Samwel mir ario 18:1-33

  • Juloyo Absalom man etho (1-18)

  • Junyutho pi tho pa Absalom ni Daudi (19-33)

18  I ng’eye, Daudi ukwanu dhanu ma gibino karacelo kude man eketho judongo mi dhanu elufu, man mi dhanu dak i wigi.  Daudi upokogi ni ungu adek: Ungu mi kwong’o emiyo i the telowic pa* Yoab, ungu mir ario i the telowic p’umin Yoab ma Abicai ma wod Zeruya, man ungu mir adek ke i the telowic pa Itai ma Jagath. I ng’eye Daudi uwacu igi kumae: “An de abicidho karacelo kudwu.”  Ento giyero ire kumae: “In ukwayu ngo icidhi, kum tek waringo, gibidieng’ ungo* kudwa; man ka nusu m’i kindwa utho de gibidieng’ ungo, pilembe in piri tek ma sagu dhanu elufu apar m’i kindwa (10 000). Pieno in idong’ peri i adhura man iwoth oro iwa kony.”  E ubimo uyero igi kumae: “Abitimo gin moko ci ma wuneno nia tie ber.” Pieno ubimo ucidh ucungo i ng’et dhugang’ mir adhura, man juaskarine ceke gicidho i ungu mi dhanu dak man elufu.  Ubimo ung’olo ni Yoab, ni Abicai, man ni Itai kumae: “Kud wutim lembe ma rac i kum jalawobi Absalom pira.” Dhanu ceke giwinjo kinde m’ubimo ubeng’olo lembe maeno pir Absalom ni jutelwic ceke.  Dhanune gigam gicidho i lum pi nicirombo ku Juisrael, man gikiedo kugi i luli mir Efraim.  Jutic pa Daudi giwok giloyo dhanu mir Israel kuca man ginegogi ku nek ma lee dit; ginego dhanu elufu pier ario (20 000).  Lwiny umew uromo ng’ombuca zoo. Bende, cing’ nica luli unego dhanu lee nisagu dhanu ma junego ku palamularu.  Tokcenne Absalom urombo ku jutic pa Daudi. Kinde m’enenogi, egam eringo. Nwang’u Absalom uberingo ku kana, man kanane ucidh ukadhu kud i the jang yen moko ma dit, e wi Absalom umoko i kind jang yenne, pieno elierere i kor yamu;* kana m’ebino ringo ko ke umedere ku ng’wec. 10  Ng’atu moko ugam unene man ecidh eyero ni Yoab kumae: “Nen! aneno Absalom umoko ebelierere i kind jang yen moko ma dit.” 11  Yoab udwoko ni ng’atune kumae: “Kan inene ke pirang’o inege ngo keca wang’ aceli? E nwang’u abedo ku mutoro nimiyo iri tongolo mi mola ma tar apar man mukaba bende.” 12  Ento ng’atune uwacu ni Yoab kumae: “Kadok nwang’u jumiyo ira* tongolo mi mola ma tar elufu acel (1 000) de, nwang’u acopo ting’o ngo cinga pi ninego wod ubimo, kum wawinjo ubimo ung’olo iri, ni Abicai, man ni Itai nia, ‘wubed ku weng’wu kara ng’atu moko kud utim jalawobi Absalom rac.’ 13  Ka nwang’u aworo ngo dwand ubimo man akabu kwo* pa wode, nwang’u lembene ubemung’ere ngo ni ubimo man in de nwang’u icero ngo bang’a.” 14  E Yoab uyero kumae: “Abenyotho saa para mananu niweco kudi!” Pieno eting’o yend tong’* adek i cinge man edhuyogi i adunde Absalom kinde m’elierere i jang yen ma dit, re nwang’u fodi ekwo. 15  E jutic apar ma giyeyo jamlwiny pa Yoab gibino man gidaru dong Absalom adara. 16  Yoab ugam ukudho agwara, e juaskari ma nwang’u uberiemo tok dhanu mir Israel giloko; kum Yoab uwacu giwek niriemo tokgi. 17  Giting’o avuj Absalom gicidh gibolo i vur moko ma dit i luli keca, e gipangu kidi udhurere lee mandha i wiye. Man dhanu mir Israel ceke giringo gidok i pacu migi. 18  Nwang’u kinde ma fodi Absalom ubino kwo, ecomo kidi moko pire gire i poga* p’Ubimo, kum ewacu kumae: “Nyathin para ma nico umbe ma jubibepoy pi nyinga nikume.” E ecaku nyinge i kum kidine, man julwong’e nia Jampoy pa Absalom nitundo tin eni. 19  Ahimaaz ma wod Zadok ugam uyero ni Yoab kumae: “Akweyi, wek aring ater kwenda maeni ni ubimo, pilembe Yehova upoko lembe pare i atira, kum elare kud i cing’ judegi pare.” 20  Ento Yoab udwoko ire kumae: “Ungo, copere ngo. Ibitero ire kwenda macen, tin ibitero kwenda in ungo, pilembe wod ubimo ma buu re m’utho.” 21  E Yoab uwacu ni Jakuci moko kumae: “Cidh ikor lembe m’ineno ni ubimo.” Jakucine ukulo wiye i wang’ Yoab e eringo. 22  Ahimaaz ma wod Zadok uwacu kendo ni Yoab kumae: “Kadok ang’o ma bitimere de, akweyi, wek an de aring i tok Jakuci.” Ento Yoab uyero kumae: “Woda, pirang’o imito iringi ma kwenda mange de mbe m’ibetero e?” 23  Re asu ewacu kumae: “Kadok ang’o ma bitimere de, wek aringi.” Pieno Yoab uyero ire kumae: “Ringi!” E Ahimaaz uringo kud i gengi m’i theng ng’om mi Yordan,* man tokcenne ekadhu Jakuci. 24  Nwang’u Daudi ubedo i kind dhugang’ ma yo woko ku ma yor i iye; jakur ugam uidho iwi dhugang’ ma n’i kum gang’. Eneno ng’atu moko m’ubering’ini en kende. 25  E jakurne ulwong’o ubimo man enyutho ire. Ubimo uwacu ire kumae: “Tek etie en kende, nen nia etie ku lemkwenda moko.” Kinde ma ng’atune utundo ceng’ini magwei, 26  jakur maeno uneno ng’atu mange ubering’ini. E elwong’o jakur dhugang’, eyero ire kumae: “Kenen ca! Ng’atu mange ubering’ini en kende!” Ubimo ugam uyero kumae: “Ng’atu maeca de ubekelo lemkwenda.” 27  E jakur uyero kumae: “Abeneno ng’atu ma kwong’a uberingo ve Ahimaaz ma wod Zadok.” Pieno ubimo uwacu kumae: “En etie dhanu ma ber, eno ebekelo lembanyong’a.” 28  Kinde m’Ahimaaz utundo, ekok ni ubimo kumae: “Lembe zoo tie ma ber!” E erum man epodho arieba wang’e i wang’ ubimo. I ng’eye, ewacu kumae: “Rwoth para ubimo, pak ubed ni Yehova Mungu peri, m’umiyo ju ma gijai i kumi i cingi!” 29  Ento ubimo upenje kumae: “Nyo lembe ceke ubewotho ma ber ni woda ma Absalomi? Ahimaaz udwoko kumae: “Kinde ma Yoab ubeora a jatic peri karacelo ku jakwenda ma kucelo, woy ubino lee; ento anyang’ ungo nia lembang’o m’ubino timere.” 30  E ubimo uyero ire kumae: “Kadh icung i ng’eta kae.” E ekadhu i ng’ete man ecungo keca. 31  I ng’eye, Jakuci tundo man ewacu kumae: “Wek rwoth para ubimo ujol lemkwenda maeni: Tin Yehova upoko lembe peri atira, kum ebodhi kud i cing’ dhanu ceke m’ujai iri.” 32  Ento ubimo upenjo Jakucine kumae: “Nyo lembe ceke ubewotho ma ber ni woda ma Absalomi?” Jakucine udwoko kumae: “Wek judegi peri zoo, e rwoth para ubimo, ku dhanu ceke ma gijai i kumi pi nitimi rac gidok ve jalawobi maeno!” 33  Rwonglembe maeno unyayu can lee i ubimo, e eidho i kusika ma malu iwi dhugang’ man ewak; ebino wotho m’ebeyero kumae: “Aka Absalom woda, woda, woda Absalom! Nwang’u timba an re m’atho kakeri, Absalom woda, woda!”

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “i cing’.”
I dhu Juebrania: “gibiketho ngo adundegi iwi.”
I dhu Juebrania: “i kind polo ku ng’om.”
I dhu Juebrania: “jupimo i die cinga.”
Kunoke “ka nwang’u atimo kud abombi i kum ng’eyong’ec pare.”
Kunoke nyo “tong’.” I dhu Juebrania: “uluth.”
Kunoke “pambu mi poga.”
I dhu Juebrania: “theng ng’om.”