Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA 9

“Shi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose!”

“Shi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose!”

“Mí sɔ enuvɔn pleŋ kɔnŋgbe le míwo gbemɛ: alenuwawa; enuvɔnwawawo; susuvɔnwo; enuvɔndrodrowo; koɖo sukanuɖuɖuwo. Nɔ́ mí de sɔ wo kɔnŋgbe ɔ, é le shigbe mí sɛnsɛn vojuwo ɛnɛ.”—KOLOSETƆWO 3:5.

1, 2. Lé Balamu tekpɔ mɔ yeawa nu koɖo Yehowa mɛwo doɔ?

EMLƐÐOTƆ ɖeka yi fini akpɔ kpavi ciŋmɛ ejikɔ ale le. Éwa ɖaŋ kpɔ enu ci asɔ ɖo emlɛ lɔ nu yí dɔɛ ɖaɖa etɔ lɔ mɛ. Édo ʒinʒinxo na nɔ hwecinu kpavi lɔ sɔ mlɛ lɔ yí ewa kaba yí duin ɖaɖa agogbe.

2 Ahanke agbetɔwo atɛnŋ aje fɛnca mɛ hɛnnɛ nɛ. Le kpɔwɛ mɛ, hwenu Izraɛliviwo ɖo Gbeɖu nyigban lɔ lixo jiɔ, wobɔ do Moabu Zogbe gangan gbaja lɔ ji. Moabu fyɔ ɖo gbe nɔ ŋsu ɖeka ci yí tɔ mɔ Balamu mɔ, nɔ yɛdo nu Izraɛliviwoɔ, yeana ho sugbɔ yi. Balamu vakpɔ emɔ ɖeka ci ji ato keŋ nɔ Izraɛliviwo asɔ awobi xo wowoɖekiwo. Éwa ɖaŋ kpɔ enu ci asɔ ɖo fɛnca nɔ wo nywiɖe. Édɔ Moabu cugbejɛviwo mɔ wo le yi fini Izraɛliviwo bɔ do keŋ able ŋsu lɔwo nɔ woadɔn wo gbɔ.—Amɛ Hlɛnhlɛn 22:1-7; 31:15, 16; Enyɔdasɛ 2:14.

3. Lé Izraɛliviwo je Balamu fɛnca mɛ doɔ?

3 Fɛnca ci Balamu ɖo wa dɔ nia? Ɛɛ. Izraɛli ŋsu kotokun nɛniɖe ‘wa hashi koɖo Moabu nyɔnuwo.’ Wotɔ ŋsumawuwo sɛnsɛn hɛnnɛ. Ðeka le wo mɛ yí nyi gbɔdɔndɔn mawu nyɔŋ ci yí nyi Bali Peɔ tɔ. Enu ci yí to le mɛ yí nyi mɔ Izraɛlivi 24000 yí ku do Gbeɖu nyigban lɔ lixo ji.—Amɛ Hlɛnhlɛn 25:1-9, NWT.

4. Nyi yí taɖo Izraɛlivi kotokun nɛniɖe je gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɛnca mɛɔ?

4 Nyi yí taɖo Izraɛlivi sugbɔ je Balamu fɛnca lɔ mɛɔ? Vivisese wowo tɔ ɖekɛ ji susu le nɔ wo keke woŋlɔbe enu ciwo pleŋ Yehowa wa nɔ wo. Susu sugbɔ li ciwo yí ana Izraɛliviwo anɔ gbeji nɔ Mawu. Éɖe wo ti le hwashigbemɛ le Eʒipti, éna ŋɖuɖu wo le zogbeji yí kplɔ wo keke vaɖo lixo ji nɔ Gbeɖu nyigban lɔ. (Ebretɔwo 3:12) Ele ahan gan, woje gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɛnca mɛ. Apotru Pɔlu ŋwlɛ mɔ: “Mì ŋgbe lɔn yí a wa mateli shigbe le hanci wowo domɛtɔ ɖekawo wɛ” nɛ o.—1 Korɛntitɔwo 10:8.

5, 6. Nyi mìatɛnŋ akpla so enu ci yí jɔ le Moabu Zogbe lɔ ji mɛɔ?

5 Xexe yoyu lɔ gogo sugbɔ. Eyi taɖo nɔ mìanuiɔ, mìwo hwenu le shigbe Izraɛliviwo tɔ hannɛ hwecinu woɖo lixo ji nɔ Gbeɖu nyigban lɔ. (1 Korɛntitɔwo 10:11) Xexe ci mɛ mìle gbɛ ɖɔ koɖo gbɔdɔndɔn nuwanawo wu Moabutɔwo tɔ. Yehowa mɛwo atɛnŋ aje gbɔdɔndɔn nuwana lɔwo mɛ fafɛɖe. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, fɛnca ci Satana zannɔ yí ewanɔ dɔ ni nywiɖe sɔwu yí nyi gbɔdɔndɔn masɔkoɖose.—Amɛ Hlɛnhlɛn 25:6, 14; 2 Korɛntitɔwo 2:11; Ʒuda 4.

6 Biɔ eoɖeki se mɔ. ‘Naji nyɛɖekɛ tɔ mɔ mase vivi na nɔ hwenu kleŋ ɖe, alo naji mɔ nanɔ agbe le jijɔkpɔkpɔ mɛ tɛgbɛɛ le xexe yoyu lɔ mɛa?’ Danyɔ wu mɔ mìado gbla ɖeshiaɖe awa do Yehowa se cɛ ci yí nyi: “Míshi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose” ji ba?—1 Korɛntitɔwo 6:18, NWT.

NYI GBƆDƆNDƆN MASƆKOÐOSE NYIƆ?

7, 8. Nyi gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nyiɔ? Nyi yí taɖo enyi enyɔ veviɔ?

7 Egbɛɔ, amɛ sugbɔ sɔ tamɛsɛnsɛn wanɔ ŋkpɛnnuwo yí gbangban Mawu se ciwo yí kudo gbɔdɔndɔn nu gannaganna. Le Bibla mɛɔ, gbɔdɔndɔn masɔkoɖose hɛnnɔ susu yi gbɔdɔndɔn nuwana, ciwo mɛ ciwo yí deɖe nɔnɔ shigbe lé Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nui nɛ wanɔ ji. Ekudo ŋsu koɖo ŋsu, nyɔnu koɖo nyɔnu gbɔdɔndɔn alo elanwo gbɔdɔndɔn nu. Gbɔdɔndɔn nuwana lɔwo tɛnŋ nyi gbɔdɔndɔn ŋtɔŋtɔ, gbɔdɔndɔn to numɛ, to migumɛ alo asɔ gbɔdɔndɔn susu lili alɔ do mɛbu vijinu nu.—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo 23.

8 Bibla nui petii mɔ, nɔ mɛɖe kpɔtɔ yí wakɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwoɔ, yɛdatɛnŋ agbenɔ hamɛ lɔ mɛ o. (1 Korɛntitɔwo 6:9; Enyɔdasɛ 22:15) Gbesɔ kpe niɔ, bubu denɔnɔ mɛ ci yí wanɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo nu o, yí wodegbekannɔdo ji o. Cukaɖawo yí gbɔdɔndɔn masɔkoɖose hɛnnɔ vɛ tɛgbɛɛ. Blaŋblaŋ ɔ, ena mɛ lɔ donɔ hwɛ yiɖeki, fɔnnɔ fu maɖoŋdonu, na cukaɖawo vanɔ xomu lɔ mɛ yí edɔ̀lelewo alo eku ŋtɔkpu can tonɔ so mɛ. (Hlɛn Galatitɔwo 6:7, 8.) Nɔ mɛɖe nɔ te yí bu enu ci gbɔdɔndɔn masɔkoɖose hɛnnɔ vɛ kpɔɔ, daji gbeɖe mɔ yeati kpɔ o. Vɔ blaŋblaŋ ɔ, vivi ci amɛ ase yí nɔnɔ susumɛ ni yí eɖenɔ afɔ ŋkɔtɔ nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo wawa. Mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ yí nyinɔ afɔɖeɖe ŋkɔtɔ lɔ kabakaba.

MAMAÐEÐENUWO KPƆKPƆ NYI AFƆÐEÐE ŊKƆTƆ

9. Nyi yí taɖo afɔku le mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ mɛɔ?

9 Wowanɔ mamaɖeɖenuwo nɔ woafɔn gbɔdɔndɔn drowo do amɛ mɛ. Egbɛɔ, mamaɖeɖenuwo bɔ le fishiafi. Wole wemawo, enyɔdrawemawo, ehajijiwo, televiʒiɔn wanawo mɛ koɖo ɛntɛnɛti ji. Amɛ sugbɔ kpɔɛni mɔ mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ dedanahɛn ŋɖe o, vɔ le nyɔnɔnwi mɛɔ, afɔku gangan ŋtɔ teŋ enyi. Gbɔdɔndɔn nuwanawo vanyinɔ enumamɛ nɔ mɛ ci yí kpɔnɔ mamaɖeɖenuwo. Enu ciwo agbetɔ dawa can vatɔnɔ drudrui hɛnnɛ. Nɔ mɛɖe vlɛ tɔ mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔɔ, évatɔnɔ yiɖeki gbɔ dɔndɔn alo vaɖonɔ xomu mɛ cukaɖawo. Ena asu koɖo ashiwo gbenɔ nɔnɔ ŋtɔkpu can.—Rɔmatɔwo 1:24-27; Efezitɔwo 4:19; kpɔ enumɛɖeɖe buwo 24.

Ŋɖɛnyanya enyi mɔ woanɔ zanŋte nɔ wole ɛntɛnɛti zankɔ

10. Lé gɔnmɛɖose ci yí le Ʒaki 1:14, 15 mɛ atɛnŋ akpedo mì nu mìagbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖose doɔ?

10 Ele veviɖe mɔ mìanya lé mìatɛnŋ aje gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nuwana fɛnca mɛ do. Kpɔ amɛkanxlenyɔ ci yí le Ʒaki 1:14, 15 mɛ ɖa. Enu mɔ: “Amɛ ɖeka ɖeka kpɔnɔ tetekpɔ hwecinu yí droamu vwin yiŋtɔ tɔwo dwinni keŋ yí sɔ xunɔ fɛnca mɛ. Gacimɛ yí droamu vwin lɔ fɔnfu ɔ, é jinɔ agɔjeje. Eyi, nɔ́ agɔjeje lɔ shin ɔ, é jinɔ eku.” Eyi taɖo nɔ edro vwinwo va susumɛ nɔ mìɔ, mìɖo aɖe wo si zeɖeka. Nɔ ao ŋkuvi je mamaɖeɖe foto ɖe jiɔ, ɖe kɔ do akpa! Ci ɔdinatɛɛ lɔ alo ɖɔli enu ci èkpɔkɔ le televiʒiɔn lɔ ji. Ŋgbelɔn nɔ edro vwinwo aɖo ao jimɛ o. Nɔ dewɛ ahan ɔ, edro manyɔmanyɔ lɔwo atɛnŋ aɖo aʒin do ao jimɛ keke dagbetɛnŋ aɖu wo ji o.—Hlɛn Matie 5:29, 30.

11. Lé Yehowa atɛnŋ akpedo mì nu do, nɔ mìɖonɔ susu vɔnwoɔ?

11 Yehowa jeshi mì ɖɛ wu mìwoŋtɔwo. Eyi taɖo, énya lé nuvɔnmɛ ci mìnyi ɖenɔ fun nɔ mì do. Vɔ énya hɛnnɛ mɔ, mìatɛnŋ aɖu edro vɔnwo ji. Yehowa nu nɔ mì mɔ: “Mí sɔ enuvɔn pleŋ kɔnŋgbe le míwo gbemɛ: alenuwawa; enuvɔnwawawo; susuvɔnwo; enuvɔndrodrowo; koɖo sukanuɖuɖuwo. Nɔ́ mí de sɔ wo kɔnŋgbe ɔ, é le shigbe mí sɛnsɛn vojuwo ɛnɛ.” (Kolosetɔwo 3:5) Ci yi wawa denɔnɔ fafɛɖe can ɔ, Yehowa gbɔnnɔ ji ɖɛ nɔ mì. Ákpedo mì nu. (Ehajiji Wema 68:19) Nɔviŋsu jajɛ ɖeka je mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ koɖo amɛɖekigbɔdɔndɔn fɛnca mɛ. Yi xlɔ sukluviwo kpɔɛ mɔ nɔ woshinkɔɔ, enu ŋtɔ́ hanwo wowanɔ le jɔjɔmɛnu nɛ. Vɔ énu mɔ: “Edahɛn ayexadohwɛnamɛnu anyi tɔ, yí kplɔŋ do gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nuwanawo mɛ.” Évakpɔ mɔ yeɖo aɖu droamu ye tɔwo ji. Yehowa kpedo nu etɛnŋ tashi adɛn ŋtɔ́. Nɔ èɖonɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose susuwoɔ, biɔ Yehowa nɔ ana “ŋsɛn ci yí wugan jɔjɔmɛtɔ” eo, nɔ nakpɔtɔ aɖonɔ susu mɛmiwo.—2 Korɛntitɔwo 4:7, NWT; 1 Korɛntitɔwo 9:27.

