Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA 10

Alɔlele nyi enunana ci yí so Mawu gbɔ

Alɔlele nyi enunana ci yí so Mawu gbɔ

“Eka amɛtɔn ci wogui doju datɛnŋ aso fafɛɖe o.”—ŊUNUNYATƆ 4:12, NWT.

1, 2. (a) Nyiwo yí alɔletɔ yoyuwo kpɔnɔ mɔ nɔɔ? (b) Biɔse ciwo nu mìaxo nuxu so le eta cɛ mɛɔ?

KPƆ jijɔ ci ŋsu koɖo nyɔnu ɖeka kpɔkpɔ le wowo lɔlele zangbe le susumɛ ɖa. Wokpɔkɔ jijɔ sugbɔ so lé woavanɔ agbe do nu yí kpɔkpɔ emɔ mɔ enuwo avanyɔ nɔ yewo. Wokpɔkpɔ emɔ mɔ yewoanɔ ju tɛgbɛɛ le jijɔkpɔkpɔ mɛ.

2 Ele ahan gan, alɔlele sugbɔ ciwo yí tɔnɔ ji nywiɖe dekpɔtɔ yinɔ ji ahan o. Nɔ alɔlele ɖe ani jinjinɖe le jijɔkpɔkpɔ mɛɔ, ele mɔ asu koɖo ashi lɔwo awanɔ do emɔdasɛnamɛ Mawu tɔ ji. Mìaxo nuxu so enyɔ ci Bibla nu do biɔse cɛwo nu: Nyɔna ciwo yí nɔnɔ alɔlele mɛ ɖewo ɖe? Nɔ èji mɔ yeale alɔ ɖe, lé àwa ɖaŋ asɔ mɛ ci àɖeɔ? Lé àwɛ anyi asu alo nyɔnu nywiɔ? Nyi yí atɛnŋ akpedo alɔletɔwo nu woanɔ ju jinjinɖeɔ?—Hlɛn Elododo Wema 3:5, 6.

ŊÐO AÐE NYƆNU ALO AÐE ASUA?

3. Èbuini mɔ, mɛɖe ɖo aɖe nyɔnu alo aɖe asu gbɔxwe akpɔ jijɔa? Ðe mɛ.

3 Mɛɖewo buini mɔ, mɛɖe datɛnŋ kpɔ jijɔ nɔ deɖe nyɔnu alo ɖe asu o. Vɔ denyi nyɔnɔnwi yɔ o. Yesu nu mɔ etrɛnnɔnɔ atɛnŋ anyi enunana. (Matie 19:11, 12) Apotru Pɔlu nu mɔ etrɛnnɔnɔ donɔ amɛ ji. (1 Korɛntitɔwo 7:32-38) Eoŋtɔ yí asɔ gbeta mɔ yeaɖe nyɔnu alo aɖe asu. Deɖo alɔn yí ao xlɔwo, ao xomumɛtɔwo alo ao kɔtamɛtɔwo aʒin eo ji nɔ nale alɔ o.

4. Nyɔna ciwo yí le alɔlele nywi mɛ ɖewo ɖe?

4 Bibla nu mɔ alɔlele can nyi enunana so Mawu gbɔ yí le akpaxwe ɖewoɔ, edonɔ amɛ ji. Yehowa nu so amɛ ŋkɔtɔ Adamu nu mɔ: “Dé nyɔ mɔ ŋsu a nyi yiɖekɛ o. Na gbe wa amɛ bu a bɔdonu yí a gbe donɔ alɔ̀ yi.” (Gɔnmɛjeje 2:18) Yehowa wa Ɛva nɔ anyi Adamu ashiɛ, wovanyi agbetɔwo xomu ŋkɔtɔ. Nɔ eviwo le asu koɖo ashi ɖe shiɔ, wowo lɔlele lɔ ɖo ana nɔnɔmɛ ci mɛ woahɛn ɖevi lɔwo le asɔgbe. Vɔ denyi evijiji ɖekɛ yí nyi susu ci yí dɔ wolenɔ alɔ o.—Ehajiji Wema 127:3; Efezitɔwo 6:1-4.

