Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA 4

Nyi yí taɖo mìabu mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwoɔ?

Nyi yí taɖo mìabu mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwoɔ?

“Mí bunɔ amɛshamɛ: mí lɔnnɔ míwo nɔviwo; mí vɔnnɔ nɔ Mawu; mí bunɔ efyɔ.”—1 PIƐ 2:17.

1, 2. (a) Emɔdasɛnamɛ mi tɔ ji mìawa doɔ? (b) Nyɔbiɔse ciwo mɛ mìagbeje le nyɔta cɛ mɛɔ?

HWECINU ènyi vihwɛɔ, ao jilawo nunɔ nɔ eo mɔ eo le wa ŋɖe ci deji mɔ yeawa hweɖewonu o. Èlɔn ao jilawo yí nya mɔ yeɖo ase tonu nɔ wo. Vɔ taŋfuin dejinɔ mɔ yeaɖo to wo hweshiahwenu o.

2 Mìnya mɔ Yehowa mìwo Da lɔn mì. Élenɔ bu nɔ mì yí na mì nushianu ci mìʒian gbɔxwe ase vivi nɔ agbe lɔ. Énanɔ mì emɔdasɛnamɛ ciwo mìʒan nɔ enuwo aje ji nɔ mì. Hweɖewonuɔ, étonɔ mɛbuwo ji yí danasɛ mɔ nɔ mì. Mìɖo ado bubu Yehowa ŋsɛn nu. (Elododo Wema 24:21) Vɔ nyi yí taɖo egbɔnnɔnu nɔ mì hweɖewonu mɔ mìawa do emɔdasɛnamɛ jiɔ? Nyi yí taɖo Yehowa nu nɔ mì mɔ mìwo le wanɔ do emɔdasɛnamɛ jiɔ? Yí lé mìadasɛ do mɔ mìdodoɔ bubu yi ŋsɛn nuɔ?—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo 9.

NYI YÍ TAÐO EGBƆNNƆNUƆ?

3, 4. Lé agbetɔwo vanyi nuvɔnmɛwo doɔ? Nyi yí taɖo atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì mɔ mìawa do emɔdasɛnamɛ ci wona mì jiɔ?

3 Ci mìnyi amɛmakpemakpewoɔ, mìtrinɔ to hweɖewonu. So hwenu ŋsu koɖo nyɔnu ŋkɔtɔ Adamu koɖo Ɛva wa nuvɔn yí evanyi ahan. Ci wowa wo yí wonyi amɛ maɖonuvɔnwo can ɔ, wovafɔn gu do Mawu cɛkpakpa nu. So hwenɔnuɔ, agbetɔ ciwo pleŋ wovatɔ jiji nyi nuvɔnmɛwo. Susu ɖeka ci yí dɔ atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì mɔ mìawa do emɔdasɛnamɛ ciwo yí so Yehowa koɖo agbetɔwo gbɔ ji yí nyi mɔ mìnyi nuvɔnmɛwo. Susu bu yí gbenyi mɔ, mɛ ciwo ji Yehowa to yí danasɛ mɔ nɔ mì nyi nuvɔnmɛwo hɛnnɛ.—Gɔnmɛjeje 2:15-17; 3:1-7; Ehajiji Wema 51:5; Rɔmatɔwo 5:12.

4 Ci mìnyi amɛmakpemakpewoɔ, mìyinɔ go hweɖewonu. Egoyiyi dɔ egbɔnnɔnu nɔ mì mɔ mìawa do emɔdasɛnamɛ ji. Le kpɔwɛ mɛ, le blema Izraɛliɔ, Yehowa sɔ Moizi mɔ yi le kplɔ ye mɛwo. Kore nyi ŋsu ɖeka ci yí sɛn Yehowa na nɔ xwe sugbɔ, gan évatɔ ego yiyi keke vawa amɛmabunu gangan ɖeka do Moizi nu. Ci Moizi yɛ kplɔkɔ Mawu mɛwo can ɔ, deyi go o. Eyi taɖo wonu so nu mɔ yɛnyi mɛ ci yí sɔ yiɖeki hwe wu amɛshiamɛ hwenɔnu. Vɔ Kore delɔn yí wa do emɔdasɛnamɛ Moizi tɔwo ji o. Édo amɛ sugbɔsugbɔ domɛ yí wowo can bɔdo nu yí fɔn gu do Moizi nu. Nyi yí jɔ do Kore koɖo egufɔntɔ lɔwo jiɔ? Woku. (Amɛ Hlɛnhlɛn 12:3; 16:1-3, 31-35) Le Bibla mɛɔ, mìkpɔ kpɔwɛ sugbɔ ciwo yí kpla mì mɔ afɔku yí egoyiyi nyi.—2 Kronika 26:16-21; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 10.