12. Nyi yí taɖo ele mɔ ‘mìaglɔn ta nɔ mìwo jiɔ’?

12 Salomɔ ŋwlɛ mɔ: “Glɔn ta nɔ ao ji sɔwu nubuɖekpokpui, ɖo yi mɛ yí agbe sonɔ.” (Elododo Wema 4:23, NWT) Mìwo “ji” ci nyɔ wonu le lɛ nyi mɛ ci mìnyi ŋtɔŋtɔ; eyi Yehowa kpɔnɔ. Enu ciwo mìkpɔnɔ atɛnŋ awa dɔ do mì ji sugbɔ. Egbejinɔtɔ Job nu mɔ: “Ŋ wa egbetata koɖo anyi ŋkuviwo mɔ ŋ da glo nyɔlunvi ɖe kpɔ [yí] á dro ŋ o.” (Job 31:1) Shigbe Job hannɛɔ, ele mɔ mìacɔ mìwoɖekiwo kudo enu ci mìkpɔnɔ koɖo enu ci nu mìbunɔ tamɛ kpɔ so nu. Mìdonɔ gbe ɖaɖa shigbe ehakpatɔ lɔ nɛ mɔ: “Ŋgbe lɔn nɔ ma kpɔ enu gbaliwo o. Kpedo ŋ nu nɔ ma nɔ̀ Ao mɔ ji.”—Ehajiji Wema 119:37.

DINA CAN EXLƆ DƆNDƆNWO

13. Mi hanciwo yí Dina nyi xlɔ koɖoɔ?

13 Mìwo xlɔwo atɛnŋ ana mìawa nunywi alo nudɔndɔn. Nɔ ènyi exlɔ koɖo mɛ ciwo yí wanɔ do Mawu sewo jiɔ, woatɛnŋ akpedo eo nu nawanɔ do wo ji hɛnnɛ. (Elododo Wema 13:20; hlɛn 1 Korɛntitɔwo 15:33.) Enu ci yí jɔ do Dina ji ana mìatɛnŋ akpɔ lé exlɔ nywiwo cancan le veviɖe do. Wohin le xomu ci yí sɛnnɔ Yehowa mɛ, ɖo ényi ɖeka le Ʒakɔbu vi nyɔnuviwo mɛ. Dina denyi mɛ ci yí wanɔ mateli o, vɔ évanyi xlɔ vevi koɖo Kanna nyɔnuvi ciwo yí desɛnnɔ Yehowa o. Susu ci Kannatɔwo ɖo do gbɔdɔndɔn nu to akpo nɔ Mawu mɛwo tɔ. Wojeshi Kannatɔwo mɔ wowanɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo. (1 Ese Wema 18:6-25) Hwenu Dina le koɖo yi xlɔ lɔwoɔ, évado go ɖajɛvi Kannatɔ ɖeka ci yí tɔ mɔ Sishɛmu. Sishɛmu kpɔ mɔ Dina nyɔvi. Ðajɛvi lɔ nyi mɛ ci nu yí “bubu le wu le edalɔ xomu lɔ pleŋ mɛ.” Vɔ delɔn Yehowa o.—Gɔnmɛjeje 34:18, 19, NWT.