5, 6. Lé alɔlele atɛnŋ ale shigbe “eka amɛtɔn ci wogui doju” hannɛ doɔ?

5 Efyɔ Salomɔ ŋwlɛ mɔ: “Amɛ amɛve nyɔ wu amɛ ɖeka. Ðoɔ, woakpɔ fɛncu nywi nɔ edɔ sɛnsin ci wowawa. Ðo nɔ mɛɖeka juin ɔ, yi kpena afuin do te. Vɔ nyi yí ajɔ, nɔ mɛɖe juin yí mɛɖekpokpui deli afuin do teɔ? . . . Eyi eka amɛtɔn ci wogui doju datɛnŋ aso fafɛɖe o.”—Ŋununyatɔ 4:9-12, NWT.

6 Alɔlele nywi atɛnŋ ana amɛ amɛve anyi exlɔ bakpomadɔnwo yí akpenɔdo wowonɔnɔwo nu, afanɔ akɔn nɔ wowonɔnɔwo yí agbeglɔnnɔ ta nɔ wowonɔnɔwo. Lɔnlɔn atɛnŋ ana alɔlele asɛnŋ, vɔ atɛnŋ agbesɛnŋ doji nɔ asu koɖo ashi lɔwo sɛnnɔ Yehowa. Eyi wowo lɔlele lɔ avale shigbe “eka amɛtɔn ci wogui doju,” ciwo yí lenɔ do nɔnɔ nu sɛnŋsɛnŋɖe hannɛ. Eka ŋnɔ hanci sɛnnɔŋ wu eka amɛve ci wogui doju. Alɔlele sɛnnɔŋ nɔ Yehowa le mɛ.

7, 8. Enukplamunyɔ ciwo yí Pɔlu nu so alɔlele nuɔ?

7 Nɔ ŋsu koɖo nyɔnu ɖe wowonɔnɔwoɔ, woatɛnŋ akpɔnɔ gbɔdɔndɔn droamu wowo tɔwo gbɔ nɔ wowonɔnɔwo koɖo jijɔ. (Elododo Wema 5:18) Ele ahan gan, nɔ enyi droamu ŋtɔ́wo ɖekɛ yí dɔ mɛɖe jikɔ ale alɔɔ, taŋfuin datɛnŋ awa ɖaŋ avasɔ mɛ ci aɖe o. Eyi taɖo Bibla nu mɔ woɖo ato “jajɛ hwenu mɛ ɖegbɔ” gbɔxwe aɖe nyɔnu alo aɖe asu. Ðo gbɔdɔndɔn droamuwo sɛnnɔŋ sugbɔ le jajɛ hwenu. (1 Korɛntitɔwo 7:36, NWT) Anyɔ mɔ woado ʒinxo nɔ droamu ŋtɔ́wo akandomɛ gbɔxwe woaɖe nyɔnu alo aɖe asu. Nɔ mɛɖe wɛ ahan ɔ, ana abu tamɛ kpɔ nywiɖe yí asɔ gbeta nywitɔ.—1 Korɛntitɔwo 7:9; Ʒaki 1:15.

8 Nɔ èjikɔ ale alɔɔ, ŋgbekpɔ emɔ nɔ enunywiwo ɖeɖe shɔnŋ o; mɔŋje mɛ hɛnnɛ mɔ alɔlele ɖekpokpui degɔnnɔ cukaɖa maɖo o. Pɔlu nu mɔ, mɛ ciwo yí le alɔ “akpɔ xaxa le gbaza mɛ.” (1 Korɛntitɔwo 7:28) Alɔlele nywitɔ can tonɔ cukaɖawo mɛ. Eyi taɖo nɔ èɖui mɔ yeaɖe nyɔnu alo yeaɖe asuɔ, wa ɖaŋ akpɔ mɛ ci àɖe nywiɖe.

MI ŊÐO AÐEƆ?

