Ubimo mi kwong’o 12:1-33

  • Rehoboam udwoko lembe ku kwinyo (1-15)

  • Suru apar ujai (16-19)

  • Juketho Yeroboam ni ubimo iwi Israel (20)

  • Jukwero Rehoboam nikiedo i dhu Israel (21-24)

  • Yeroboam ucaku the thier pa nyathi dhiang’ (25-33)

12  Rehoboam ugam ucidho i Cekem, kum nwang’u Juisrael ceke gicidho i Cekem pi nikethe ebed ubimo.  Yeroboam ma wod Nebat ugam uwinjo lembene (nwang’u fodi asu en’i Misiri pilembe egam eringo Ubimo Suleman man nwang’u fodi ebekwo asu i Misiri),  e jucidh julwong’e. I ng’eye, Yeroboam man cokiri ceke mi Juisrael gibino i bang’ Rehoboam man giwacu ire kumae:  “Wuru udwoko mberembere mwa udoko pek. Ento in tekene idwoko tic ma pek ma wabed watimo ni wuru udoko yot, man idwoko mberembere ma pek* m’eketho i wiwa udoko yot, e wabitimo iri.”  Man eyero igi kumae: “Wukewudoki man wudwog i bang’a i ng’ey nindo adek.” E dhanu gidok.  Ubimo Rehoboam ugam ukwayu juk i bang’ judongo* ma gitimo ni Suleman ma won kinde ma fodi ebino kwo, ewacu kumae: “Wuparu nia kwayu adwok lembe nenedi ni dhanu maeni?”  Gidwoko ire kumae: “Ka tin idoko jatic mi dhanu maeni man itimo lembe ma gikwayu, idwoko wang’ lembe migi i ayi ma ber, e saa ceke gibibedo jutic peri.”  Ento ekwero juk ma judongo* umiyo ire, re elund epenjo paru mir aradu ma gidongo kugi ma i saa maeno gibino jutic pare.  Epenjogi kumae: “Wuparu nia kwayu adwok lembe nenedi ni dhanu maeni ma giyero ira nia, ‘dwok mberembere ma wuru uketho i wiwa udok yot’ e?” 10  Aradu ma gidongo kugi giwacu ire kumae: “Ni dhanu maeni ma giwacu iri nia, ‘wuru udwoko mberembere mwa udoko pek, ento in dwoke edok yot,’ wac kumae: ‘Nyig cinga ma nyanok bibedo dit nisagu pier vwa. 11  Vwa uketho mberembere ma pek i wiwu, ento an abiketho ebidoko pek nisagu. Vwa umiyo iwu matira ku del, ento an abimiyo iwu matira ku del ma lake bith.’” 12  Yeroboam man dhanu ceke gidwogo i bang’ Rehoboam i nindo mir adege, tap calu m’ubimo ular uwacu kumae: “Wudwog i bang’a i nindo mir adek.” 13  Ento ubimo udwoko lembe ni dhanu ku gero, ekwero juk ma judongo* umiyo ire. 14  Eweco i bang’gi nimakere ku juk m’aradu umiyo ire, ewacu kumae: “Vwa udwoko mberembere mwu udoko pek, ento an abiketho ebidoko pek nisagu. Vwa umiyo iwu matira ku del, ento an abimiyo iwu matira ku del ma lake bith.” 15  E ubimo uwinjo ngo dwand dhanu, kum Yehova re m’uketho lembe ulokere kumeno, kara lembe ma Yehova ular uyero ni Yeroboam ma wod Nebat ku dhu Ahiya ma Jacilo utimere kakare. 16  Kinde ma Juisrael ceke gineno nia ubimo ukwero niwinjogi, dhanu dwoko ni ubimo kumae: “Girang’o m’udiko kindwa ku Daudi? Gin ma wabilagu de mbe i bang’ wod Yese. Ng’atuman udok i bang’ mungu pare, E Israel. Kawoni gwok ot peri giri, E Daudi!” E Juisrael gidok i pacu* migi. 17  Ento Rehoboam umedere nibimo wi Juisrael ma gikwo i adhura mi Yuda. 18  I ng’eye, Ubimo Rehoboam uoro Adoram m’ubino jadit mi ju ma gitimo tic mir adici, ento Juisrael ceke ging’ure ku kidi nitundo etho. Ubimo Rehoboam unwang’u yore m’eidho ko iwi magali pare man eringo i Yeruzalem. 