Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA 14

Nyi nyɔnɔnwitotɔ le enuwo pleŋ mɛ

Nyi nyɔnɔnwitotɔ le enuwo pleŋ mɛ

“Tɛgbɛɛ ɔ, mí ɖo a nunɔ nyɔnɔnwi nɔ míwonɔ̀nɔwo.”—EFEZITƆWO 4:25.

1, 2. Lé ewanɔ nɔ Yehowa nɔ mìjejeɛ agbla veviɖe mɔ mìato nyɔnɔnwiɔ?

ŊSUVIHWƐ ɖeka so suklu yikɔ axwemɛ gbeɖeka. Ékpɔ godu hwɛhwɛ ɖeka ci yí ɖɔ koɖo ho. Lé awɛɔ? Éhɛn asɔ wa yi tɔ. Vɔ dewɛ ahan o. Ésɔ ehogodu lɔ yi nɔ mɛ ci tɔ enyi. Ci nɔlɔ vase lé eviɛ wa nu doɔ, ejɔ ji ni sugbɔ.

2 Ejɔnɔ ji nɔ jila sugbɔtɔ nɔ wowo viwo tonɔ nyɔnɔnwi. Mìwo Da ci yí le jeŋkwimɛ Yehowa nyi “nyɔnɔnwi Mawu” yí ejɔnɔ ji ni nɔ mìwo can nyi nyɔnɔnwitotɔwo. (Ehajiji Wema 31:5, NWT) Mìji mɔ mìado jijɔ ni yí ‘a nunɔ nyɔnɔnwi nɔ mìwonɔ̀nɔwo’ le enushianu mɛ. (Efezitɔwo 4:25) Na mìagbeje mìwo gbenɔnɔ kpaxwe amɛnɛ ciwo mɛ atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì le mɔ mìanyi nyɔnɔnwitotɔwo mɛ. Le yi goduɔ, mìaxo nuxu so nyɔna ɖewo ciwo mìakpɔ nɔ mìtekpɔ yí tonɔ nyɔnɔnwi nu.

NYƆNƆNWITOTO NƆ MÌWOÐEKIWO

3-5. (a) Lé mìatɛnŋ able mìwoɖekiwo doɔ? (b) Nyi yí akpedo mì nu mìdable mìwoɖekiwoɔ?

3 Gbɔxwe mìato nyɔnɔnwi nɔ mɛbuwoɔ, ele mɔ mìato nyɔnɔnwi nɔ mìwoɖekiwo doŋkɔ. Ecɛ wawa defanɔ gashiagamɛ o. Le exwe sanŋdi ŋkɔtɔ mɛɔ, nɔvi ciwo yí le Laodise hamɛ lɔ mɛ ble wowoɖekiwo yí bui mɔ yewo nu jeŋ nɔ Mawu, vɔ le nyɔnɔnwi mɛɔ, dele ahan o. (Enyɔdasɛ 3:17) Mìwo can mìatɛnŋ able mìwoɖekiwo kudo mɛ ciŋmɛ mìnyi teŋ nu.

4 Enukplavi Ʒaki nu mɔ: “Nɔ́ amɛ ɖe bu mɔ ye nyi Mawu sɛntɔ [yí] dé lé aɖe yitɔ domɛ ɔ, é blebleɛ yiɖeki, [yí] Mawu sɛnsɛn yitɔ nyi enu gbali.” (Ʒaki 1:26) Nɔ mìxoxoɔ nuxu amɛmabutɔ, nunuɔ enyɔveamɛwo do ɖɔkui mɛ alo yí kankan ŋsu yí bui mɔ ci mì vlɛ yí wawa nunywi ɖewo Mawu dasɔ ɖe le jiɔ, anyi mìblebleɛ mìwoɖekiwo. Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu mìdable mìwoɖekiwoɔ?