9, 10. Nyi yí atɛnŋ ajɔ nɔ mìɖe mɛ ci yí desɛnnɔ Yehowaɔ?

9 Bibla gɔnmɛɖose vevi ɖeka ci mìaɖo ŋwi nɔ mìjikɔ asɔ mɛ ci mìaɖe ke: “Mí ŋgbe sɔ míwoɖeki xoca koɖo maxɔsetɔwo o.” (2 Korɛntitɔwo 6:14) Lé wosɔ aci kplanɔ kɔ nɔ elan amɛve nɔ woawa dɔ doju le boji yí le susumɛ nɔ apotru Pɔlu hwenu eŋwlɛkɔ nyɔ cɛwo. Nɔ elan amɛve desɔ alo deɖo ŋsɛn ɖekɛ ŋmɛɔ, agbledetɔ desɔnɔ wo doju mɔ wo le wa dɔ o. Nɔ ésɔ wo dojuɔ, elan amɛve lɔwo akpe fun. Ahanke nɔ mɛ ci yí sɛnkɔ Yehowa ɖe mɛ ci yí desinkɔɔ, cukaɖa sugbɔ atɛnŋ ava alɔlele lɔ mɛ nɛ. Eyi taɖo Bibla nu nɔ mì nywiɖe mɔ, mìɖogbe alé alɔ le “Axwetɔ mɛ.”—1 Korɛntitɔwo 7:39.

10 Hweɖewonuɔ, Kristotɔ ɖewo kpɔɛni mɔ yɛanyɔ nɔ yewo wu nɔ yewoɖe mɛ ci yí desɛnkɔ Yehowa sɔwu mɔ yewoaci trɛn. Vɔ nɔ mìdo tokuitokui enukplamunyɔ Bibla tɔwoɔ, enu ciwo yí tonɔ so mɛ hweɖewonu yí nyi vevisese koɖo efunkpekpe. Ci mìnyi Yehowa sɛntɔwoɔ, enuvevitɔ nɔ mì le agbemɛ yí nyi Mawu sɛnsɛn. Lé awa nɔ eo nɔ mɛ ci èɖe dabɔdo eo nu míawa enuvevitɔ doju le agbemɛɔ? Amɛ sugbɔ sɔ gbeta mɔ yewoanɔ trɛn sɔwu mɔ yewoaɖe mɛ ci yí delɔn Yehowa yí sinni o.—Hlɛn Ehajiji Wema 32:8.

11. Lé àwa ɖaŋ asɔ mɛ ci àɖeɔ?

11 Ecɛ dedasɛ mɔ mɛɖekpokpui ci yí vlɛ sɛnkɔ Yehowa yí nyi asu alo nyɔnu nywi ci àɖe o. Nɔ èbukɔ tamɛ kpɔ so alɔlele nuɔ, ji mɛ ci nu yí jɔnɔ ji nɔ eo ŋtɔŋtɔ yí eɔ koɖo yɛ nyinɔ. Gbɔn ji ɖɛ keke ana nɔ hwecinu àkpɔ mɛ ci yí jinɔ mɔ yeawa enu ciwo yí èjinɔ mɔ yeawa, yí gbesɔ Mawu sumɔsumɔ ɖo texwe ŋkɔtɔ le agbemɛ. Sɔ hwenu ahlɛn enukplamunyɔ nywi ciwo yí kudo alɔlele nu, le wema ciwo yí hwashi egbejinɔtɔ lɔ wa mɛ, yí abu tamɛ kpɔ so wo nu.—Hlɛn Ehajiji Wema 119:105.