19  Niai cing’ nica, Juisrael gijai i kum ot pa Daudi nitundo tin. 20  Ndhu ndhu kinde ma Juisrael ceke giwinjo nia Yeroboam udwogo, gilwong’e ebino i kind dhanu m’ucokiri man gikethe edoko ubimo iwi Israel ceke. Ng’atu moko acel de mbe m’i kind dhanu m’ulubo tok ot pa Daudi, ndhu suru pa Yuda kende. 21  Kinde ma Rehoboam utundo i Yeruzalem, e wang’ acel ecoko dhu dhanu mi suru pa Yuda man mi suru pa Benjamin ceke, kara gicidh gikied i dhu dhanu mir Israel pi nidwoko ker i cing’ Rehoboam ma wod Suleman. Gibino jurumony elufu dak acel ku pier abora (180 000) ma ging’eyo lwiny cuu.* 22  E lembe pa Mungu mandha ubino i bang’ Cemaya ma dhanu pa Mungu mandha, m’uwacu kumae: 23  “Yer ni Rehoboam ma wod Suleman m’ubimo mi Yuda man ni dhanu ceke mi suru pa Yuda, mi suru pa Benjamin, man ni dong dhanu nia, 24  ‘Yehova uwacu kumae: “Wucikuru ngo niidho pi nicikiedo i dhu Juisrael m’umegwu. Ng’atuman udok i pacu pare, kum an re m’aketho lembe maeno utimere.”’” E giworo lembe pa Yehova man gidok i pacu calu ma Yehova uyero igi. 25  I ng’eye, Yeroboam ugiero* adhura mi Cekem i ng’om gudi pa Efraim man ebedo keca. Ku keca eai man ecidh egiero adhura mi Penuel.* 26  Yeroboam uwacu i adundene kumae: “Ker maeni romo dok i ot pa Daudi. 27  Ka dhanu maeni gimediri asu nicithiero lam i ot pa Yehova i Yeruzalem, adundegi bende bilokere i bang’ rwoth migi, niwacu Ubimo Rehoboam mi Yuda. Eyo, gibinega man gibidok i bang’ Ubimo Rehoboam mi Yuda.” 28  I ng’ey m’ubimo uwinjo paru mi jumii juk pare, eyiko nyithi dhieng’ mi mola ma kwar ario man ewacu ni dhanu kumae: “Kud wubed wusenduru nicidho i Yeruzalem. Mungu peri ni eni, E Israel, m’uwodhi woko kud i ng’om mi Misiri.” 29  Eketho acel i Bethel, ma kucelo ke i Dan. 30  Lembuno uketho dhanu udubo, gibed gicidho nitundo i Dan pi niworo* nyathi dhiang’ ma ni kuca. 31  Egiero udi ma jutimo iye thier kaka ma malu, man eng’iyo julam kud i kind udul dhanu ma gi Julawi de ngo. 32  Yeroboam ucaku bende the foc ma rom ku m’i Yuda ma jubed jutimo i dwi mir abora i nindo apar abic mi dwije. Ethiero lam ni nyithi dhieng’ m’eyiko iwi pemlam m’egiero i Bethel, man i Bethel keca eketho julam gitim i kaka ma malu m’egiero. 33  Pieno, ecaku nithiero lam iwi pemlam m’eyiko i Bethel i nindo apar abic mi dwi mir abora, ma tie dwi m’eng’iyo de en. Ecaku the foc maeno ni dhanu mir Israel, eidho iwi pemlam pi nithiero lam man pi niketho yiro mi lam uduny.

Korolembe mi There

Kunoke “mir adici.”
Kunoke “ju m’utii.”
Kunoke “ju m’utii.”
Kunoke “ju m’utii.”
I dhu Juebrania: “hema.”
Kunoke “ma julondo.”
Kunoke “udwoke tek.”
Kunoke “edwoko adhura mi Penuel tek.”
Kunoke “nitimo thier; nirwo ni.”