5 Nɔ mìglokɔ weni mɛ kpɔɔ, mìkpɔnɔ lé mìle do le agogbe. Vɔ nɔ mìhlɛnhlɛn Biblaɔ, mìatɛnŋ akpɔ mɛ ciŋmɛ mìnyi le jimɛ. Bibla atɛnŋ akpedo mì nu mìanya enu ciwo mìwanɔ nywiɖe koɖo ciwo mìdewanɔ nywiɖe o. Mìkpɔnɔ trɔtrɔ ciwo ele mɔ mìawa so lé mìbunɔ tamɛ kpɔ, wanɔ nu koɖo lé mìxonɔ nuxu do nu. (Hlɛn Ʒaki 1:23-25.) Vɔ nɔ mìkpɔnɔ mɔ afɛn ɖe dele mì nuɔ, mìdatɛnŋ awa trɔtrɔ ciwo yí ʒan o. Eyi taɖo ele mɔ mìazan Bibla asɔ kpɔnɔ mɔ mìnyi nyɔnɔnwitotɔwo ma. (Avinhawo 3:40; Agai 1:5) Egbedodoɖa can kpenɔdo mì nu mìjenɔshi mɛ ciŋmɛ mìnyi teŋ. Mìatɛnŋ abiɔ Yehowa mɔ yɛ le gbeje mì mɛ kpɔ yí akpedo mì nu mìajeshi mìwo fɛnwo keŋ atɛnŋ adra wo do. (Ehajiji Wema 139:23, 24) Mìɖonɔ ŋwi mɔ “[Yehowa gbe ŋwan nɔ] amɛ vɔnwo, [yí] É le ŋgbe nɔ amɛ nywiwo koɖo amɛ maxo awotɔwo.”—Elododo Wema 3:32.

NYƆNƆNWITOTO LE XOMU MƐ

6. Nyi yí taɖo asu koɖo ashi ɖo atonɔ nyɔnɔnwi nɔ wowonɔnɔwoɔ?

6 Nyɔnɔnwitoto yí le veviɖe wu le xomu mɛ. Nɔ asu koɖo ashi ɖe nunɔ xomɛnyɔwo nɔ wowonɔnɔwoɔ, wovonɔ le wowoɖekiwo mɛ yí tɛnŋ kannɔdo wowonɔnɔwo ji ŋtɔŋtɔ. Le alɔlele mɛɔ, asu koɖo ashiwo atɛnŋ ato emɔ vovovowo ji able wowonɔnɔwo. Le kpɔwɛ mɛ, mɛ ci yí le alɔ atɛnŋ avatɔ ŋkuvi wawa nɔ mɛbu, akpɔnɔ mamaɖeɖenuwo abi atɔ mɛbu jiji le wlawlamɛ. Se enyɔ ci ehakpatɔ lɔ nu ɖa. Énu mɔ: “Ŋdenɔnɔ awoxotɔwo gbɛ mɛ o, yí ŋdedonɔ gbɛ koɖo mɛ ciwo yí wlanɔ mɛ ciŋmɛ wonyi o.” (Ehajiji Wema 26:4, NWT) Nɔ denɔ gbeji nɔ mɛ ci èɖeɔ, atɛnŋ adahɛn ao lɔlele lɔ nɔ enyi susumɛ yí denɔ gbeji ni le can.

Gbe ŋɖekpokpui ci yí adahɛn ao lɔlele lɔ kaba

7, 8. Lé àtɛnŋ azan Bibla do asɔ kpla ao viwo mɔ nyɔnɔnwitoto le veviɖeɔ?

7 Ele mɔ ɖeviwo can amɔŋje mɛ mɔ nyɔnɔnwitoto le veviɖe. Jilawo atɛnŋ azan Bibla asɔ kpla wo do ahan ji. Le Bibla mɛɔ, woakpɔ mɛ ciwo yí ɖo kpɔwɛ dɔndɔnwo kudo nyɔnɔnwimatomato nu: Akan ci yí vafi fi; Gehazi ci yí vakan ŋsu keŋ axɔ ho koɖo Ʒudasi ci yí vafi ho yí gbevasa Yesu gajun 30.—Ʒozue 6:17-19; 7:11-25; 2 Efyɔwo 5:14-16, 20-27; Matie 26:14, 15; Ʒan 12:6.

8 Mɛ ciwo yí ɖo kpɔwɛ nywiwo kudo nyɔnɔnwitoto nu le Bibla mɛ hɛnnɛ: Ʒakɔbu ci yí nu nɔ eviɛwo mɔ wo le trɔ eho ci wofɔ yi jo nɔ mɛ ciwo tɔ enyi; Ʒɛfute koɖo viɛ nyɔnuvi ciwo yí wa do egbe ci woɖo nɔ Mawu ji koɖo Yesu ci yí to nyɔnɔnwi le nɔnɔmɛ sɛnŋsɛnŋwo mɛ can. (Gɔnmɛjeje 43:12; Kojoɖotɔwo Wema 11:30-40; Ʒan 18:3-11) Kpɔwɛ cɛwo atɛnŋ akpedo ɖeviwo nu woakpɔ lé nyɔnɔnwitoto le veviɖe do.

9. Nɔ jilawo tonɔ nyɔnɔnwi ɖe, lé akpedo wowo viwo nu doɔ?

9 Jilawo atɛnŋ akpla nu so Bibla gɔnmɛɖose vevi cɛ mɛ: “Mí kpla enu amɛ buwo. Nyi [yí] taɖo mí de kpla enu míwoŋtɔwo ɔ? Mí nu nɔ amɛwo mɔ wowo ŋgbe fi efi o. Vɔ, míwoŋtɔwo mí fifiɛ efi.” (Rɔmatɔwo 2:21) Nɔ jilawo nunɔ nyɔ ɖe gan yí vayi wanɔ nubuɔ, ɖeviwo nyanɔ. Nɔ mìnunuɔ nɔ mìwo viwo mɔ wo le tonɔ nyɔnɔnwi gan yí mìwoŋtɔwo detokɔ nyɔnɔnwiɔ, ɖevi lɔwo acaka. Nɔ ɖeviwo kpɔkpɔɛ mɔ yewo jilawo kannɔ ŋsu le enu hwɛhwɛwo mɛ can ɔ, wowo can tɛnŋ vatɔ ahan wawa. (Hlɛn Luiki 16:10.) Vɔ nɔ ɖeviwo kpɔ mɔ yewo jilawo tonɔ nyɔnɔnwiɔ, wowo can tɛnŋ vanyi jila ciwo ji woakando nɔ wovaji viwo.—Elododo Wema 22:6; Efezitɔwo 6:4.

NYƆNƆNWITOTO LE HAMƐ LƆ MƐ

10. Lé mìawɛ anyi nyɔnɔnwitotɔwo nɔ mìkankɔ seŋ koɖo mìwo kpena Kristotɔwoɔ?

10 Ele mɔ mìato nyɔnɔnwi nɔ mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu Kristotɔwo hɛnnɛ. Le gbeshiagbe seŋkankan mɛɔ, mìatɛnŋ atɔ amɛnyɔ nunu alo eɖyixoamɛnyɔwo nunu fafɛɖe. Nɔ mìnunuɔ enyɔ ci ji mìdekando mɔ nyɔnɔnwi alo ŋsu enyiɔ, mìatɛnŋ akaka ŋsukankannyɔwo. Anyɔ nɔ mì sɔwu nɔ ‘mìnɔ̀nɔ xwii.’ (Elododo Wema 10:19) Nyɔnɔnwitoto denyi mɔ mìanunɔ enyɔ ɖekpokpui ci yí va susumɛ nɔ mì, ci mìnya alo ci mìse o. Nɔ enyɔ ci mìjikɔ anu nyi nyɔnɔnwi can ɔ, taŋfuin dekan mì o alo deʒan mɔ woanui o, yí danyi enunywi mɔ woatrɔ anuikɔ o. (1 Tɛsalonikitɔwo 4:11) Mɛɖewo donɔ kafla nɔ amɛmabunyɔ ciwo wonu keŋ yí nunɔ mɔ: “Lé ele do yí ŋnu.” Vɔ ci mìnyi Yehowa sɛntɔwoɔ, mìjinɔ gashiagamɛ mɔ mìwo nyɔgbewo le vivinɔ yí anyanɔ sese.—Hlɛn Kolosetɔwo 4:6.

11, 12. (a) Lé mɛɖe ci yí wa nuvɔn atɛnŋ ana agbenyina doji nɔ deto nyɔnɔnwiɔ? (b) Enyɔ ɖewo ci mìatɛnŋ abiɔ seɔ? (c) Lé mìatɛnŋ ato nyɔnɔnwi nɔ Yehowa habɔbɔ lɔ doɔ?

11 Yehowa nu nɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ wo le kpedo hamɛ lɔ nu. Nɔ mìtonɔ nyɔnɔnwi nɔ hamɛmɛshinshinwoɔ, ana woakpenɔdo mì nu fafɛɖe. Nyi yí taɖoɔ? Nɔ èble yí yi doto gbɔ ɖe, àwla enu ciwo yí wawa eo ɖewo dia? Nɔ èwɛ ahan ɖe, lé awɛ akpedo eo nuɔ? Ahanke nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖeɔ, mìdeɖo awlɛ alo akan ŋsu o. Ewaɖeɔ, mìɖo ayi kpɔ hamɛmɛshinshinwo yí anu enyɔ lɔwo pleŋ nɔ wo. (Ehajiji Wema 12:2; Edɔwawawo 5:1-11) Ecɛyɛɔ, bu nɔnɔmɛ cɛ kpɔ: Nɔ èkpɔ ao xlɔ yí ewa nuvɔn gangan ɖe ɖe, lé àwɛɔ? (1 Ese Wema 5:1) Ànu mɔ: “Nɔ ŋnyi yi xlɔ nyaoɔ, ŋdeɖo atuia?” Alo àɖo ŋwi mɔ hamɛmɛshinshinwo yí nyi mɛ ciwo yí akpedo nu yí adra ekacaca ci yí le gblamɛ nɔ yɛ koɖo Yehowa do yí ado ŋsɛn ekacaca lɔa?—Ebretɔwo 13:17; Ʒaki 5:14, 15.

12 Mìɖo ato nyɔnɔnwi nɔ Yehowa habɔbɔ lɔ hɛnnɛ nɔ mìŋwlɛkɔ kɔnŋtawo shigbe mɔ edɔ ci mìwa le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ hannɛ. Mìtonɔ nyɔnɔnwi nɔ mìdokɔ alɔ wema mɛ nɔ gashiagamɛ sumɔsumɔdɔ lɔ alo sumɔsumɔdɔ lɔkpa ɖekpokpui wawa.—Hlɛn Elododo Wema 6:16-19.

13. Lé mìatɛnŋ ato nyɔnɔnwi do nɔ mìwakɔ dɔ koɖo mìwo kpena Kristotɔ ɖeɔ?

13 Nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu Kristotɔwo ɖo anya mɔ, edɔwaɖu alo afisasa nyɔwo le akpo nɔ Yehowa sɛnsɛn. Le kpɔwɛ mɛ, mìdesanɔ nu le Fyɔɖuxuxɔ mɛ alo kunuɖegbe o. Ahanke mìdetafunɔ mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo do le edɔwawa alo afisasa nyɔwo mɛ o. Nɔ èxɔ Kunuɖetɔwo do dɔmɛ yí wowakɔ dɔ nɔ eoɔ, cunɔ fɛn nɔ wo do gamɛ ji, eho ci míxo ɖɛ yí èɖo acunɔ nɔ wo, yí asɔ akpaxwe ci axɔsu mɔ woɖo axɔ jonɔ nɔ wo. Etɛnŋ nyi alɔdununana ci woaxɔ nɔ afɔku jɔ do wo ji alo fɛncu ci woxɔnɔ le gbɔngbɔndomɛ hwenuwo hɛnnɛ. (1 Timɔte 5:18; Ʒaki 5:1-4) Nɔ enyi eo yí wawa dɔ nɔ ao kpena Kunuɖetɔ ɖeɔ, ŋgbebui mɔ yɛawakɔ nu do ye nu nywiɖe sɔwu mɛkpɛtɛwo o. (Efezitɔwo 6:5-8) Kando ji mɔ yewanɔ dɔ lɔ do gamɛ ci yewoxo ɖɛ ji yí gbewanɔ edɔ ci fɛncu èxɔnɔ.—2 Tɛsalonikitɔwo 3:10.