12. Nyi mìatɛnŋ akpla so alɔlele ciwo nu Bibla xo nuxu so mɛɔ?

12 Le eju ɖewo mɛɔ, jilawo yí cannɔ mɛ ci wowo viwo aɖe. Wokpɔɛni mɔ jilawo yí nyanɔ mɛ ci yí anyɔ nɔ wowo viwo wu. Ahanke wowɛni le Bibla hwenu nɛ. Eyi taɖo nɔ ao xomu ɖui mɔ yeawɛ ahan ɔ, Bibla atɛnŋ akpedo ao jilawo nu woanya nɔnɔmɛ ciwo woakpɔ nɔ mɛ lɔ. Le kpɔwɛ mɛ, ci Abraxamu jikɔ aɖe nyɔnu nɔ eviɛ Izakiɔ, denyi eho alo kpɛnkpɛnmɛ ci yí ale nyɔnu lɔ shi yí le veviɖe ni o; enu ci yí le veviɖe ni yí nyi mɔ nyɔnu lɔ le lɔn Yehowa.—Gɔnmɛjeje 24:3, 67; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 25.

LÉ NADRA DO NƆ ALƆLELE DOƆ?

13-15. (a) Lé ɖajɛ ɖe atɛnŋ adra do yí avanyi asu nywi doɔ? (b) Lé cugbejɛ ɖe atɛnŋ adra do yí avanyi nyɔnu nywi doɔ?

13 Nɔ èbukɔ tamɛ kpɔ so alɔlele nuɔ, kando ji mɔ yeakpe ji. Àtɛnŋ bui mɔ yeakpe ji, vɔ na mìakpɔ enu ci dradrado nɔ alɔlele nyi teŋ. Taŋfuin enu ci mìakpɔ akpaca eo.

Ji gamɛ ahlɛn enukplamunyɔ ciwo Mawu Nyɔ lɔ nu kudo alɔlele nu keŋ abu tamɛ kpɔ so wo nu

14 Bibla dasɛ mɔ agban vovovo yí le asu koɖo ashi ji le xomu mɛ. Eyi taɖo àmɔŋje mɛ mɔ nɔ ènyi ŋsuɔ, lé àdra do nɔ alɔlele keŋ ale gbesɔsɔ ni ato akpo, nɔ nyɔnu ènyi sa. Nɔ ɖajɛ ɖe bubuɔ tamɛ kpɔ so alɔlele nuɔ, éɖo abiɔ yiɖeki se mɔ yesun ji anyi xomutatɔ ma. Yehowa kpɔnɔ emɔ mɔ ŋsu akpɔnɔ ŋcilanmɛ koɖo seselelanmɛ ʒanwo gbɔ nɔ ashiɛ koɖo eviɛwo. Ci yí gbele veviɖe wuɔ, ŋsu lɔ yí ɖo anɔnɔ ŋkɔ nɔ xomu lɔ le Mawu sɛnsɛn mɛ. Bibla nu mɔ ŋsu ci yí delenɔ bu nɔ yi xomu “nyi amɛvwin wu amɛ manyi xɔsetɔwo.” (1 Timɔte 5:8) Eyi taɖo nɔ ènyi ɖajɛ ci yí drɔdrɔ alɔlele kpɔɔ, bu tamɛ kpɔ so lé àtɛnŋ awa do Bibla gɔnmɛɖose cɛ ji nu. Enu mɔ: “Ŋgbe cu ao xwe gbɔxwe a de ao gblewo o. Kando ji mɔ ŋɖuɖu [li] gbɔxwe a cu axwe ci mɛ a nɔ̀.” Nɔ mìanuiɔ, kando ji mɔ yeatɛnŋ anyi ŋsu ciŋmɛ Yehowa mɔ eɔ le nyi gbɔxwe ale alɔ.—Elododo Wema 24:27.

15 Ele mɔ cugbejɛ ci yí drɔdrɔ alɔlele kpɔ abiɔ yiɖeki se mɔ, yele gbesɔsɔ awa edɔ ciwo nyɔnu le asu xwe ɖo awa yí taŋfuin yeatɛnŋ anyi vinɔ ma. Emɔ sugbɔ ciwo ji nyɔnu nywi to yí lenɔ bu nɔ eviɛwo koɖo asuɔ ɖewo le Bibla mɛ. (Elododo Wema 31:10-31) Egbɛɔ, enu ci ɖekɛ amɛ sugbɔ bunɔ kpɔ yí nyi enu ci wowo su alo wowo shi awa nɔ wo. Vɔ Yehowa ji mɔ mìwo le bunɔ enu ci mìawa nɔ mɛ ci mìɖe kpɔ.