14. Nyi yí jɔ do Dina jiɔ?

14 Sishɛmu wa enu ci ekpɔ mɔ yi nyɔ yí sɔgbe. Ci elɔn Dinaɔ, “élii yí dɔn gbɔ koɖo akpasɛnsin.” (Hlɛn Gɔnmɛjeje 34:1-4, NWT.) Tamɛsɛnnuwana cɛ hɛn awobi va Dina koɖo yi xomu lɔ pleŋ ji.—Gɔnmɛjeje 34:7, 25-31; Galatitɔwo 6:7, 8.

15, 16. Lé mìawɛ anyi ŋɖɛnyatɔwoɔ?

15 Dele mɔ mìawa afɛn shigbe Dina hannɛ gbɔxwe anya mɔ agbenywinɔnɔ se Yehowa tɔwo nyɔ nɔ mì o. ‘Nyi exlɔ koɖo amɛ ciwo yí nyi ŋununyatɔwo, yí anyi ŋununyatɔ. Vɔ nɔ ènyi exlɔ koɖo suku nuwatɔwoɔ, eyi cukaɖa ava eo ji.’ (Elododo Wema 13:20) Le nyi tajinu nɔ eo mɔ “[yea]mɔŋje enu ciwo yí nyi enu nywi” mɛ, keŋ nɔ ŋgbevase vevi yí akpe fun gbaagbali o.—Elododo Wema 2:6-9; Ehajiji Wema 1:1-3.

16 Mìatɛnŋ anyi ŋɖɛnyatɔwo nɔ mìkplanɔ Mawu Nyɔ, donɔ gbe ɖaɖa ni gbɔxwe yí sɔnɔ gbetawo yí gbewanɔ do enukplamunyɔ nywi ciwo yí hwashi egbejinɔtɔ koɖo ŋɖɛnyatɔ lɔ nunɔ nɔ mì ji. (Matie 24:45; Ʒaki 1:5) Le nyɔnɔnwi mɛɔ, mì pleŋ nyi gbɔjɔgbɔjɔmɛwo koɖo nuvɔnmɛwo. (Ʒeremi 17:9) Vɔ lé àwa nu do nɔ mɛɖe kanxle eo mɔ enu ci èwakɔ akplɔ eo yi gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɔku mɛɔ? Ave eo nua, alo àlɔn asɔ eoɖeki hwe woakpedo eo nu?—2 Efyɔwo 22:18, 19.

17. Na kpɔwɛ ɖeka ci yí dasɛ lé enukplamunyɔ ciwo yí mìwo kpena Kristotɔwo nunɔ nɔ mì atɛnŋ akpedo mì nu do.

17 Bu tamɛ kpɔ so kpɔwɛ cɛ nu. Ŋsu ɖeka tɔ ŋkuvi lele do nɔvinyɔnu ɖeka nu le fini wobɔ wanɔ dɔ le, yí nunɔ ni mɔ yewoato doju. Ŋsu lɔ denyi Yehowa sɛntɔ o, vɔ éwanɔ nu do amɛ nu nywiɖe yí gbenyi xomɛvunɔ. Nɔvinyɔnu bu kpɔ wo. Le yi goduɔ, évatekpɔ mɔ yeaɖo afɔ afɔta ni. Lé nɔvinyɔnu ŋkɔtɔ lɔ awa nu doɔ? Áji mɔ yeahwlɛn ta nɔ yeɖeki, alo ákpɔ mɔ nunya le enukplamunyɔ lɔ mɛa? Taŋfuin nɔvinyɔnu lɔ lɔn Yehowa yí ji mɔ yeawa enu ci yí nyɔ. Vɔ nɔ ékpɔtɔ totoɔ koɖo ŋsu ŋnɔ ɖe, ‘éshishiɛ nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose’ nɛa, alo ‘édodoɔ ji do yiɖeki nu’?—Elododo Wema 22:3; 28:26; Matie 6:13; 26:41.

KPLA NU SO KPƆWƐ ƷOZƐFU TƆ MƐ

18, 19. Dre lé Ʒozɛfu shi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose do.