5. Lé mɛɖewo wa fɛn zan wowo ŋsɛn doɔ?

5 Ètɛnŋ kpɔɛ mɔ mɛ ciwo shi ŋsɛn le zinni yí sɔ wanɔ enudɔndɔn. So keke blemaɔ, amɛ sugbɔ wa fɛn zan wowo ŋsɛn. (Hlɛn Ŋununyatɔ 8:9.) Le kpɔwɛ mɛ, hwenu Yehowa sɔ Sɔlu mɔ yɛanyi fyɔ nɔ Izraɛli jukɔn lɔɔ, ényi amɛnywi ci yí sɔ yiɖeki hwenɔ. Vɔ évana egoyiyi koɖo ŋɔku vashin le yi jimɛ. Ecɛ na evaci yumɛ nɔ amɛmanyaɖe Davidi. (1 Samiɛli 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Le yiyimɛɔ, Davidi vanyi fyɔ. Ényi ɖeka le Izraɛli fyɔ nywitɔwo mɛ. Ele ahan gan, Davidi can vawa fɛn zan yi ŋsɛn. Édɔn Baceba ci yí nyi ŋsu ɖeka ci yí tɔ mɔ Uri ashiɛ gbɔ yí ɖo Uri ɖaɖa ahwagbemɛ nɔ woawui keŋ asɔ wla nuvɔn lɔ.—2 Samiɛli 11:1-17.

ENU CI YÍ TAÐO MÌBUNƆ YEHOWA CƐKPAKPA

6, 7. (a) Nyi lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Yehowa na mìwanɔɔ? (b) Nyi yí akpedo mì nu mìase tonu nɔ dele fafɛɖe can ɔ?

6 Ci mìlɔn Yehowa yí na mìwanɔ do emɔdasɛnamɛ yi tɔ ji. Ci mìlɔn Yehowa sɔwu ŋɖe alo mɛɖekpokpuiɔ, ena mìjinɔ mɔ mìado jijɔ ni. (Hlɛn Elododo Wema 27:11; Maki 12:29, 30.) So asu koɖo ashi ŋkɔtɔ ciwo yí nɔ agbe le Edɛn kpa lɔ mɛ hwenu yí Satana ji mɔ, agbetɔwo le fɔn gu do Yehowa cɛkpakpa nu. Legba jijiɛ mɔ, mìwo le bui mɔ Yehowa deɖo acɛ anu enu ci mìawa nɔ mì o. Vɔ mìnya mɔ ŋsu yɔ. Mìlɔn do enyɔ cɛwo ji mɔ: “[Yehowa] mìwo Mawu! E sun yí a xɔ kanfukanfu, bubu nana, koɖo hlɔnhlɔn. [Ðo] Eo yí wa enuwo pleŋ.”—Enyɔdasɛ 4:11.

7 Hwenu ènyi vihwɛɔ, wokpla eo mɔ eɔ le senɔ tonu nɔ ao jilawo nɔ deji mɔ yeawɛ can. Ahanke ci mìnyi Yehowa sɛntɔwoɔ, danɔnɔ fafɛɖe nɔ mì mɔ mìase tonu ni hweɖewonu o. Vɔ mìlɔn Yehowa yí gbedonɔ bubu yi nu, eyi na mìdonɔ gbla sɛnsinɖe mɔ mìase tonu ni. Yesu ɖo kpɔwɛ ɖɛ nɔ mì. Ése tonu nɔ Yehowa ci defa di alo denya wawa ni can. Eyi taɖo evanu nɔ Dalɔ mɔ: “Ŋgbe nyi edro Anyitɔ o, vɔ, edro Aotɔ le nyi wawa.”—Luiki 22:42; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 11.