16, 17. Nɔ èdrɔdrɔ alɔlele kpɔ ɖe, nyi nu èɖo abu tamɛ kpɔ soɔ?

16 Gbɔxwe àle alɔɔ, bu tamɛ kpɔ so enyɔ ci Yehowa nu so asu koɖo ashiwo nu. Xomutatɔnyinyi dedasɛ mɔ ŋsu asɔ akpasɛnsin wanɔ nu koɖo xomu lɔ le ŋcilanmɛ abi seselelanmɛ kpaxwe o. Xomutatɔ nywi srannɔ Yesu. Yesu lɔnnɔ mɛ ciwo enyi ta nɔ yí gbesɔ xomɛvu wanɔ nu ɖaɖa wo gbɔ hweɖekpokpuinu. (Efezitɔwo 5:23) Enu ci ele mɔ nyɔnu yɛawa yí nyi mɔ, ábunɔ tamɛ kpɔ so enu ci awa nu keŋ anɔnɔ godu nɔ asuɔ le yi gbetasɔsɔwo mɛ yí agbewanɔ nu koɖi alɔlealɔmɛ. (Rɔmatɔwo 7:2) Éɖo abiɔ yiɖeki se mɔ, yeatɛnŋ akpɔnɔ jijɔ le ŋsu makpemakpe gɔnmɛ ma. Nɔ ékpɔ mɔ yedatɛnŋ awɛɔ, taŋfuin ásɔ gbeta mɔ yɛanyɔ nɔ ye wu nɔ yenɔ ahan keŋ gbɔxwe.

17 Ele mɔ asu koɖo ashiwo ajinɔ mɛ ci woɖe jijɔkpɔkpɔ sɔwu wowoŋtɔwo tɔ. (Hlɛn Filipitɔwo 2:4) Pɔlu ŋwlɛ mɔ: “Ŋsu ɖeka ɖeka ɖo a lɔn ashiɛ shigbe é lɔn yiŋtɔ ɛnɛ. Yí, ashi ɖeka ɖeka ɖo a na bubu asu.” (Efezitɔwo 5:21-33) Asu koɖo ashi ɖo akpɔɛ mɔ yewoɖo lɔnlɔn koɖo bubu nɔ yewonɔnɔwo sugbɔ. Vɔ gbɔxwe alɔlele ɖe ayi nywiɖeɔ, ele veviɖe mɔ ŋsu lɔ akpɔɛ mɔ ye shiye donɔ bubu ye nu yí ele veviɖe mɔ nyɔnu lɔ akpɔɛ mɔ ye suye lɔn ye.

18. Nyi yí taɖo ele mɔ ŋsu koɖo nyɔnu acɔ wowoɖekiwo nywiɖe hwenu wozɔnzɔn ɔ?

18 Zɔnzɔn doŋkɔ nɔ alɔlele ɖo anyi jijɔ hwenu ci mɛ ŋsu koɖo nyɔnu ajeshi wowonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe sɔwu le. Egbenyi hwenu ci mɛ woabu nuwo kpɔ nywiɖe le, yí agbeto nyɔnɔnwi nɔ wowonɔnɔwo keŋ akpɔ mɔ yewoatɛnŋ anɔ ju sɔyi nyao ma. Le zɔnzɔn hwenuɔ, ŋsu koɖo nyɔnu akpla lé woaxonɔ nuxu koɖo wowonɔnɔwo do yí atekpɔ ajeshi enu ci yí le wowonɔnɔwo jimɛ teŋ. Nɔ wowo kacaca lɔ vasɛnsɛnŋ dojiɔ, woavagogokɔ wowonɔnɔwo wu. Vɔ ele mɔ woakpɔ lé wodadasɛ wowo seselelanmɛwo nɔ nɔnɔ do gbɔxwe avale alɔ, nɔ woŋgbevawa gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenu ɖe o. Lɔnlɔn adodwi akpedo wo nu woaɖu wowoɖekiwo ji yí agbena wodawa ŋɖe ci yí adahɛn ekacaca ci yí le wo koɖo ve lɔ koɖo Yehowa gblamɛ o.—1 Tɛsalonikitɔwo 4:6.

Ŋsu koɖo nyɔnu atɛnŋ akpla lé woaxo nuxu nɔ wowonɔnɔwo do le zɔnzɔn doŋkɔ nɔ alɔlele hwenu

LÉ NAWƐ YÍ ANYI LƆLELE ANI JINJINÐEƆ?

19, 20. Lé Kristotɔwo kpɔnɔ alɔlele doɔ?

19 Alɔlelezanɖuɖu ci mɛ jijɔkpɔkpɔ le yí wosɔ cunɔ ta nɔ wema koɖo fimu sugbɔwo. Vɔ le nyɔnɔnwi mɛɔ, tɔtɔmɛ kpoŋ yí alɔlele nyi. Ðo Yehowa ji mɔ alɔlele le nyi ekacaca ci yí ani tɛgbɛɛ.—Gɔnmɛjeje 2:24.

20 Egbɛɔ, amɛ sugbɔ kpɔnɔ alɔlele mɔ yɛdenyi enu ci yí ani tɛgbɛɛ o. Wolenɔ alɔ fafɛɖe yí gbegbenɔ nɔnɔ fafɛɖe. Mɛɖewo buini mɔ nɔ cukaɖawo tɔ vavaɔ, yewoaso gbeɖe mɛ ci yewoɖe ɖɛ keŋ akpa koɖo alɔlele lɔ. Vɔ ɖo ŋwi Bibla mɛ kpɔwɛ ci yí kudo eka amɛtɔn ci wogui doju yí wolenɔ do nɔnɔ nu sɛnŋsɛnŋɖe nu. Nɔ wodɔn eka ŋnɔ sɛnsinɖe do ɖe can ɔ, daso o. Nɔ mìji kpekpedonu so Yehowa gbɔɔ, mìwo lɔlele atɛnŋ ani jinjinɖe. Yesu nu mɔ: “Enu ciwo yí Mawu sɔ do ɖekɛ ɔ, [mɛɖe ŋgbema] wo mɛ o.”—Matie 19:6.

21. Nyi yí akpedo asu koɖo ashiwo nu woalɔn wowonɔnɔwoɔ?

21 Mɛshiamɛ ɖo enujikpekpewo yí gbewanɔ afɛn. Mìkpɔnɔ afɛn nɔ mɛbuwo fafɛɖe, vevitɔ mɛ ci mìɖe ɖɛ. Vɔ nɔ mìwawa ahan ɔ, mìdakpɔnɔ jijɔ o. Enu ci mìawa yí nyi mɔ, mìasɔ susu ɖonɔ mɛ ci mìle alɔ koɖo nɔnɔmɛ nywiwo ji. Nɔ mìwɛ ahan ɔ, mìatɛnŋ akpɔnɔ jijɔ le mìwo lɔlele mɛ. Le nyɔnɔnwi mɛ ɖe, mìatɛnŋ asɔ susu ɖonɔ nuvɔnmɛ ci mìle alɔ koɖo nɔnɔmɛ nyiwo ɖekɛ jia? Nywiɖe! Yehowa nya lé nuvɔnmɛnyinyi mìwo tɔ ɖenɔ fun nɔ mì do. Gan ésɔ susu ɖonɔ mìwo nɔnɔmɛ nywiwo ji. Kpɔ enu ci yí ajɔ sa, nɔ dewɛni ahan ɖa! Ehakpatɔ lɔ nu mɔ: “[Yehowa], nɔ́ E dɔnto nɔ amɛwo nyɔnɔnwitɔ nɔ wowo gɔjejewo pleŋ ɔ, amɛ ɖe da tɛnŋ cì agbe o.” (Ehajiji Wema 130:3) Asu koɖo ashiwo atɛnŋ awa Yehowa tɔ han yí asɔ susu ɖonɔ wowo kpena nɔnɔmɛ nywiwo ji, keŋ asɔ agɔjeje kenɔ wowonɔnɔwo kabakaba.—Hlɛn Kolosetɔwo 3:13.

22, 23. Lé Abraxamu koɖo Sara ɖo kpɔwɛ nywi ɖɛ nɔ mɛ ciwo yí le alɔ doɔ?

22 Nɔ xwewo vayikɔɔ, alɔlele ɖe atɛnŋ agbesɛnkɔŋ doji. Abraxamu koɖo Sara lɔlele ni na nɔ hwenu jinjinɖe yí wogbekpɔ jijɔ le mɛ. Hwenu Yehowa nu nɔ Abraxamu mɔ yi le so le wowo xwe ci yí nyi Ur jugan lɔ mɛɔ, ewa mɔ Sara ɖo xwe 60 nu le ji. Kpɔ lé agbɔnnu nɔ Sara do le susumɛ, hwenu aso le axwe nywi yi tɔ lɔ mɛ keŋ ayi ci zavawo mɛ ɖa. Vɔ Sara nyi exlɔ adodwi koɖo nyɔnu nywi ci yí bunɔ asuɔ sugbɔ. Eyi taɖo enɔ godu nɔ Abraxamu gbetasɔsɔ lɔwo keŋ yí kpedo nu yí enuwo mlɛ mɔ nɔ wo.—Gɔnmɛjeje 18:12; 1 Piɛ 3:6.

23 Le nyɔnɔnwi mɛɔ, alɔlele nywi dedasɛ mɔ asu koɖo ashi susu anyinɔ ɖeka le enuwo pleŋ mɛ gashiagamɛ o. Hweɖekanu ci Abraxamu delɔnlɔn do Sara nyɔ jiɔ, Yehowa nu ni mɔ: “Wa enu ci yí Sara dro.” Eyi ci Abraxamu se ashiɛ tɔɔ, enunywiwo vato so mɛ. (Gɔnmɛjeje 21:9-13) Nɔ ao susu devanyi ɖeka koɖo mɛ ci èɖe tɔ hweɖenuɔ, ŋgbegbɔjɔ o. Enuvevitɔ lɔ yí nyi mɔ nɔ míwo susu denyi ɖeka le ŋɖe mɛ can ɔ, míkpɔtɔ awanɔ nu ɖaɖa nɔnɔ gbɔ le lɔnlɔn koɖo bubu mɛ.

Mína Mawu Nyɔ lɔ anyi akpaxwe vevi ɖeka nɔ míwo lɔlele lɔ so tɔtɔmɛ

24. Lé mìwo lɔlele ahɛn bubu vɛ nɔ Yehowa doɔ?

24 Asu koɖo ashi kotokun nɛniɖe kpɔkpɔ jijɔ le wowo lɔlele mɛ le Kristotɔwo hamɛ lɔ mɛ. Nɔ èji mɔ yeale alɔɔ, ɖo ŋwi mɔ mɛ ci àɖe sɔsɔ nyi ɖeka le gbeta vevi ciwo yí àsɔ le ao gbemɛ mɛ. Mɛ ci èsɔ mɔ yeaɖe lɔ atɛnŋ ana ao gbe kpɛtɛ pleŋ anyɔ abi danyɔ o. Eyi taɖo, ji emɔdasɛnamɛ so Yehowa gbɔ. Nɔ èwɛ ahan ɔ, àwa ɖaŋ akpɔ mɛ ci yí nyɔ nɔ eo asɔ keŋ aɖe. Ana àdra do ɖɛ nywiɖe nɔ alɔlele yí agbekpedo eo nu naje agbla aɖo lɔnlɔn kacaca ci yí lo kpeŋkpeŋ koɖo mɛ ci àɖe. Lɔnlɔn kacaca cɛ ahɛn bubu vɛ nɔ Yehowa.