Ubimo mi kwong’o 22:1-53

  • Yehocafath udikere kud Ahab (1-12)

  • Mikaya uewo nia jubiloyo Ahab (13-28)

    • Tipo mi vupo pi niwondo Ahab (21, 22)

  • Junego Ahab i Ramoth-gilead (29-40)

  • Bimobim pa Yehocafath iwi Yuda (41-50)

  • Ahazia udoko ubimo mir Israel (51-53)

22  Lwiny ubino mbe i kind Siria ku Israel pi oro adek.  I oro mir adege, Yehocafath m’Ubimo mi Yuda uloro i bang’ ubimo mir Israel.  E ubimo mir Israel uyero ni judongo mi ker pare kumae: “Nyo wung’eyo de nia Ramoth-gilead utie adhura mwa? Dong’ pirang’o wamito ngo wamaye kud i cing ubimo mi Siria?”  I ng’eye, ubimo mir Israel upenjo Yehocafath kumae: “Nyo wabicidho karacelo kudi pi nikiedo i Ramoth-gileadi?” Yehocafath udwoko ire kumae: “An a calu in. Dhanu para gi calu dhanu peri. Riuni* para de gi calu riuni peri.”  Ento Yehocafath uyero ni ubimo mir Israel kumae: “Akweyi, kelar ipenj lembe i bang’ Yehova.”  Pieno ubimo mir Israel ucoko dhu jubila karacelo, dhanu ma romo dak ang’wen man epenjogi kumae: “Nyo ukwayu acidh akied lwiny i dhu Ramoth-gilead kunoke ukwayu ngo acidhi?” Gidwoko ire kumae: “Cidhi, kum Yehova bimiye i cingi, E ubimo.”  I ng’eye, Yehocafath uyero kumae: “Nyo jabila pa Yehova moko acel de mbe keni? Wakepenj Mungu nikadhu kud i bang’e bende.”  E ubimo mir Israel uyero ni Yehocafath kumae: “Moko acel fodi udong’ ma wacopo penjo Yehova nikadhu kud i bang’e; re adage, pilembe eewo ngo nyanok de lembe ma ber pira, ento ma rac kwa. Etie Mikaya ma wod Imla.” Ento Yehocafath uyero kumae: “Ubimo kud iwec kumeno.”  Pieno ubimo mir Israel ulwong’o jatic moko mi kal pare man ewacu ire kumae: “Kel Mikaya ma wod Imla pio i bang’a kae.” 10  Nwang’u ubimo mir Israel giku Yehocafath m’ubimo mi Yuda gibedo ng’atuman iwi komker pare ma gikendo kendi migi mi ker, gibedo i lela mi fwodo cam ma n’i ceng’ini ku kamondo mi dhugang’ mi Samaria; man jubila ceke gibino ewo i wang’gi. 11  E Zedekia ma wod Kenana uyiko ire tung’ mi cuma man ewacu kumae: “Yehova uyero kumae: ‘Ku tung’ maenigi ibicobo i* Jusiria nitundo ibidarugi.’” 12  Jubila mange ceke gibino ewo lembe ma rom, giyero kumae: “Cidh i Ramoth-gilead man ibiloyo; Yehova bimiyo adhurane i cingi, E ubimo.” 13  E jakwenda m’ucidh ulwong’o Mikaya uyero ire kumae: “Nen! jubila ceke gibeyero lembe ma ber ni ubimo. Dong’ akweyi, in de wec peri ubed calu migi man iyer lembe ma ber.” 14  Ento Mikaya uwacu kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, gin ma Yehova uwacu ira re ma tie gin m’abiyero.” 15  E emondo i bang’ ubimo, man ubimo upenje kumae: “Mikaya, nyo ukwayu wacidh wakied i kum Ramoth-gilead kunoke ukwayu ngo wacidhi?” E ndhu ndhu edwoko kumae: “Cidhi, kum ibiloyo; Yehova bimiye i cingi, E ubimo.” 16  E ubimo uwacu ni Mikaya kumae: “Wang’ adi m’abiketho ikwong’ nia ibiyero ira kende kende lemandha ku nying’ Yehova?” 