Samwel mir ario 3:1-39

  • Ot pa Daudi udoko tek (1)

  • Wot Daudi (2-5)

  • Abner udok i thenge pa Daudi (6-21)

  • Yoab unego Abner (22-30)

  • Daudi uwagu Abner (31-39)

3  Lwiny umedere asu i kind ot pa Saul ku ot pa Daudi; Daudi umedere nidoko tek nisagu, ento ot pa Saul ubino kwiyo akwiya.  I saa ma rom eno, awiya ma co unyoliri ni Daudi kinde ma en’i Hebron. Wode ma kayu ubino Amnon m’enyolo kud Ahinoam mi Yezreel.  Wode mir ario ubino Kileab m’enyolo kud Abigail ma dhatho pa Nabal mi Karmel. Wode mir adek ubino Absalom m’enyolo ku Maaka ma nyaku pa Thalmai m’ubimo mi Gecur.  Wode mir ang’wen ubino Adoniya m’enyolo kud Hagith. Wode mir abic ubino Cefathia m’enyolo kud Abital.  Wod Daudi mir abusiel ubino Ithream m’enyolo ku dhaku pare ma Egla. Eni tie awiya m’unyoliri ni Daudi kinde m’ebino i Hebron.  Kinde ma lwiny ubemedere i kind ot pa Saul ku ot pa Daudi, