Samwel mi kwong’o 14:1-52

  • Aloci pa Yonathan i Mikmac (1-14)

  • Mungu uloyo judegi mir Israel (15-23)

  • Kwong’ pa Saul m’eparu ngo iye (24-46)

    • Dhanu camu ring’o ku rimo (32-34)

  • Lwiny pa Saul; juruot pare (47-52)

14  Nindo moko, Yonathan ma wod Saul uyero ni jatic ma yeyo jamlwiny pare kumae: “Bin wakadh lokaca i kagonjo ma nok mi Jufilisti.” Ento enyutho ngo lembene ni won.  Nwang’u Saul ugonjo ceng’ini ku Gibea i the yend ulemo ma nwang’ere i Migron. Man dhanu ma romo dak abusiel gibino karacelo kude.  (Nwang’u Ahiya ukendo efodh.* Ebino wod Ahitub m’umin Ikabod, ma wod Fineas, ma wod Eli ma jalam pa Yehova i Cilo.) Man juaskari gigam ging’eyo ngo nia Yonathan usaru.  Nwang’u kakadhu ma Yonathan ubino ii nikadhu kud i igi pi nicidho i kagonjo ma nok mi Jufilisti nwang’ere i kind cana ario ma lakgi bith; nying’ canane acel ubino Bozez man nying’ ma kucelo ke Sene.  Canane acel ucungo njeng’ yo malu i wang’ Mikmac, ma kucelo ke ucungo yo piny i wang’ Geba.  E Yonathan uyero ni jayey jamlwiny pare kumae: “Bin wakadh lokaca i kagonjo ma nok mi dhanu maeno ma jutimo ngo yaa i kumgi. Saa moko nyo Yehova bikonyowa, kum gin moko mbe ma copo cero Yehova ku bodhojo, nik’ebed ku wel ma lee kunoke ku wel ma nok.”  Jayey jamlwiny parene ugam udwoko ire kumae: “Tim gin moko ci m’adundeni ubecweli nitimo. Cidh kaka moko ci m’imaru, an abilubo para toki kakare ceke m’adundeni ubecweli nicidho i iye.”  E Yonathan uwacu kumae: “Wabikadhu lokaca i bang’ dhanu maeno man wabinyuthara i wang’gi.  Tekene giyero iwa nia, ‘wucung de kakeno nitundo ma wabin i beng’wu!’ E wabicungo kaka ma wan’i iye, wabiidho ngo i bang’gi. 10  Ento tek giyero nia, ‘wuidh i dhogwa!’ E wabiidho, kum Yehova bimiyogi i cingwa. Eno bibedo ni lanyuth iwa.” 11  E gin ario ceke gicidh ginyuthiri i wang’ kagonjo ma nok mi Jufilisti. Jufilisti gigam giyero kumae: “Wukenen ca! Juebrania gibewok kud i vur ma nwang’u gipondo i iye.” 12  Pieno dhanu ma gin’i kagonjo ma nokne giyero ni Yonathan giku jayey jamlwiny pare kumae: “Wukepim niidho i bang’wa kwe do, wabimiyo iwu ponji ma wubizungo azunga!” Ndhu ndhu Yonathan ugam uyero ni jayey jamlwiny pare kumae: “Lub toka, kum Yehova bimiyogi i cing’ Israel.” 13  E Yonathan uidho m’ebemulo amula ku cinge man ku tiende, jayey jamlwiny pare ke ubino yor i ng’eye; Yonathan ucaku goyo Jufilisti i ng’om, man jayey jamlwiny pare uwotho nwayu dong’gi anwaya yor i ng’eye. 14  Wang’ ma kwong’a maeni ma Yonathan giku jayey jamlwiny pare gicidho i kumgi, gigoyo dhanu ma romo pier ario i nyathi kaka moko ma borne tie nyanok.* 15  E ndiri umaku juaskari ma gin’i kagonjo i lum man juaskari ceke ma gin’i kagonjo ma nok, kadok ungu adek mi juaskari ma gibed giwok de ndiri umakugi. Digidi ucaku yengo ng’om, man lworo ma dit* m’uai i bang’ Mungu umakugi. 16  Jukur pa Saul ma gibino i Gibea mi Benjamin gineno nia woy ubemew kakare ceke i kagonjo mi judegi. 17  E Saul uyero ni juaskari ma gini karacelo kude kumae: “Ka copere wukwan juaskari, kara wang’ey nia ng’a m’umbe i kindwa.” Kinde ma gikwanu juaskari, ginwang’u nia Yonathan giku jayey jamlwiny pare gimbe keca. 18  Saul ugam uyero ni Ahiya kumae: “Kel Sanduku pa Mungu mandha kae!” (Kum nwang’u Sanduku pa Mungu mandha ubino karacelo ku Juisrael i saa maeca.*) 19  Saa ma Saul ubeweco ku jalam, woy ubino medere ameda i kagonjo mi Jufilisti. Saul ugam uyero ni jalam kumae: “Wek lembe m’ibetimo no.”* 20  E Saul ku juaskari ceke ma gibino karacelo kude gicokiri man gicidho i lwiny, kuca giwok ginwang’u Jufilisti gibenegiri i kindgi ku palamularu, man wi dhanu unyothere lee dit. 21  Kadok Juebrania ma gilar gibino i thenge mi Jufilisti man ma giidho karacelo kugi i kagonjo bende, i saa maeno gidok i thenge mi Juisrael i the telowic pa Saul giku Yonathan. 22  Dhanu mir Israel ceke ma nwang’u gipondo i ng’om gudi pa Efraim giwinjo nia Jufilisti uringo, e gin bende giriemo tokgi pi nikiedo i dhoggi. 23  Pieno Yehova ubodho Israel cing’ nica, man lwiny umedere nikadhu Beth-aven. 24  Ento cing’ nica juaskari mir Israel givoc, pilembe Saul ular uketho giyiyo dhu kwong’ m’ekwong’o kumae: “Kwong’ ubed iwi ng’atu ma bibilo cam* moko ci i wang’ uthieno, man i wang’ ma fodi aculo ngo kwor i kum judegi para!” Pieno ng’atu moko acel de mbe m’ubilo cam moko. 25  E jaskari* ceke gimondo i luli, man miyokic moko ubedo nuti keca i ng’om. 26  Kinde ma juaskari gibemondo i luli, gineno miyokic ubelotini, ento ng’atu acel de mbe m’ucamu, pilembe gilworo kwong’. 27  Ento Yonathan ugam uwinjo ngo kwong’ ma won uketho juaskari giyiyo dhoge, pieno erieyo uluth m’ubino i cinge, ecobo ko i pedo kic. Saa m’enang’u miyokicne, e tego dwogo i kume.* 28  E ng’atu moko m’i kind juaskari uyero ire kumae: “Wuru uketho juaskari giyiyo dhu kwong’ moko ma kwiny, eyero nia, ‘kwong’ ubed iwi ng’atu m’ucamu cam tin eni!’ Eno re m’uketho dhanu givoc.” 29  Ento Yonathan udwoko kumae: “Vwa unyayu peko ma lee dit i kum dhanu. Kenen ma miyokic m’abilo nyanok kende udwogo ko tego i kuma.* 30  Dong’ ka nwang’u tin juweko juaskari gibedo agonya nicamu kum piny ma ginwang’u i bang’ judegi migi, nwang’u ecibedo ber rukani! Nwang’u Jufilisti gibetho lee nisagu.” 31  Cing’ nica gimediri ninego Jufilisti niai i Mikmac nitundo i Ajalon, e dhanu ufo ol dong’ magwei. 32  Pieno dhanu gicoriri kud abamba iwi jambayeki man giting’o rombe, dhieng’ ku nyithi dhieng’ ginegogi iwi ng’om, e gicamu ring’one ku rimbe kpo. 33  Jugam judwoko lembene ni Saul, juyero kumae: “Nen! dhanu gibedubo ni Yehova, gibecamu ring’o ku rimbe zoo.” E Saul uwacu kumae: “Wutimo lembe m’umbe yiyoyic. Wung’iel kidi ma dit wukel i bang’a kae pio.” 34  I ng’eye, Saul uwacu kumae: “Wukadh i kind dhanu man wuyer igi kumae: ‘Ng’atuman m’i kindwu ukel thwon dhiang’ pare kud urombo pare, ebin ethumgi keni kan ecamgi. Kud wudub ni Yehova ma nia wucam ko ring’o ku rimbe bende.’” E ng’atuman m’i kindgi ukelo thwon dhiang’ pare uthieno maeca man ethume keca. 35  Saul ugam ugiero pemlam ni Yehova. Eno ubino pemlam ma kwong’a m’egiero ni Yehova. 36  I ng’eye, Saul uwacu kumae: “Waloru piny ku diewor, wariemu tok Jufilisti man wayekugi nitundo ma piny biruu. Wabiweko ngo ng’atu acel de ma bidong’ kwo.” Gidwoko kumae: “Tim gin moko ci m’ineno ber i weng’i.” E jalam uyero kumae: “Wakepenj Mungu mandha de keni eni.” 37  Saul ugam upenjo Mungu kumae: “Nyo ukwayu alor i tok Jufilisti? Nyo ibimiyogi i cing Israeli?” Ento cing’ nica Mungu udwoko ngo ire lembe moko. 38  E Saul uyero kumae: “Wu judongo mi dhanu ceke wubin kae, wuyeny man wunwang’ nia dubo ma nedi m’utimere tin eni. 39  Kum calu andha Yehova bedo kwo, en m’ebodho Israel, kadok unwang’ere nia tie Yonathan ma woda de, ecikere nitho.” Ento ng’atu moko acel de mbe m’ugamu dhoge. 40  I ng’eye, Saul uwacu ni Juisrael ceke kumae: “Wun wubibedo i thenge acel, waku Yonathan ma woda ke wabibedo i thenge ma kucelo.” E dhanu gidwoko ire kumae: “Tim gin moko ci m’ineno ber i weng’i.” 41  Pieno Saul ukwayu Yehova kumae: “E Mungu mir Israel, dwok iwa lembe ku Thumim!” E Thumim ung’iyo Yonathan giku Saul, ento dhanu gidong’ gigi agonya. 42  Saul ugam uwacu kumae: “Wugoy gagi pi ning’eyo ka nyo tie an kunoke woda ma Yonathan.” E gagi upodho iwi Yonathan. 43  Saul ulund upenjo Yonathan kumae: “Yer ira, itimo lembang’o?” Yonathan udwoko ire kumae: “Abilo ndhu nyathi miyokic moko nyanok kende kud i dhu uluth m’ubino i cinga. Ani eni! Atie ayika nitho!” 44  E Saul uwacu kumae: “Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee kan itho ngo Yonathan.” 45  Ento juaskari gidwoko ni Saul kumae: “Nyo ndhu andha Yonathan ucikere nitho, ma en re m’ekelo aloci* ma dit maeni i Israeli? Etie lembe ma timere ngo! Calu andha Yehova bedo kwo, kadok yukwiye acel de mbe ma bipodho i ng’om, kum etimo gin maeni tin eni ku kony pa Mungu.” Kumeno re ma dhanu gigam gibodho* Yonathan, e edong’ etho ngo. 46  Pieno Saul uweko niriemo tok Jufilisti, e Jufilisti gidok i ng’om migi. 47  Saul udwoko ker pare udoko tek iwi Israel man ekiedo i dhu judegi pare ceke kun ku kun: ekiedo i dhu Jumoab, Juamon, Juedom, i dhu jubim mi Zoba, man i dhu Jufilisti; kakare ceke m’ecidho i iye, ebed eloyo en. 48  Ebed ekiedo lwiny kud amora ma lee. Evoyo Juamalek man ebodho Israel kud i cing’ ju m’ubed uyakugi. 49  Maeni ubino wot Saul: Yonathan, Icvi, man Malki-cua. Ebino bende ku jumanyir ario: Nying’ ma jaditne ubino Merab, ma nokne ke nyinge bino Mikal. 50  Nying’ dhaku pa Saul ubino Ahinoam ma nyaku pa Ahimaaz. Nying’ jadit mi juaskari pare ubino Abner ma wod Ner, m’umin won Saul. 51  Kic ubino won Saul, man Ner ma won Abner ubino wod Abiel. 52  I nindo mi camuker pa Saul ceke, lwiny ubino kwar mandha i kindgi ku Jufilisti. Ka Saul uneno ng’atu moko ma tek kunoke ma cwinye tek, eroye i tic pare.

Korolembe mi There

Nen Thelembe mi wec.
Kunoke “nusu pa podho ma thwoni dhieng’ ario ma jutwiyo i the mberembere copo furo ku kwej dhiang’ pi bang’ acel.”
Kunoke “akpal; atem.”
I dhu Juebrania: “cing’ nica.”
I dhu Juebrania: “dol cingi.”
I dhu Juebrania: “mukathi.”
I dhu Juebrania: “ng’om.”
I dhu Juebrania: “wang’e lero.”
I dhu Juebrania: “ulero wang’a.”
Kunoke “both.”
I dhu Juebrania: “giwaru.”