlɛn 1 Ʒan 3:19, 20.) Ecɛ dasɛ mɔ lɔnlɔn koɖo sɔsɔke yi tɔ wugan ehwɛdoamɛɖeki alo ŋkpɛn seselelanmɛ ɖekpokpui. Àtɛnŋ akando ji mɔ Yehowa sɔ ao nuvɔnwo ke eo. Nɔ mɛɖe lɔn do Yehowa sɔsɔke jiɔ, ayexadohwɛnamɛnu yi tɔ avo yí eji atɛnŋ ajɔɛni le Mawu sɛnsɛn mɛ.—1 Korɛntitɔwo 6:11; Ebretɔwo 10:22.

20, 21. (a) Nyi wema cɛ akpedo eo nu nawaɔ? (b) Vovo ci Yehowa na mìɔ? Lé mìɖo azan vovo lɔ doɔ?

20 Wowa wema cɛ nɔ akpedo eo nu nana kpla ayexadohwɛnamɛnu ao tɔ nɔ atɛnŋ akannɔxle eo yí agbeglɔnnɔ ta nɔ eo le ŋkeke kpɛtɛkpɛtɛ sɛnŋ cɛwo mɛ. Agbekpedo eo nu nawanɔ do Bibla gɔnmɛɖosewo ji le nɔnɔmɛ vovovowo mɛ le ao gbemɛ. Nyɔnɔnwi enyi mɔ, wema cɛ dahlɛn ese ciwo ji mìazɔn do le nɔnɔmɛwo pleŋ mɛ o. Mìwanɔ do ‘Kristo se lɔ’ ji. Wocu ese lɔ do Mawu gɔnmɛɖosewo ji. (Galatitɔwo 6:2) Nɔ wodedo se kudo nɔnɔmɛ ɖe koŋ nu can ɔ, mìdesɔ yɛ ɖonɔ ŋkɔ yí wanɔ nudɔndɔn o. (2 Korɛntitɔwo 4:1, 2; Ebretɔwo 4:13; 1 Piɛ 2:16) Ewaɖeɔ, mìzannɔ vovo ci yí le mì shi yí sɔ danasɛ lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Yehowa.

21 Nɔ mìbunɔ tamɛ kpɔ so Bibla gɔnmɛɖosewo nu yí wanɔ do wo jiɔ, mìanyanɔ “evototo ci yí le gblamɛ nɔ enywi koɖo evwin” yí akpɔnɔ enuwo shigbe Yehowa hannɛ. (Ebretɔwo 5:14) Nyɔna ci yí ato le mɛ yí nyi mɔ, mìana kpla ayexadohwɛnamɛnu mìwo tɔ ci yí akplɔ mì le agbemɛ yí akpedo mì nu mìakpɔtɔ anɔ Mawu lɔnlɔn lɔ mɛ.

^ par. 11 Doto sugbɔ nu mɔ, yɛgbɔnnɔnu nɔ mɛ ciwo ahanunu mado mɔ woaɖu wowoɖekiwo ji kudo aha nɛni ci wonunɔ nu. Dotowo nunɔ nɔ mɛ ŋtɔ́ hanwo mɔ wo le mi aha sɛnŋsɛnŋ nunu haan.