17  E ewacu kumae: “Aneno Juisrael ceke gilal iwi gudi calu rombe ma jakwac migi mbe. Yehova uwacu kumae: ‘Dhanu maeni jawigi mbe. Wek ng’atuman udok i pacu pare i kwiyocwiny.’” 18  Ubimo mir Israel ugam uyero ni Yehocafath kumae: “Ayero iri ngo nia, ‘lembe ma ber m’ebiewo pira mbe, ndhu lembe ma rac kende’?” 19  I ng’eye, Mikaya uwacu kumae: “Dong’ kewinj lembe pa Yehova: Aneno Yehova ubedo iwi komker pare man udul ceke m’i polo gicungo i ng’ete, yor acwic man yor acam. 20  Yehova ugam uyero kumae: ‘Ng’a ma biwondo Ahab kara eidhi man etho i Ramoth-gileadi?’ Ng’atu acel ubino yero lembe ma e, ma kucelo ubino yero lembe mange. 21  E tipo* moko ucoro man ecungo i wang’ Yehova, ewacu kumae: ‘Abiwonde.’ Yehova upenje kumae: ‘Ibitimo nenedi?’ 22  Edwoko kumae: ‘Abicidho man abidoko ni tipo mi vupo i dhu jubila pare ceke.’ E ewacu kumae: ‘Ibiwonde man bende lembe biwotho iri miero. Cidhi man itim kumeno.’ 23  Man kawoni Yehova uketho tipo mi vupo i dhu jubila peri maeni ceke, ento Yehova ung’olo nikelo nyoth i wii.” 24  Zedekia ma wod Kenana ugam ucoro man epadu theng Mikaya, ewacu kumae: “Tipo pa Yehova ne ukadhu ku kani m’eweka ko ecidh eweco i beng’i e?” 25  Mikaya udwoko kumae: “Nen! ibing’eyo yo m’ekadhu kud i iye i ceng’ m’ibimondo i kusika ma yor i iye pi nipondo.” 26  I ng’eye, ubimo mir Israel uyero kumae: “Wumak Mikaya man wutere i bang’ Amon ma jadit mir adhura man i bang’ Yoac ma wod ubimo. 27  Wuwac igi nia, ‘ubimo uyero kumae: “Wubol ng’atu maeni i kol man wumii ire kende kende mukathi ku pii kadhiri ma nok nitundo m’abidwogo i kwiyocwiny.”’” 28  Ento Mikaya uwacu kumae: “Kan idwogo i kwiyocwiny, nwang’u Yehova uweco ngo i bang’a.” Edok emedo kumae: “Wu dhanu ceke wuwinj lembe maeni.” 29  E ubimo mir Israel giku Yehocafath m’ubimo mi Yuda giidho i Ramoth-gilead. 30  Ubimo mir Israel uwacu ni Yehocafath kumae: “Abiranjara man abimondo i lwiny, ento in, kend kendi peri mi ker.” Pieno ubimo mir Israel uranjere man emondo i lwiny. 31  Nwang’u ubimo mi Siria ung’olo ni judongo mi juring magali pare pier adek wi ario kumae: “Kud wukied i dhu ng’atu mange, dok ebed ma nok kadi ma dit, wukied i dhu ubimo mir Israel kende.” 32  Kinde ma judongo mi juring magali gineno Yehocafath, giwacu i kindgi kumae: “Eni tie tap ubimo mir Israel.” Pieno gilokiri pi nikiedo i kume, e Yehocafath ucaku kok pi nikwayu kony. 33  Kinde ma judongo mi juring magali gineno nia eca tie ngo ubimo mir Israel, e ndhu ndhu giweko niriemo toke. 34  Ento ng’atu moko ukilo athero pare swa,* e atherone umaku ubimo mir Israel i kind cuma mi koti pare. Pieno ubimo uwacu ni jaring magali pare kumae: “Wir wi magali man wodha cen kud i lwiny,* pilembe anwang’u ret ma rac mandha.” 