18 Ʒozɛfu nyi hwashi le Eʒipti hwenu enyi ɖajɛvi. Gbeɖeka duuɔ, yi xwetɔshi nunɔ ni mɔ yɛ le va dɔn ye gbɔ, vɔ Ʒozɛfu nya mɔ enu ŋtɔ́ wawa nyi nuvwin. Ʒozɛfu lɔn Yehowa yí ji mɔ ye nu ajɔ ji ni. Eyi taɖo hweɖekpokpuinu ci nyɔnu lɔ tekpɔ mɔ yeable Ʒozɛfuɔ, égbenɔ. Ci enyi hwashiɔ, datɛnŋ aso le yi xwetɔ gbɔ ahan kpoŋ o. Gbeɖeka ci yi xwetɔshi tekpɔ mɔ yeaʒin ji nɔ adɔn ye gbɔɔ, Ʒozɛfu “lɔju yí zo tó.”—Hlɛn Gɔnmɛjeje 39:7-12.

19 Nubu xesexese yí ajɔ sa, nɔ Ʒozɛfu ɖonɔ susu manyɔmanyɔwo alo ɖonɔ gbɔdɔndɔn susuwo do nyɔnu lɔ nu. Vɔ ekacaca ci yí le Yehowa koɖo Ʒozɛfu gblamɛ nyi enuvevi ni wu ŋɖekpokpui. Énu nɔ nyɔnu lɔ mɔ: “Anyi xwetɔ sɔ ŋ sɔ koɖo yiɖeki le axwe lɔ mɛ. Ŋ de ɖo a dɔn ashiɛ gbɔ o! Enu vɔn yɔ. Agɔjeje do Mawu yɔ.”—Gɔnmɛjeje 39:8, 9.

20. Lé mìwɛ yí nya mɔ Yehowa kpɔ jijɔ do Ʒozɛfu nuɔ?

20 Ci Ʒozɛfu desɔ axwe koɖo yi xomu gbɔ can ɔ, énɔ gbeji nɔ Mawu gashiagamɛ yí Yehowa cu shi ni. (Gɔnmɛjeje 41:39-49) Yehowa kpɔ jijɔ do egbejinɔnɔ Ʒozɛfu tɔ lɔ nu. (Elododo Wema 27:11) Atɛnŋ agbɔnnu mɔ woagbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo. Vɔ ɖo ŋwi nyɔ cɛwo: “Mɛ ciwo yí lɔnnɔ [Yehowa gbenɔ] enu vwin. Eyi Mawu hwlɛnnɔ amɛ ciwo yí kplɔɛ do gan. Mawu hwlɛnnɔ amɛ ciwo yí kplɔɛ do gan le enu vwin watɔwo shi.”—Ehajiji Wema 97:10.

21. Lé mìwo nɔvi ɖajɛvi ɖeka sran Ʒozɛfu doɔ?

21 Gbeshiagbeɔ, Yehowa mɛwo sɔ edɔngbegbe danasɛ mɔ “[yewogbé] enu vɔn wawa” yí lɔn “enu nywi wawa.” (Amosu 5:15) Nɔ èɖo exwe ɖekpokpui can ɔ, àtɛnŋ anɔ gbeji nɔ Yehowa. Wote mìwo nɔvi ɖajɛvi ɖeka xɔse kpɔ le suklu. Cugbejɛvi ɖeka nu ni mɔ yɛadɔn ye gbɔ nɔ yɛkpedo ye nu le kɔnŋtawawa dodokpɔ ɖeka mɛ. Nyi yí nɔvi lɔ waɔ? Éwa nu shigbe Ʒozɛfu hannɛ. Énu mɔ: “Ŋgbe ni zeɖeka. Ci ŋkpɔtɔ nɔ gbejiɔ, ŋkpɔ mɔ bubu kpɔtɔ le ŋnu.” Taɖui koɖo vevisese yí gbɔdɔndɔn masɔkoɖose “jijɔkpɔkpɔ hunnɔ [ci yí] ɖeblɛ vɔnɔ” hɛnnɔ vɛ. (Ebretɔwo 11:25) Tonusese nɔ Yehowa hɛnnɔ jijɔkpɔkpɔ mavɔwo vɛ.—Elododo Wema 10:22.

NA NƆ YEHOWA AKPEDO EO NU

22, 23. Lé Yehowa atɛnŋ akpedo mì nu do nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖe can ɔ?

