Lemkei mir ario 30:1-27

  • Hezekia utimo Kadhukuwijo (1-27)

30  Hezekia ugam uoro kwenda ni Israel ku Yuda ceke, ekiewo kadok barua ni dhanu mi suru pa Efraim man pa Manase nia gibin i ot pa Yehova i Yeruzalem pi nitimo Kadhukuwijo ni Yehova Mungu mir Israel.  Ento ubimo, judongo ma wijo pare man dhanu ceke m’ucokiri i Yeruzalem, ging’iyo nia gitim Kadhukuwijo maeno i dwi mir arionde,  kum nwang’u gitime ngo i saa m’ukethere, pilembe wend julam ma gidwokiri gigi leng’ ubino nok, man dhanu de gicokiri ngo i Yeruzalem.  Yub maeno uwok ber i wang’ ubimo man i wang’ cokiri ceke.  E ging’iyo nioro atwong’a i Israel ceke, niai i Ber-ceba nitundo i Dan, nia dhanu gibin i Yeruzalem man gitim Kadhukuwijo ni Yehova Mungu mir Israel, kum nwang’u fodi gicokiri ngo karacelo pi nitime nimakere ku gin m’ukiewere.  Pieno jukwenda* gicidho i Israel man i Yuda ceke ku barua m’uai i bang’ ubimo man i bang’ judongo ma wijo pare calu m’ubimo ugam ung’olo, giyero kumae: “Dhanu mir Israel, wudwog i bang’ Yehova Mungu pa Abraham, pa Isak man pa Israel kara edwog i bang’ dong dhanu m’uboth kud i cing’ jubim mir Asiria.  Kud wubed ve kwaruwu man umego mwu ma gigwoko ngo bedoleng’ migi ni Yehova Mungu pa kwarugi, uketho ekelo nyoth i wigi, tap calu ma wubeneno eni.  Kawoni dong’ wiwu kud ubed tek ve wi kwaruwu. Wujwiguru ni Yehova man wubin i hekalu pare m’edwoko leng’ pi nja man wutim ni Yehova Mungu mwu, kara kwinyo pare m’uopo i kumwu ukwii.  Kum ka wudwogo i bang’ Yehova, kisa binego ju m’utero umego mwu man wotwu i ng’eca, man gibiweko gibidwogo i ng’om maeni, kum Yehova Mungu mwu en e jabero* man e jakisa. Tek wudwogo i bang’e ebiloko ngo wang’e cen iwu.” 10  E jukwendane* gicidho kubang’ adhura ceke mi ng’om mir Efraim man mi Manase, man kadok i ng’om mi Zebulon; re dhanu ging’ierogi man gicayugi. 11  Ento dhanu moko mi suru pa Acer, pa Manase, man pa Zebulon gijwigiri gigi man gibino i Yeruzalem. 12  Cing’ Mungu mandha ubino bende iwi dhanu mi Yuda pi nidikogi i acel,* kara gitim lembe m’ubimo man ma judongo ma wijo ging’olo nimakere ku lembe pa Yehova. 13  Udul dhanu ma lee ugam ucokiri karacelo i Yeruzalem pi nitimo Foc mi mukathi ma thobi mbe i iye i dwi mir arionde; ebino cokiri ma dit mandha. 14  E giai malu man gikabu pemlam ceke m’ubino i Yeruzalem, gicoko bende pemlam ceke mir udok ma ng’wice ng’ar man gibayugi i poga mi Kidron. 15  I ng’eye, ginego lei ma jubithiero ni lam mi Kadhukuwijo i nindo mir apar ang’wende mi dwi mir arionde. Julam ku Julawi gibino ku lewic, pieno gidwokiri gigi leng’ man gikelo lam m’awang’a i ot pa Yehova. 16  Gigam gicungo kaka ma gibed gicungo i iye, nimakere ku Cik pa Musa ma dhanu pa Mungu mandha; i ng’eye julam gikiro rimo ma gigamu kud i cing’ Julawi. 17  Dhanu dupa m’i kind cokiri gigam gidwokiri ngo leng’, pieno Julawi re ma ginego lei mi lam mi Kadhukuwijo pi ju ceke ma gibino ngo leng’, pi nidwokogi leng’ ni Yehova. 18  Kum nwang’u dhanu ma wendgi lee, asagane ju mi suru pa Efraim, pa Manase, pa Isakar man pa Zebulon gidwokiri ngo gigi leng’, re asu gicamu Kadhukuwijo. Eno ubino tung’ ku gin ma jukiewo. Ento Hezekia urwo pigi, ewacu kumae: “Dong’ Yehova ma en e jabero, utim kisa ni 19  ng’atu moko ci m’uyiko adundene pi nisayu kaka Mungu mandha, niwacu Yehova Mungu pa kwaru pare, kadok nwang’u edwokere ngo leng’ calku cik mi leng’o.” 20  E Yehova uwinjo Hezekia man etimo kisa ni* dhanu. 21  Pieno Juisrael ma gibino i Yeruzalem gitimo Foc mi mukathi ma thobi mbe i iye pi nindo abiro kud anyong’a ma dit, man Julawi ku julam gibed gipaku Yehova kubang’ nindo ma gibegoyo jamgoyo wer migi ubewak ma tek ni Yehova. 22  M’umedo maeno, Hezekia uweco ku Julawi ceke ma gibetimo ni Yehova ku rieko man etielo cwinygi.* Bende gicamu pi nindo abiro mi foc, githiero lam mi kwiyocwiny man gidwoko foyofoc ni Yehova Mungu pa kwarugi. 23  I ng’eye, cokiri ceke ung’iyo nitimo focne pi nindo mange abiro. Pieno, gitime pi nindo abiro mange kud anyong’a. 24  Ubimo Hezekia mi Yuda umiyo thwoni dhieng’ elufu acel (1 000) ku rombe elufu abiro (7 000) ni cokiri; judongo ma wijo de gimiyo thwoni dhieng’ elufu acel (1 000) ku rombe elufu apar (10 000) ni cokiri; man julam ma wendgi lee dit gidwokiri gigi leng’. 25  Dhanu ceke mi ng’om mi Yuda ma gicokiri, julam, Julawi, dhanu ceke m’uai i ng’om mir Israel ma gicokiri, kud umondo ma giai i ng’om mir Israel man ma gikwo i ng’om mi Yuda gimediri nibedo kud anyong’a. 26  E anyong’a ma dit ubino nuti i Yeruzalem, kum niai i nindo pa Suleman ma wod Daudi m’ubimo mir Israel, nwang’u fodi lembe ma kumeno utimere ngo i Yeruzalem. 27  Tokcenne Julawi ma gi julam gicungo man gimiyo mugisa ni dhanu; e Mungu uwinjo dwandgi, man rwo migi uidho i polo i kabedo pare ma leng’.

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “juring ng’wec.”
Kunoke “won ngisi.”
I dhu Juebrania: “juring ng’wec.”
I dhu Juebrania: “pi nimiyo igi adunde acel.”
I dhu Juebrania: “ekeyo.”
I dhu Juebrania: “eweco i adundegi.”