8. Emɔ ciwo ji Yehowa to yí danasɛ mɔ nɔ mí ɖewo ɖe? (Kpɔ dakavi ci yí nyi “ Se enukplamunyɔ.”)

8 Le egbɛmɛɔ, Yehowa to emɔ vovovowo ji yí danasɛ emɔ nɔ mì. Le kpɔwɛ mɛ, éna Bibla mì. Égbena hamɛmɛshinshinwo mì. Mìdanasɛ mɔ mìdodoɔ bubu Yehowa cɛkpakpa nu nɔ mìbunɔ mɛ ciwo ji eto yí dadasɛ mɔ nɔ mì. Nɔ mìgbe kpekpedonu wowo tɔɔ, anyi Yehowa yí mìgbegbeɛ ahan. Hwenu Izraɛliviwo gbe Moiziɔ, eve Yehowa nu sugbɔ. Ékpɔɛ mɔ eye yí wogbe.—Amɛ Hlɛnhlɛn 14:26, 27; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 12.

9. Lé lɔnlɔn ana mìawa do emɔdasɛnamɛ ji doɔ?

9 Nɔ mìbunɔ mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwoɔ, edasɛ mɔ mìlɔn mìwo nɔviwo hɛnnɛ. Mìasɔ kpɔwɛ cɛ. Nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe jɔɔ, kpekpedonunana gbɛbɔbɔ mɛ tɔwo wanɔ dɔ doju keŋ ahwlɛn amɛ sugbɔ gan lé woakpe ji do. Nɔ dɔ lɔ asɔ afɔ nywiɖeɔ, ele mɔ mɛ ɖeka awa toto do nu yí gbɛbɔbɔ lɔ mɛ tɔ ɖekaɖeka ɖo awa do emɔdasɛnamɛ ci ena ji. Vɔ nyi yí ajɔ nɔ mɛɖe gbe mɔ yedawa do emɔdasɛnamɛ lɔ ji yí wawa enu ci yí drui kpoŋ ɔ? Nɔ susu nywi yí le shi can ɔ, gbegbe ci egbe mɔ yedawa do ji atɛnŋ ahɛn cukaɖa vɛ nɔ yi kpenawo. Taŋfuin ecɛ atɛnŋ ahɛn afɔku gangan ɖe vɛ nɔ wo. Ahanke mɛbuwo atɛnŋ akpe fun nɛ, nɔ mìdewawa do Yehowa mɔdasɛnamɛwo ji o. Agbetɛnŋ anyi ahan, nɔ mìgbe wawa do mɛ ciwo ji eto yí kplɔkplɔ mì mɔdasɛnamɛwo ji hɛnnɛ. Vɔ nɔ mìse tonu nɔ Yehowaɔ, mìdadasɛ mɔ mìlɔn mìwo nɔviwo yí gbedodoɔ bubu Yehowa toto lɔ nu.—1 Korɛntitɔwo 12:14, 25, 26.

10, 11. Nyi mɛ mìagbeje yɛɔ?

10 Enushianu ci Yehowa mɔ mìwo le waɔ, mìwo nyɔna ŋci yɔ. Nɔ mìbunɔ mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwo le xomu mɛ, le hamɛ lɔ mɛ koɖo acɛkpatɔwoɔ, amɛshiamɛ akpɔ nyɔna.—2 Ese Wema 5:16; Rɔmatɔwo 13:4; Efezitɔwo 6:2, 3; Ebretɔwo 13:17.

11 Nɔ mìmɔŋje enu ci yí taɖo Yehowa ji mɔ mìwo le bunɔ mɛbuwo mɛɔ, akpedo mì nu mìawɛni. Na mìagbeje lé mìawɛ abu mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwo le mìwo gbenɔnɔ kpaxwe amɛtɔn mɛ doji.

