Samwel mir ario 15:1-37

  • Camu gamba man jai pa Absalom (1-12)

  • Daudi uringo kud i Yeruzalem (13-30)

  • Ahithofel udok i thenge pa Absalom (31)

  • Juoro Hucai pi ninyotho juk p’Ahithofel (32-37)

15  I ng’ey lembe maeni ceke, Absalom uketho juyiko ire magali man enwang’u ire riuni ku dhanu pier abic ma gibiberingo i wang’e.  Absalom ubed uai kugweno con man ecidh ecungo i dhu ndaki m’ucidho i dhugang’ mir adhura. Tekene ng’atu moko utie ku lemkesi m’ubekwayu eter i bang’ ubimo kara ubimo upok lembene, Absalom lwong’e man epenje kumae: “Iai i adhura ma kani?” E ng’atune dwoko kumae: “Jatic peri uai kud i suru acel m’i kind suru mir Israel.”  E Absalom yero ire kumae: “Lembe peri e tie lembe m’atira man ma kakare, ento ubimo uketho ngo ng’atu moko ma copo winjo adote peri.”  I ng’eye, Absalom yero kumae: “Ka nwang’u ndhu juketha ni japoklembe i ng’ombuni ba! Nwang’u ng’atu moko ci ma tie ku lemkesi ma kwayu jupok lembe pare ubebino i bang’a, man nwang’u aii nipoko lembe pare atira.”  Bende, ka ng’atu moko ucoro ceng’ini ekulo kore i wang’ Absalom, emaku cinge eting’e malu man ecwiyo limbe.  Absalom ubed utimo kumeno ni Juisrael ceke ma gibebino i bang’ ubimo kara jupok lembe migi; kumeno re ma Absalom umedere nikwalu adunde dhanu mir Israel.  Kinde ma oro ang’wen* uthum, Absalom uwacu ni ubimo kumae: “Akweyi, wek acidh i Hebron kara apong’ lembang’ola para m’atimo ni Yehova.  Kum kinde ma fodi an’i Gecur i ng’om mi Siria, an a jatic peri ang’olo kumae: ‘Calu andha Yehova bidwoka i Yeruzalem, abithiero lam ni* Yehova.’”  Pieno ubimo uwacu ire kumae: “Cidh ma cwinyi kwiyo.” Egam eai man ecidho i Hebron. 10  E Absalom uoro julib i kind suru ceke mir Israel, ewacu igi kumae: “Kinde ma wuwinjo jukudho agwara ci, wukok kumae: ‘Absalom udoko ubimo i Hebron!’” 11  Nwang’u dhanu dak ario ma giai kud i Yeruzalem gicidho kuca karacelo kud Absalom; elwong’ogi man gicidho m’umbe niparu nia lembe moko copo timere, man nwang’u ging’eyo de ngo gin ma Absalom upangu. 12  M’umedo maeno, kinde ma Absalom ubethiero lam, eoro jucidh julwong’ Ahithofel ma Jagilo man ma jamii juk pa Daudi kud i adhura ma thugi i Gilo. Nwang’u gamba ma gibecamu ubemew amewa, man dhanu m’ubecwaku Absalom de wendgi ubino medere ameda. 13  I ng’eye, jakwenda moko ucidho i bang’ Daudi, man eyero ire kumae: “Adunde jumaco mir Israel udaru lokere i bang’ Absalom.” 14  E wang’ acel Daudi uyero ni jutic pare ceke ma gini karacelo kude i Yeruzalem kumae: “Wuai waringu, kum ng’atu moko mbe ma biboth kud i cing’ Absalom! Wutim pio, maru ebirubowa nyapio pio man ebikelo nyoth i wiwa, ebinego dhanu mir adhura maeni ceke ku palamularu!” 15  Jutic p’ubimo gidwoko ni ubimo kumae: “Gin moko ci ma rwoth mwa ubimo ukwayu, wa jutic peri watie ayika nitimo.” 16  E ubimo ucidho man juruot pare ceke gilubo toke, ento ubimo uweko mon m’araga* pare apar gidong’ gikur ot.* 17  Ubimo umedere ku woth karacelo ku dhanu ceke ma gibelubo toke, man giwok gicungo i Beth-merhak. 