Ubimo mi kwong’o 18:1-46

  • Eliya urombo kud Obadia man Ahab (1-18)

  • Eliya i dhu jubila pa Baal i Karmel (19-40)

    • ‘Nikomo akoma i yo ario’ (21)

  • Ceng’ m’urieny pi oro adek ku nusu ujik (41-46)

18  I ng’ey nindo moko, i oro mir adege, lembe pa Yehova ubino i bang’ Eliya, m’uwacu kumae: “Cidh inyuthiri ni Ahab, man abiketho koth bicwii iwi ng’om.”  E Eliya ucidh unyuthere ni Ahab, man i saa maeno nwang’u lak ndru udoko tek mandha i Samaria.  Saa maeno, Ahab ulwong’o Obadia m’ubino janen wi ot pare. (Nwang’u Obadia ubed ulworo Yehova lee,  man kinde ma Yezabel ubino nego* jubila pa Yehova, Obadia uting’o jubila dak acel man ekanugi pier abic abic i oding’om, man ebed emiyo igi mukathi ku pii.)  E Ahab uyero ni Obadia kumae: “Wakewawoth i ng’ombuni kaka ma kulo wok kud i iye ceke man i poga ceke. Saa moko nyo waromo nwang’u lum lee ma riuni man kana mwa copo camu kara gibed kwo man kara leya mwa kud utho, kum kan ungo leya mwa bitho zoo.”  Pieno gipoko ng’om ma giciwotho i iye. Ahab ucidho kende i yo acel man Obadia de ucidho kende i yo mucelo.  Kinde ma Obadia ubecidho i yo pare, Eliya ubin urombo kude. E ndhu ndhu Obadia ung’iye man epodho arieba wang’e, ewacu kumae: “Rwoth para Eliya, eni tie ini?”  Edwoko kumae: “Tie an. Cidh iyer ni rwoth peri kumae: ‘Eliya ni keni.’”  Ento eyero kumae: “An a jatic peri atimo dubo ang’o m’uketho ibemiya i cing’ Ahab kara enega e? 10  Calu andha Yehova Mungu peri ubedo kwo, thek moko mbe kadi ker moko de mbe ma rwoth para uoro ngo jucidh juseyi i iye. I ng’ey ma giyero nia ‘imbe,’ eketho kerne man thekne gikwong’o nia andha ginweng’i ngo. 11  Ento kawoni ilund ibeyero nia acidh ayer ni rwoth para nia, ‘Eliya ni keni.’ 12  Kinde m’aweki, tipo pa Yehova biting’i man biteri kaka m’ang’eyo de ngo. Kan acidh ayero ni Ahab, ento elund enweng’i ngo, m’umbe jiji ebinega, ma an a jatic peri ke acaku lworo Yehova niai ma fodi an aradu. 13  Rwoth para, nyo jukoro iri ngo gin m’atimo kinde ma Yezabel ubino nego jubila pa Yehova, kite m’akanu ko jubila pa Yehova dak acel; akanugi pier abic abic i oding’om man abed amiyo igi mukathi ku pii? 14  Ento kawoni ilund ibeyero nia acidh ayer ni rwoth para nia, ‘Eliya ni keni.’ M’umbe jiji ebinega.” 15  Ento Eliya uyero kumae: “Calu andha Yehova mir udul m’abetimo ire* ubedo kwo, tin eni abinyuthara ire.” 16  Pieno Obadia ucidh urombo kud Ahab man enyutho ire lembene, e Ahab ucidh urombo kud Eliya. 17  Saa ma Ahab uneno Eliya, eyero ire kumae: “Eni tie in ungo m’ibekelo peko ma dit i Israeli?” 18  Edwoko kumae: “Akelo ngo peko iwi Israel, ento in ku ot pa wuru re ma wukelo, kum wuweko lembang’ola pa Yehova man wutimo ni Baal. 19  Kawoni dong’ cok dhu Israel ceke i bang’a iwi got Karmel ku jubila pa Baal dak ang’wen pier abic, man jubila dak ang’wen mi mbegi mi thier* ma gicamu i dhu meza pa Yezabel.” 20  Pieno Ahab uoro kwenda i bang’ dhanu ceke mir Israel man ecoko dhu jubila karacelo iwi got Karmel. 21  I ng’eye, Eliya ucoro i bang’ dhanu ceke man ewacu igi kumae: “Wubikomo akoma i yo ario* nitundo awene? Tek Yehova tie Mungu mandha, wutim ire, ento tek Baal re m’utie mungu mandha, wutim ire!” Ento dhanu gidwoko ngo lembe moko acel de ire. 22  I ng’eye, Eliya uyero ni dhanu kumae: “Adong’ jabila pa Yehova an kenda, ma ke jubila pa Baal gi dak ang’wen pier abic. 23  Wukel iwa nyithi thwoni dhieng’ ario man jubila pa Baal ging’ii igi acel. Githum iye unding’ unding’ man gikethgi iwi yen, ento kud gicwiny mac i kume. An abithumo thwon dhiang’ ma kucelo man abikethe iwi yen, ento abicwinyo ngo mac i kume. 24  I ng’eye, wubikwayu* mungu mwu, man an abikwayu Yehova. Mungu ma tek bidwoko lembe ku mac nwang’u etie Mungu mandha.” E dhanu ceke gidwoko kumae: “Lembe m’iyero tie ber.” 25  Eliya ugam uyero ni jubila pa Baal kumae: “Wung’ii nyathi thwon dhiang’ acel man wular wuthume, pilembe wendwu lee. I ng’eye, wukway* mungu mwu, ento kud wuketh mac i kume.” 26  Pieno giting’o nyathi thwon dhiang’ ma jumiyo igi, githume, man gikwayu* Baal niai kugweno nitundo dieceng’ ma ling’, ma giwacu kumae: “E Baal, dwok iwa lembe do!” Ento dwal moko mbe m’uwinjere kadi ng’atu moko de mbe m’udwoko igi lembe. Gimediri nidhoko pemlam ma gigiero ma gibekomo akoma. 