22 Satana atekpɔ mɔ yeazan gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɛnca asɔ lé mì. Atɛnŋ agbɔnnu nɔ mì sugbɔ mɔ mìashi nɔ fɛnca lɔ. Mì pleŋ yí ɖonɔ susu dɔndɔnwo hweɖewonu. (Rɔmatɔwo 7:21-25) Yehowa mɔŋje mɛ ahan yí gbeɖonɔ ŋwi mɔ “wowa mì so afizɔ mɛ.” (Ehajiji Wema 103:14) Vɔ nyi yí ajɔ nɔ Kristotɔ ɖe wa nuvɔn gangan ci yí nyi gbɔdɔndɔn masɔkoɖoseɔ? Ðewaxu degbeli yɔa? Oo. Nɔ mɛ lɔ trɔ jimɛ ŋtɔŋtɔɔ, Yehowa akpedo nu, ɖo Mawu nyi “Ŋshishikunɔamɛtɔ.”—Ehajiji Wema 86:5; Ʒaki 5:16; hlɛn Elododo Wema 28:13.

23 Yehowa gbena “enunana [ciwo yí nyi] amɛwo” mì. Wowo yí nyi hamɛmɛshinshin amɛlɔntɔ ciwo yí lenɔ bu nɔ mì. (Efezitɔwo 4:8, 12; Ʒaki 5:14, 15) Yehowa na hamɛmɛshinshin lɔwo mì nɔ woakpedo mì nu mìadra ekacaca ci yí le gblamɛ nɔ mìwo koɖo yɛ do.—Elododo Wema 15:32.

NYI “ŊUNUNYATƆ”

24, 25. Lé ‘ŋununyanya’ akpedo mì nu mìagbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖose doɔ?

24 Gbɔxwe mìasɔ gbeta nywiwoɔ, ele mɔ mìanya lé Yehowa sewo hɛnnɔ nyɔna vɛ nɔ mì do. Mìdaji mɔ mìawa nu shigbe ɖajɛvi ci nu woxo nuxu so le Elododo Wema 7:6-23 mɛ hannɛ o. ‘Nunyaʼ hwedo ɖajɛvi lɔ, eyi taɖo eje gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɛnca mɛ. Ŋɖɛnyanya yi ŋkɔ wu bibi le susumɛ. Nɔ mìnya ŋɖɛɔ, mìatekpɔ amɔŋje Mawu susuwo mɛ yí awanɔ do wo ji le mìwo gbemɛ. Ðo ŋwi enyɔ cɛ ciwo mɛ nunya le: “Nɔ́ amɛ lɔnnɔ yiɖeki nyɔnɔnwitɔ a do ŋsɛn a wa edɔ yi a trɔsun ŋununyatɔ. Á je agbla yí a se enu gɔnmɛ, eyi á xɔ yi fɛncu.”—Elododo Wema 19:8.

25 Èkando ji keŋkeŋ mɔ Mawu sewo nyɔa? Èxɔɛ se nyao mɔ wawa do wo ji ana yeakpɔ jijɔa? (Ehajiji Wema 19:7-10; Ezai 48:17, 18) Nɔ dekando ji hɔɖoɔ, ɖo ŋwi enunywi ciwo Yehowa wa nɔ eo. ‘Tɛ kpɔ yí a kpɔ lé [Yehowa] vivi do.’ (Ehajiji Wema 34:8) Eyi àvakpɔ mɔ zenɛni ci èwɛkɔɔ, ahanke àlɔn Yehowa doji nɛ. Lɔn enu ci elɔn yí agbe enu ci egbe. Sɔ enunywiwo xɔ ao susuwo: enushianu ci yí nyi nyɔnɔnwi, ci yí le jɔjɔɛɖe, ci yí kɔ, ci yí je nɔ lɔnlɔn koɖo ci nu yí kanfukanfu le. (Filipitɔwo 4:8, 9) Mìatɛnŋ aɖyi Ʒozɛfu, mɛ ci yí kpɔ nyɔna so Yehowa nunya mɛ.—Ezai 64:8.

26. Nyi nu mìavaxo nuxu soɔ?

26 Nɔ ènyi trɛnnɔ alo èle alɔ can ɔ, Yehowa ji mɔ eo le se vivi nɔ agbe yí akpɔ jijɔ. Eta amɛve ciwo yí gbɔgbɔ mɛ nyɔwo atɛnŋ akpedo mì nu nɔ alɔlele mìwo tɔ anyɔ.