Samwel mir ario 19:1-43

  • Daudi uwagu Absalom (1-4)

  • Yoab ujuko David kamaleng’ (5-8a)

  • Daudi udok i Yeruzalem (8b-15)

  • Cimei ukwayu kisa (16-23)

  • Junwang’u kosa mbe iwi Mefiboceth (24-30)

  • Barzilai unwang’u yung (31-40)

  • Dhau uwok i kind suru (41-43)

19  Judwoko ni Yoab kumae: “Ubimo ubewak man can ubenege pir Absalom.”  E anyong’a mir aloci* ma cing’ nica udoko ni lemcan ni dhanu ceke, pilembe giwinjo nia can ubenego ubimo pi wode.  Cing’ nica dhanu udok ling’ ling’ i adhura calu ju ma lewic ubenego pilembe giringo kud i lwiny.  Ubimo uumo wang’e man emedere niwak ma tek kumae: “Absalom woda! Absalom woda, woda!”  E Yoab umondo i ot i bang’ ubimo man eyero ire kumae: “Tin inyayu lewic iwi jutic peri ceke, ma i ceng’ maeni gibodho kwo* peri, kwo mir awiya peri ma co, mir awiya peri ma nyir, mi mon peri, man mi mon peri m’araga.*  Imaru ju m’udegi man idagu ju m’umeri. Tin inyutho kamaleng’ nia judongo mi juaskari peri man jutic peri tijgi de mbe i weng’i, kum ang’eyo nia ka nwang’u wan e zoo watho ento Absalom kende re m’udong’ kwo, nwang’u lembene cibedo ber dit iri.  Kawoni ai iwok woko man ijuk cwiny jutic peri, kum abekwong’o ku nying’ Yehova nia tek iwok ungo woko, ng’atu moko mbe ma bidong’ kudi diewor ma tin. Ebibedo rac iri nikadhu peko ceke m’utundo i wii niai ma fodi in aradu nitundo tin.”  E ubimo uai malu man ecidh ebedo i dhugang’ mir adhura; jugam junyutho ni dhanu ceke kumae: “Kawoni ubimo ubedo i dhugang’.” Pieno gin ceke gibino i wang’ ubimo. Ento dong’ Juisrael mange giringo, ng’atuman i pacu pare.  Nwang’u i suru mir Israel zoo dhanu ceke gibino dhaw kumae: “Ubimo ubodhowa kud i cing’ judegi mwa, man elaruwa kud i cing’ Jufilisti; ento kawoni eringo kud i ng’ombuni pir Absalom. 10  Man Absalom ma wang’iyo ubed ubimo i wiwa de utho i lwiny. Dong’ kawoni pirang’o wubetimo ngo gin moko pi niketho ubimo udwogi?” 11  Ubimo Daudi uoro kwenda i bang’ Zadok gikud Abiathar ma gi julam kumae: “Wuwec ku judongo mi Yuda man wupenjgi nia, ‘pirang’o wun kendwu re ma fodi wutimo ngo lembe moko pi nidwoko ubimo i ot pare, ma ke dong’ wec mir Israel ceke udaru tundo i bang’ ubimo i ot pare e? 12  Wutie umego para, wutie cogona man ring’ kuma.* Dong’ pirang’o wun kendwu re ma fodi wutimo ngo lembe moko pi nidwoko ubimo?’ 13  Man wuyer ni Amasa kumae: ‘Nyo itie ngo cogona man ring’ kuma? Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee tek aketho idoko ngo jadit mir udul askari para kaka Yoab niai tin.’” 14  Kumeno re m’ubimo Daudi uloko adunde* dhanu mi Yuda ceke i bang’e calu ng’atu acel, e gioro ire kwenda kumae: “In karacelo ku jutic peri wudwogi.” 15  Ubimo ugam ucoko woth pi nidok man etundo i Yordan, e dhanu mi Yuda gibino i Gilgal pi nirombo kud ubimo man nigame kara gikadh kude kulo Yordan. 16  E Cimei ma wod Gera ma Jabenjamin m’uai kud i Bahurim uloro pio pio karacelo ku dhanu mi Yuda pi nirombo kud Ubimo Daudi, 17  man dhanu elufu acel (1 000) mi Benjamin de giloro kude. Ziba ma jatic m’i ot pa Saul ku wote apar abic man jutic pare pier ario de giloro pio pio i Yordan pi nijolo ubimo. 18  Ekadhu* kulo kaka m’emwomere i iye pi niketho juruot p’ubimo ukadh lokaca man pi nitimo gin moko ci m’ubimo uyenyo. Ento kinde m’ubimo ubecikadhu kulo Yordan, Cimei ma wod Gera upodho piny i wang’e. 19  Eyero ni ubimo kumae: “Rwoth para, kud iketh dubo asu i wiya man kud ipoy pi racu ma an a jatic peri atimo i nindo ma in i rwoth para ubimo iwok i iye kud i Yeruzalem. Dong’ ubimo kud ukwan ku lembene, 20  kum an a jatic peri ang’eyo cuu mandha nia adubo; pieno tin alar abino ni dhanu ceke m’i ot pa Yozefu pi nirombo ku rwoth para ubimo.” 21  E wang’ acel Abicai ma wod Zeruya uyero kumae: “Nyo ubekwayu ngo juneg Cimei cen pilembe elamu ng’atu ma Yehova uwiro?” 