BUBUNANA MƐ CIWO YÍ LE ACƐTƆXUWO LE XOMU MƐ

12. Lé ŋsu ɖe atɛnŋ adasɛ do le yi xomu mɛ mɔ yedonɔ bubu Yehowa nuɔ?

12 Yehowa yí wa xomu yí na agbanleamɛji xomu lɔ mɛ tɔ ɖekaɖeka. Nɔ xomu lɔ mɛ tɔ ɖekaɖeka nya enu ci Yehowa mɔ yi le waɔ, enuwo asɔ afɔ le xomu lɔ mɛ nywiɖe yí xomu lɔ pleŋ akpɔ nyɔna so mɛ. (1 Korɛntitɔwo 14:33) Yehowa sɔ ŋsu ɖo eta nɔ xomu lɔ. Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ Yehowa mɔ yi le lé bu nɔ ashiɛ koɖo eviɛwo yí asɔ lɔnlɔn kplɔ wo. Eyi taɖo ŋsu ɖo ana kɔnŋta Yehowa kudo lé ele bu nɔ wo do nu. Kristotɔ ŋsu wanɔ xomɛvu, lɔnnɔ amɛ yí gbewanɔ nu ɖaɖa yi xomu lɔ gbɔ shigbe lé Yesu wa nu ɖaɖa hamɛ lɔ gbɔ nɛ. Nɔ ŋsu ɖe wanɔ ahan ɔ, édadasɛ mɔ yedokɔ bubu Yehowa nu.—Efezitɔwo 5:23; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 13.

Evida Kristotɔ ci yí leleɛ bu nɔ yi xomu srankɔ Kristo

13. Lé nyɔnu ɖe atɛnŋ adasɛ do le xomu lɔ mɛ mɔ yedonɔ bubu Yehowa nuɔ?

13 Agban vevi ɖeka ci nu bubu le yí le Kristotɔ nyɔnu can ji. Édonɔ alɔ asuɔ ci yí wakɔ dɔ sɛnsinɖe mɔ yeanyi xomutatɔ nywi. Agban le yɛ koɖo asuɔ ji mɔ woana kpla ɖeviwo. Emɔ ɖeka ci ji ato akpla ɖeviwo lé woashi amɛ do yí nyi kpɔwɛ ci yiŋtɔ aɖo. (Elododo Wema 1:8) Ébunɔ asuɔ yí gbenɔnɔ godu ni le yi gbetasɔsɔwo mɛ. Nɔ yi susu denyi ɖeka koɖo asuɔ tɔ le ŋɖe mɛ can ɔ, ésɔ xomɛfafa koɖo bubu nunɔ yi seselelanmɛwo. Nɔ nyɔnu Kristotɔ ɖe su denyi Kunuɖetɔɔ, édonɔ go cukaɖa ɖewo koŋ. Vɔ nɔ ékpɔtɔ yí sɔ lɔnlɔn koɖo bubu wakɔ nu ɖaɖa asuɔ gbɔɔ, taŋfuin yɛ can avaji gbeɖeka mɔ yeajeshi Yehowa keŋ asin.—Hlɛn 1 Piɛ 3:1.

14. Lé ɖeviwo atɛnŋ adasɛ do le xomu lɔ mɛ mɔ yewododoɔ bubu mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwo nuɔ?

14 Ðeviwo ve nɔ Yehowa yí eʒan veviɖe mɔ woaglɔn ta nɔ wo yí agbedasɛ emɔ nɔ wo. Nɔ ɖeviwo sekɔ tonu nɔ wowo jilawoɔ, wodonɔ jijɔ nɔ wowo jila lɔwo. Gbesɔwuɔ, wodanasɛ mɔ yewododoɔ bubu Yehowa nu yí donɔ jijɔ ni nɔ wosekɔ tonu. (Elododo Wema 10:1) Xomu sugbɔ li gbɛ yí enyi jila ɖeka yí hɛn ɖeviwo keke woshin. Ecɛ na egbɔnnɔnu nɔ ɖevi lɔwo koɖo wowo jila lɔwo. Vɔ nɔ ɖevi lɔwo senɔ tonu yí donɔ alɔ wowo nɔ alo wowo da lɔɔ, enuwo nɔnɔ fafɛɖe nɔ xomu lɔ sɔwu. Nɔ nɔnɔmɛ lɔ gbele do ɖe can ɔ, xomu ɖe degɔnnɔ afɛn maɖo o. Vɔ xomu ɖekpokpui atɛnŋ akpɔ jijɔ sɔwu, nɔ xomu lɔ mɛ tɔ ɖekaɖeka wawa do Yehowa mɔdasɛnamɛ ji. Ecɛ hɛnnɔ kanfukanfu vɛ nɔ Yehowa, xomuwo pleŋ Ðotɔ lɔ.—Efezitɔwo 3:14, 15.