35  Lwiny ubogere cing’ nica duu, man ugam ukwayu nia jujeng ubimo ajenga iwi magali ma wang’e ubeneno yor i bang’ Jusiria. Rimo mi ret m’enwang’une ucwir i magali mi lwiny, man uthienone egam etho. 36  Kinde ma ceng’ ubemwony, jukok ni dhanu m’i kagonjo, juwacu kumae: “Ng’atuman udok i adhura pare! Ng’atuman udok i ng’om pare!” 37  Kumeno re m’ubimo utho man judwoke i Samaria; e jukunyo ubimo i Samaria. 38  Kinde ma julwoko magali mi lwinyne i kut mi pii mi Samaria, gwogi ginang’u rimbe man mon ma weg asara gijom keca,* tap calu ma Yehova ular uyero. 39  Dong kpawa mi kwo pa Ahab, lembe ceke m’etimo, ot* mi lak liec m’egiero, man adhura ceke m’egiero, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 40  E Ahab uvuto pi niyom* karacelo ku kwaru pare; man wode ma Ahazia udoko ubimo kakare. 41  Yehocafath ma wod Asa udoko ubimo iwi Yuda i oro mir ang’wende mi camuker pa Ahab m’Ubimo mir Israel. 42  Yehocafath udoko ubimo kinde m’ebino ku oro pier adek wi abic man ecamu ker pi oro pier ario wi abic i Yeruzalem. Nying’ min ubino Azuba m’ubino nyaku pa Cilhi. 43  Emedere niwotho i gengi ceke pa Asa ma won. Ekier ungo kud i gengine, man etimo lembe m’atira i wang’ Yehova. Ento jukabu ngo kaka ma malu, man dhanu gimediri asu nithiero lam man niketho yiro mi lam uduny i kaka ma malu. 44  Yehocafath ukwo ku kwiyocwiny kud ubimo mir Israel. 45  Dong kpawa mi kwo pa Yehocafath, tic mi tego m’etimo, man kite m’ekiedo ko lwiny, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. 46  Bende ekabu cen kud i ng’ombe dong jumaco ma timo asara mir hekalu ma gigam gidong’ i nindo pa Asa ma won. 47  Saa maeca ubimo moko ubino mbe i Edom; jabim mi theng ng’om* re m’ubino tiyo calu ubimo. 48  Yehocafath uyiko bende meli mi Tharsis* kara ucidh i Ofir pi niyeyo mola ma kwar, ento meline gitundo ngo pilembe giwok ging’eny i Ezion-geber. 49  I saa maeno* re ma Ahazia ma wod Ahab uyero ni Yehocafath kumae: “Wek jutic para gicidh ku jutic peri ku meli,” ento Yehocafath uyiyo ngo. 50  I ng’eye, Yehocafath uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare, man jukunye karacelo ku kwaru pare i Adhura pa Daudi ma kwarumire; e Yehoram ma wode udoko ubimo kakare. 51  Ahazia ma wod Ahab udoko ubimo iwi Israel i Samaria i oro mir apar abirone mi camuker pa Yehocafath m’Ubimo mi Yuda, man ebimo iwi Israel pi oro ario. 52  Emedere nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova man ewotho i yo pa won man i yo pa min, man etimo dubo ma rom ma Yeroboam ma wod Nebat utimo, m’eketho ko Israel udubo. 53  Ebed etimo ni Baal man ebed erum i wang’e, emedere ninyayu ng’eicwiny i Yehova Mungu mir Israel tap calu ma won utimo.

Korolembe mi There

Kunoke “Kana mi lwiny.”
Kunoke “ibicwalu.”
Kunoke “malaika moko.”
Kunoke “m’umbe nilibo ng’atu moko.”
I dhu Juebrania: “kagonjo.”
Kunoke nyo “kaka ma mon ma weg asara gijom i iye, gwogi ginang’u rimbe.”
Kunoke “kal.”
Niwacu etho man jukunye.
Kunoke “gavna.”
Nen Thelembe mi wec.
Copere nia giweco iwi lembe maeno i wang’e ma fodi meli ung’eny ungo.