22  Ento Daudi uyero kumae: “Nyo eni tie lembe mwu, e wot Zeruya, ma nia wulokuru i kuma tin e? Nyo andha jucikiri ninego ng’atu moko i Israel tin e? Nyo an ang’eyo ngo nia atie ubimo i Israel tini?” 23  E ubimo uyero ni Cimei kumae: “Ibitho ngo.” Ubimo ugam ukwong’o lembene ire. 24  Mefiboceth ma nyakwar Saul de uloro pi nibino rombo kud ubimo. Nwang’u ewenjo tiende, enyaru ngo yir m’i wi dend dhoge man elwoko ngo bongu pare, niai i nindo m’ubimo uwok nitundo i nindo m’eloko i kwiyocwiny. 25  Kinde ma Mefiboceth ubino* i Yeruzalem pi nirombo kud ubimo, ubimo upenje kumae: “Mefiboceth pirang’o ilubo ngo toka?” 26  Edwoko kumae: “Rwoth para ubimo, jatic para uwonda. Kum an a jatic peri ayero nia, ‘dong’ jutwii kabedo iwi kana kara aring kude man acidh karacelo kud ubimo,’ kum an a jatic peri a won abala. 27  Ento rwoth para ubimo, ecwayu vupo i wiya iri. Re rwoth para ubimo tie calu malaika pa Mungu mandha, pieno dong’ tim gin ma ber i weng’i. 28  Nwang’u rwoth para ubimo romo nego juruot pa vwa ceke, re ilund iketha an a jatic peri i kind ju ma gicamu i dhu meza peri. Dong’ nyo atie ku twero mi kwayu gin mange ma sagu i bang’ ubimo?” 29  Ento ubimo uyero ire kumae: “Pirang’o ibemediri niweco kumeni? Adaru ng’iyo nia wuku Ziba wupok podho i kindwu.” 30  E Mefiboceth uyero ni ubimo kumae: “Wek egame kpo ire, kawoni ma dong’ rwoth para ubimo udaru dwogo i ot pare i kwiyocwiny.” 31  E Barzilai ma Jagilead uai i Rogelim pi nibino lwoko tok ubimo i kulo Yordan. 32  Nwang’u Barzilai utii akeca man oro pare pier abora. Egam ekonyo ubimo ku cam kinde m’ubimo ubino i Mahanaim, kum ebino ng’atu m’ulony dit. 33  E ubimo uyero ni Barzilai kumae: “Kadh karacelo kuda man ibicamu i dhu meza para i Yeruzalem.” 34  Ento Barzilai uyero ni ubimo kumae: “Eni ke an e adong’ ku nindo* adi m’aromo kwo i iye ma nia aidh karacelo kud ubimo i Yeruzalem e? 35  Oro para pier abora tin, nyo acopo ng’eyo nikoyo kind gin ma ber ku gin ma raci? Nyo an a jatic peri aromo bilo mido mi gin m’abecamu kadi m’abemadhu? Nyo asu acopo winjo dwand juruwer ma co man ma jumamoni? Dong’ pirang’o an a jatic peri amed ter ni rwoth para ubimo? 36  Ira an a jatic peri, nilwoko ubimo nitundo i dhu kulo Yordan ci uromo. Dong’ ubimo ulund umii ira sukulia ma kumeni mi thelembang’o? 37  Akweyi, wek an a jatic peri adoki man atho i adhura ma thuwa ceng’ini ku kabuli pa vwa man pa maa. Ento Kimham ma jatic peri ni e. Wek ekadh karacelo ku rwoth para ubimo man itim ire gin ma ber i weng’i.” 38  Pieno ubimo uyero kumae: “Wabikadhu karacelo ku Kimham, man abitimo ire gin ma ber i weng’i; gin ceke ma tek ikwayu i bang’a abitimo iri.” 39  Dhanu ceke gicaku kadhu kulo Yordan, man kinde m’ubimo ubecikadhu, ubimo ucwiyo limb Barzilai man emiyo ire mugisa; e Barzilai udok i pacu pare. 40  Kinde m’ubimo ukadhu kulo pi nicidho i Gilgal, Kimham de ukadhu karacelo kude. Dhanu mi Yuda ceke ku ng’et dhanu mir Israel giketho ubimo ukadhu lokaca. 41  E dhanu mir Israel ceke gicoro i bang’ ubimo man giyero ire kumae: “Pirang’o umego mwa ma gi dhanu mi Yuda gikweli man giketho in ku juruot peri man dhanu peri wukadhu loka kulo Yordani?” 42  Dhanu mi Yuda ceke gidwoko lembe ni dhanu mir Israel kumae: “Pilembe ubimo tie wat mwa. Pirang’o ng’eicwiny ubenegowu pi lembe maeni? Nyo wacamu cam p’ubimo moko de, kadi ke nyo ubimo umiyo iwa giramiya moko de?” 43  Ento dhanu mir Israel gidwoko lembe ni dhanu mi Yuda kumae: “Wan watie suru apar, pieno Daudi tie ubimo mwa wang’ apar nisagu wun. Dong’ pirang’o wucayuwa? Nyo nwang’u ukwayu wan ungo re ma wabed dhanu ma kwong’a nidwogo ubimo mwa?” Ento lak wec mi dhanu mi Yuda ubino tek* nikadhu wec mi dhanu mir Israel.

Korolembe mi There

Kunoke “both.”
Kunoke “ng’eyong’ec.”
Kunoke “mon peri mange.”
Kunoke “rimona.”
I dhu Juebrania: “uketho adunde urum.”
Kunoke nyo “gikadhu.”
Kunoke nyo “uai kud.”
I dhu Juebrania: “nindo mi oro.”
Kunoke “ubino kwiny.”