BUBUNANA MƐ CIWO YÍ LE ACƐTƆXUWO LE HAMƐ LƆ MƐ

15. Lé mìawɛ adasɛ mɔ mìbukɔ mɛ ciwo yí le acɛtɔxuwo le hamɛ lɔ mɛɔ?

15 Yehowa to hamɛ lɔ ji yí danasɛ mɔ nɔ mì. Ésɔ acɛwo pleŋ na Yesu do hamɛ lɔ keŋkeŋ ji. (Kolosetɔwo 1:18) Yesu yɛ vana agbanleamɛji “hwashi egbejinɔtɔ koɖo ŋɖɛnyatɔ lɔ” mɔ yi le lé bu nɔ Mawu mɛwo le nyigban ji. (Matie 24:45-47, NWT) Le egbɛmɛɔ, Edɔjikpɔha lɔ yí nyi “hwashi egbejinɔtɔ koɖo ŋɖɛnyatɔ lɔ.” Edɔjikpɔha lɔ nanɔ mì enu ciwo mìʒan do gamɛ nywitɔ ji keŋ nɔ mìakpɔtɔ asɛnŋ le xɔse mɛ. Hamɛmɛshinshinwo, sumɔsumɔdɔwatɔwo koɖo ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔwo kpenɔdo hamɛwo nu le xexeɛ pleŋ mɛ yí xɔnɔ emɔdasɛnamɛ so Edɔjikpɔha lɔ gbɔ. Agban ci yí le nɔviŋsu cɛwo pleŋ ji yí nyi mɔ, woalenɔ bu nɔ mì. Wonanɔ kɔnŋta Yehowa so lé wowanɔ dɔ cɛ do nu. Eyi taɖo nɔ mìbunɔ ŋsu cɛwoɔ, Yehowa yí mìbubuɔ.—Hlɛn 1 Tɛsalonikitɔwo 5:12; Ebretɔwo 13:17; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 14.

16. Nyi yí taɖo mìatɛnŋ anu mɔ gbɔngbɔn kɔkɔɛ ji woto yí ɖonɔ hamɛmɛshinshinwo koɖo sumɔsumɔdɔwatɔwoɔ?

16 Hamɛmɛshinshinwo koɖo sumɔsumɔdɔwatɔwo kpenɔdo hamɛ lɔ nu enɔnɔ gbeji yí gbewanɔ ɖeka. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, wowo can nyi nuvɔnmɛwo shigbe mìwo ke nɛ. Vɔ lé wocannɔ wo doɔ? Nɔviŋsu cɛwo ɖo aɖo enujiji ciwo gbɔ Bibla mɔ nɛnɛmunɔwo aɖo. (1 Timɔte 3:1-7, 12; Titu 1:5-9) Yehowa zan yi gbɔngbɔn kɔkɔɛ yí sɔ kpedo Bibla ŋwlɛtɔwo nu yí wodre enujiji cɛwo mɛ. Hamɛmɛshinshinwo donɔ gbe ɖaɖa nɔ Yehowa yí biɔnɔ gbɔngbɔn kɔkɔɛ, nɔ wogbejekɔ nɔvi ciwo ji woalɔn do nɔ woanyi hamɛmɛshinshin alo sumɔsumɔdɔwatɔ nɔnɔmɛwo mɛ kpɔ. Eze petii mɔ, Yesu koɖo Yehowa yí dadasɛ mɔ nɔ hamɛ lɔwo. (Edɔwawawo 20:28) Nɔviŋsu ciwo yí woɖo mɔ wo le kpedo mì nu yí ale bu nɔ mì nyi enunana so Mawu gbɔ.—Efezitɔwo 4:8.

17. Nyi ele mɔ nɔvinyɔnu ɖe awa hweɖewonu keŋ asɔ dasɛ mɔ yedokɔ bubu Yehowa totowo nuɔ?

17 Etɛnŋ jɔ hweɖewonu mɔ, hamɛmɛshinshin alo sumɔsumɔdɔwatɔ ɖekɛ deli awa hamɛ lɔ mɛ dɔwo o. Nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛwo atɛnŋ ana kpekpedonu hwenɔnu. Vɔ nɔ nɔviŋsu ɖe deliɔ, atɛnŋ aʒan mɔ nɔvinyɔnu awa dɔ ci nɔviŋsuwo wanɔ. Ga ŋtɔ́ mɛɔ, nɔvinyɔnu lɔ ɖo asɔ ŋɖe cɔn ta, etɛnŋ nyi tablanu alo kuku ɖe. (1 Korɛntitɔwo 11:3-10) Nɔ éwɛ ahan ɔ, ádasɛ mɔ yenana bubu etanyinyi toto ci Yehowa wa le xomu lɔ koɖo hamɛ lɔ mɛ.—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo 15.