18  Jutic p’ubimo ceke ma gicidho kugi* man Jukerethi zoo, ku Jupelethi, ku dhanu mi Gath, niwacu dhanu dak abusiel ma gilubo toke niai kud i Gath gikadhu i wang’ ubimo, e eneno nia ng’atu moko mbe m’urem. 19  E ubimo uwacu ni Itai ma dhanu mi Gath kumae: “Pirang’o ibelubo tokwa? Lok idok ibed karacelo kud ubimo ma nyen, kum in i umondo man iringo de ng’wec ku kaka m’iai i iye. 20  Fodi itundo ndhu nyaworo ci tin aketh icak wotho swa kudwa, ma an de ang’eyo ngo kaka m’abecidho i iye e? Ting’ umego peri man wulok wudoki. Dong’ Yehova unyuth iri mer ma lokere ngo man ebed kudi!” 21  Ento Itai udwoko ni ubimo kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, man tek andha rwoth para ubimo ubedo kwo, kaka moko ci m’ibecidho i iye, e rwoth para ubimo, nik’ebed pi tho kadi pi kwo, jatic peri de bicidho!” 22  E Daudi uyero ni Itai kumae: “Dong’ cidhi man ikadh lokaca.” Pieno Itai ma Jagath ukadhu lokaca karacelo ku dhanu pare ceke man awiya pare bende. 23  Kinde ma dhanu maeno zoo gibekadhu lokaca, dhanu ceke m’i ng’ombe giwak ma tek, nwang’u ubimo ucungo i dhu poga mi Kidron, dhanune ceke gibino kadhu lokaca i gengi m’ucidho i langa. 24  Zadok de ubino keca man Julawi ceke ma giyeyo sanduku mi lembariba pa Mungu mandha gibino karacelo kude. Giwok giloro Sanduku pa Mungu mandha i ng’om; man saa ma dhanu zoo ma giai kud i adhura gidaru kadhu lokaca, Abiathar de utundo. 25  Ento ubimo uwacu ni Zadok kumae: “Dwok Sanduku pa Mungu mandha i adhura. Tek anwang’u bero i wang’ Yehova, ebidwoga kendo man ebiketho abineno kum Sandukune ku kaka m’ebedo i iye de. 26  Ento tek eyero nia ‘aveni mbe i kuma,’ e dong’ etim gin moko ci ma ber i wang’e i kuma.” 27  Ubimo udok uyero ni Zadok ma jalam kumae: “Nyo in i janenlembe ngo? Wukud Abiathar wulok wudok ku kwiyocwiny i adhura, man wuting’ wotwu ario, niwacu Ahimaaz ma wodi man Yonathan ma wod Abiathar. 28  An abibelangu wiya i langa ceng’ini ku kaka ma kulo mwomere i iye cil m’abiwinjo kwenda m’uai i beng’wu.” 29  E Zadok gikud Abiathar gidwoko Sanduku pa Mungu mandha i Yeruzalem, man gibedo kuca. 30  Kinde ma Daudi ubeidho got* mir Oliv, ebino wak; eumo wiye auma man ebino wotho ma tiende nanu. Dhanu ceke ma gibino karacelo kude de giumo wigi man giidho ma gibewak. 31  Jugam judwoko ni Daudi kumae: “Ahithofel de n’i kind ju ma gibecamu gamba kud Absalom.” E Daudi uyero kumae: “E Yehova, akweyi, dwok juk p’Ahithofel ni lemkasegu!” 32  Saa ma Daudi utundo iwi got kaka ma dhanu berum i iye i wang’ Mungu, nwang’u Hucai ma Jaarki ubino kure keca pi nirombo kude, ma kendi pare ma lorlor uyec man kud utur i wiye. 33  Ento Daudi uwacu ni Hucai kumae: “Tek wakadhu karacelo kudi, ibikonya ngo akeca. 34  Re tek idok i adhura man iyero ni Absalom kumae: ‘An a jatic peri, E Ubimo. I wang’e alar abedo jatic pa wuru, ento kawoni dong’ an a jatic peri,’ e ibilund nyotho ira juk p’Ahithofel. 35  Zadok gikud Abiathar ma gi julam gini karacelo kudi kuca ngo? Ibikoro igi gin ceke m’iwinjo niai kud i ot p’ubimo. 36  Nen! gitie ku wotgi ario kuca: Ahimaaz ma wod Zadok man Yonathan ma wod Abiathar; gin ceke ma tek iwinjo, ibinyutho ira nikadhu kud i bang’gi.” 37  E Hucai ma jarimb Daudi* udok i adhura, man i saa maeno nwang’u Absalom ubemondo i Yeruzalem.

Korolembe mi There

Kunoke nyo “oro pier ang’wen.”
Kunoke “abitimo thier ni.” I dhu Juebrania: “abitimo ni.”
Kunoke “mon mange.”
Kunoke “kal.”
Kunoke “ma gikadhu yor i ng’ete.”
Kunoke “kaidho.”
Kunoke “ng’atu ma Daudi geno.”