27  I kum dieceng’ ma ling’, Eliya ucaku ng’iero dhoggi man eyero kumae: “Wukok ku dwendwu ma tek! Si etie mungu! Saa moko nyo paru unyotho wiye kunoke nyo ecidho konyere.* Kunoke saa moko nyo ebenindo man ubekwayu nia ng’atu moko ucewe!” 28  Gikok asu ku dwandgi ma tek man githumo kumgi ku palamularu man ku tong’ calku kura migi, nitundo ma rimo ucwir i kumgi ceke. 29  Dieceng’ ma ling’ ukadhu man gimediri asu nitimiri calu jubila nitundo i saa ma juthiero iye girathiera mi nying cam mir uthieno, ento dwal moko mbe m’uwinjere kadi ng’atu moko de mbe m’udwoko lembe; ng’atu moko de mbe m’uketho wiye i kum lembene. 30  Tokcenne Eliya uyero ni dhanu ceke kumae: “Wucor i bang’a.” E dhanu ceke gicoro i bang’e. E eyiko pemlam pa Yehova ma nwang’u jurwombo. 31  Eliya uting’o kidi apar ario calku wend suru mi wot Yakobo, ma lembe pa Yehova ubino ire man uwacu kumae: “Nyingi bibedo Israel.” 32  Egiero pemlam ku kidine pi yungo nying’ Yehova. I ng’eye etong’o vur ngulu ngulu i kum pemlamne m’umaku kaka ma lac ma juromo coyo iye kodhi sea* ario. 33  I ng’eye ekpero dund yen, ethumo nyathi thwon dhiang’ unding’ unding’ man ekethe iwi yen. E eyero kumae: “Wupong’ agulu ma dongo ang’wen ku pii, wucor piine iwi lam m’awang’a man iwi dund yen.” 34  I ng’eye ewacu kumae: “Wutim kumeno kendo.” Pieno gitimo kumeca kendo. Edok eyero kendo kumae: “Wutim kendo kumeno wang’ mir adege.” Pieno gitimo kumeca wang’ mir adege. 35  E pii umol i kum pemlam ceke tingili man Eliya upong’o bende vur ku pii. 36  I kum saa ma juthiero iye girathiera mi nying cam mir uthieno, jabila Eliya ucoro i kum pemlam man eyero kumae: “E Yehova, Mungu p’Abraham, pa Isak, man pa Israel; tin keth jung’ey nia itie Mungu i Israel man an a jatic peri, man nia en e nikum lembe peri re m’atimo gin maeni ceke. 37  Dwok ira lembe, E Yehova! Dwok ira lembe kara dhanu maeni ging’ey nia in, Yehova itie Mungu mandha, man nia ibeloko adundegi udwog kendo i beng’i.” 38  E mac pa Yehova upodho kud i polo man uwang’u lam m’awang’a, dund yen, kidi, man utur, enang’u bende pii ma n’i vur ceke. 39  Kinde ma dhanu ceke gineno lembe maeno, e ndhu ndhu gipodho arieba wang’gi i ng’om man giwacu kumae: “Yehova tie Mungu mandha! Yehova tie Mungu mandha!” 40  Eliya ugam uyero igi kumae: “Wumak jubila pa Baal! Kud wuwek ng’atu acel de m’i kindgi uringi!” E gimakugi man Eliya uloro kugi i kulo* Kicon man enegogi kuca. 41  Eliya ugam uyero ni Ahab kumae: “Idhi, cam man madhi, kum abewinjo dwand koth moko ma dit.” 42  Pieno Ahab uidho malu pi nimadhu man nicamu, Eliya ke uidho i die wi got Karmel man enyongo i ng’om ma wang’e n’i kind conge. 43  Eliya ugam uyero ni jatic pare kumae: “Ka copere, idh malu man inen yor iwi nam.” Pieno eidho man eneno, e ewacu kumae: “Gin moko acel de mbe.” Eliya uyero ire wang’ abiro kumae: “Dok kendo.” 44  Wang’ mir abirone jatic pare uyero ire kumae: “Nen! nyathin afuru moko ma calu cing’ dhanu ubeidho kud i nam.” Eliya ugam uwacu ire kumae: “Cidh iyer ni Ahab nia, ‘twii magali peri! Lor piny kara koth kud ung’oli!’” 45  Saa maeno polo ugam ucido kud afuru, yamu ucaku koto man koth ma dit upodho; e Ahab umedere niringo ku magali pare nitundo i Yezreel. 46  Ento cing’ Yehova ubino iwi Eliya, man etwiyo bongu pare i piere man eringo ewok ekadhu Ahab i gengi, ecidho nitundo i Yezreel.

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “ubino kabu.”
I dhu Juebrania: “m’acungo i wang’e.”
Nen Thelembe mi wec.
Kunoke “ku batho ario.”
I dhu Juebrania: “wubilwong’o nying’.”
I dhu Juebrania: “wulwong’ nying’.”
I dhu Juebrania: “nilwong’o nying’.”
Kunoke nyo “ecidho i woth.”
Sea acel ubino litre 7,33. Nen Thenge ma jumedo B14.
Kunoke “poga.”