14. Nyi Kristotɔwo ɖo awa gbɔxwe ado ajɔ dojuɔ?

14 Nɔ afisasanyɔ le mìwo koɖo nɔviŋsu alo nɔvinyɔnu ɖe gblamɛ ɖe? Etɛnŋ nyi mɔ mìzan ho do ajɔ lɔ mɛ alo do ho ni. Nɔ evanyi ahan ɔ, Bibla gɔnmɛɖose vevi ɖeka ke: míŋwlɛ enushianu ɖɛ! Hwenu enyɔnuɖɛtɔ Ʒeremi xwle nyigban ɖekaɔ, éwa wema amɛve nɔ nyigban lɔ. Mɛ ciwo yí nyi kunuɖetɔwo ni kpɔ tɔxu yí do alɔ ɖeka mɛ yí eɖo wema amɛve lɔwo ɖɛ nɔ esɔ godu. (Ʒeremi 32:9-12; gbekpɔ Gɔnmɛjeje 23:16-20.) Mɛɖewo buini mɔ nɔ yewowa wema nɔ afisasanyɔwoɔ, avawa shigbe mɔ yewodekando yewo nɔvi ji hannɛ. Vɔ le nyɔnɔnwi mɛɔ, wema cɛ hanwo ŋwlɛŋwlɛ ɖɛ na enugɔnmɛmase, ayadonamɛɖeki koɖo egbemanɔju nyɔ ɖe devanini o. Ðo ŋwi mɔ fafa ci yí le hamɛ lɔ mɛ le veviɖe wu afisasanyɔ ɖekpokpui hɛnnɛ.—1 Korɛntitɔwo 6:1-8; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 30.

NYƆNƆNWITOTO LE EDƆWAWANYƆWO MƐ

15. Lé Yehowa kpɔnɔ amɛbaba nuwanawo do le afisasanyɔwo mɛɔ?

15 Mìɖo ato nyɔnɔnwi nɔ mɛshiamɛ, mɛ ciwo yí denyi Yehowa Kunuɖetɔwo can. Ele veviɖe nɔ Yehowa mɔ mìanyi nyɔnɔnwitotɔwo. “Amɛ ɖowo zannɔ egadanu ciwo yí de nanɔ kpɛnkpɛn nɔ enu nywiɖe o . . . [Yehowa] de lɔn egadanu vɔntɔ hunnɔwo o. Vɔ, egadanu nywitɔ kpe nɔ Tɔhonɔ.” (Elododo Wema 11:1; 20:10, 23) Le Bibla hwenuwoɔ, wozannɔ egadanu yí sɔ sanɔ nu. Vɔ afisatɔ ɖewo tafunɔ wowo fishinɔwo, ɖo enu ci wosɔnɔ nɔ afishinɔwo hwenɔ wu eho ci wona alo woxɔnɔ ho ewunɔgan ci woɖo acu. Le egbɛmɛ hɛnnɛɔ, amɛbaba vabɔ le afisasanyɔwo mɛ. Shigbe lé Yehowa gbe nyɔnɔnwimatomato sa nɛɔ, ahanke egbi gbɛ hɛnnɛ nɛ.

16, 17. Nyɔnɔnwimatomato nuwana ci hanciwo yí vabɔ amɛ sugbɔ wakɔ yí ele mɔ mìagbeɔ?

16 Mì pleŋ yí donɔ go nɔnɔmɛ ciwo yí donɔ nyɔnɔnwitoto mìwo tɔ kpɔ. Ðewo yí nyi alɔdodo wema mɛ nɔ edɔ ɖe jiji, wema ɖe wawa le axɔsu gbɔ alo dodokpɔ wawa le suklu. Amɛ sugbɔ buini mɔ nɔ yewokan ŋsu, gangan nyɔwo doji alo to akpa nɔ nyɔwo can ɔ, yɛdenyi nyɔ ɖe o. Susu ŋtɔ́ ci amɛwo ɖonɔ dekpacanɔ mì o. Bibla nui daɖɛ mɔ le ŋkeke kpɛtɛkpɛtɛwo mɛ nɔ xexe vwin cɛɔ, amɛwo “a lɔn wowoŋtɔwo ɖekɛ, yi a gbe lɔn eho ɖekɛ . . . yi á ve xomɛ do enunywiwo nu.”—2 Timɔte 3:1-5.

17 Hweɖewonuɔ, etɛnŋ vawawa nɔ mì shigbe mɔ enuwo nyɔkɔ nɔ mɛ ciwo yí detonɔ nyɔnɔnwi le egbɛ xexeɛ mɛ hannɛ. (Ehajiji Wema 73:1-8) Wotɛnŋ xɔ dɔ le Kristotɔ ɖe shi, aɖe ho kpɔtɔ ni alo avekɔ xomɛ koɖi le dɔmɛ ci eji mɔ yeato nyɔnɔnwi taɖo. Ele ahan gan, nyɔnɔnwitoto hɛnnɔ nyɔna vɛ kokoko. Do léɔ?

NYƆNA CIWO YÍ NYƆNƆNWITOTƆ KPƆNƆ

18. Nyi yí taɖo ŋkɔ nywi ɖoɖo le veviɖe ahan ɔ?

18 Nyɔnɔnwitotɔ, mɛ ci ji woakando yí aɖe ji do nu degbebɔ gbɛ ahan o, gan nɔ mɛɖe nyi nɛnɛmunɔɔ, bubu nɔnɔ nu. Mɛɖekaɖeka le mì mɛ atɛnŋ ana woajeshi ɖɛ do ahan ji. (Mishe 7:2) Nyɔnɔnwi enyi mɔ mɛɖewo akonɔ eo yí ayɔnɔ eo mɔ xlunɔ nɔ ètonɔ nyɔnɔnwi. Vɔ mɛbuwo akpɔ jijɔ do eo nu yí agbekando eo ji, ɖo ènunɔ nyɔnɔnwi. Le xexeɛ pleŋ mɛɔ, wojeshi Yehowa Kunuɖetɔwo mɔ wonyi nyɔnɔnwitotɔwo. Dɔmɛga ɖewo jinɔ mɔ Yehowa Kunuɖetɔwo yí yewoaxɔ do yewo dɔmɛ, ɖo wonya mɔ nyɔnɔnwitotɔwo wonyi. Enu ci yí jɔnɔ blaŋblaŋ yí nyi mɔ, nɔ edɔwavi buwo gbe nyɔnɔnwi toto yí wonya wo le dɔmɛɔ, wodenyanɔ Kunuɖetɔwo o.

Nɔ mìwanɔ dɔ sɛnsinɖeɔ, ahɛn kanfukanfu vɛ nɔ Yehowa

19. Nyi nyɔnɔnwitoto ao tɔ awa nɔ ekacaca ci yí le gblamɛ nɔ eo koɖo Yehowaɔ?

19 Nɔ ètonɔ nyɔnɔnwi le nushianu mɛɔ, àɖo ayexadohwɛnamɛnu nywi yí agbevo le susumɛ. Mìatɛnŋ anu shigbe Pɔlu hannɛ. Éŋwlɛ mɔ: “Mìwo jiwo kɔnɔ so enu ciwo yí mì wanɔ nu.” (Ebretɔwo 13:18) Ci yí gbewu hunnɔɔ, Dao amɛlɔntɔ Yehowa ado jeshi egbla ciwo èdodoɔ mɔ yeato nyɔnɔnwi le enuwo pleŋ mɛ yí agbekpɔ jijɔ do wo nu.—Hlɛn Ehajiji Wema 15:1, 2; Elododo Wema 22:1.