BUBUNANA ACƐKPATƆWO

18, 19. (a) Nyi mìkpla le Rɔmatɔwo 13:1-7 mɛɔ? (b) Lé mìbunɔ acɛkpatɔwo doɔ?

18 Egbɛɔ, Yehowa na emɔ acɛkpatɔwo yí woɖo ŋsɛn ɖewo; ele mɔ mìabunɔ wo. Wowanɔ toto so eju lɔ koɖo kɔkpligan lɔ mɛ nyɔwo nu nɔ nuwo azɔn keŋ yí nanɔ kpekpedonu ciwo jumɛviwo ʒan. Kristotɔwo wanɔ do emɔdasɛnamɛ ciwo yí le Rɔmatɔwo 13:1-7 mɛ ji. (Hlin.) Mìdonɔ bubu “acɛkpakpa gawo” nu yí wanɔ do eju lɔ alo kɔkpligan lɔ mɛ sewo ji. Ese cɛwo atɛnŋ awa dɔ do xomu, edɔ alo nunɔamɛshi mìwo tɔwo ji. Le kpɔwɛ mɛ, mìcunɔ taga yí gbenanɔ enu ciwo acɛkpatɔwo biɔnɔ mì. Vɔ lé mìawa nu do nɔ acɛkpatɔwo mɔ mìwo le wa ŋɖe ci yí desɔgbe koɖo Yehowa sewoɔ? Apotru Piɛ nu mɔ: “Mì ɖo a na shishi Mawu wu [agbetɔwo].”—Edɔwawawo 5:28, 29.

19 Hweshiahwenu ci yí enyɔ ɖe ahɛn mì yi kojoɖotɔ, polishi alo ega bu ɖe gbɔɔ, mìɖo ana bubu yi. Kristotɔ jajɛwo bunɔ wowo cicawo koɖo edɔwatɔ bu ciwo yí le suklu lɔ. Le mìwo dɔmɛwoɔ, mìbunɔ mìwo ga, nɔ mìwo dɔmɛkpenawo dewɛni can. Nɔ mìwɛni ahan ɔ, mìsrankɔ apotru Pɔlu. Énanɔ bubu egawo, nɔ egbɔnnɔnu ni hweɖewonu can. (Edɔwawawo 26:2, 25) Nɔ amɛwo dewakɔ nu do mì nu nywiɖe can ɔ, mìkpɔtɔ donɔ bubu wo nu.—Hlɛn Rɔmatɔwo 12:17, 18; 1 Piɛ 3:15.

20, 21. Nɔ mìbunɔ mɛbuwo ɖe, nyɔna ciwo yí ato so mɛɔ?

20 Le xexeɛ pleŋ mɛɔ, bubu ci amɛwo nana wowo kpenawo ɖeɖeɛ kpɔtɔ ŋkeŋke. Vɔ Yehowa sɛntɔwo to akpo. Mìɖui mɔ mìabunɔ amɛshiamɛ. Mìwakɔ do apotru Piɛ mɔdasɛnamɛ ji. Énu mɔ: “Mí bunɔ amɛshamɛ.” (1 Piɛ 2:17) Nɔ mìbukɔ mɛbuwoɔ, wonyanɔ. Yesu nu nɔ mì mɔ: “Nɛnɛke mí nanɔ míwo klɛnklɛn a jenɔ ezo le ŋkɔ nɔ agbetɔwo, nɔ wo a kpɔ míwo wana nywiwo nɔ wo a kanfu míwo Da Mawu.”—Matie 5:16.

21 Nɔ mìbunɔ amɛ le mìwo xomu mɛ, mìwo hamɛ alo le mìwo gbenɔnɔ kpaxwe buwo mɛɔ, mìwo kpɔwɛ nywi lɔ atɛnŋ ana mɛbuwo aji mɔ yewoakpla nu so Yehowa nu doji. Nɔ mìbubuɔ mɛbuwoɔ, anyi mìbubuɔ Yehowa ŋtɔ hɛnnɛ. Ecɛ na Yehowa kpɔnɔ jijɔ yí gbedanasɛ mɔ mìluin.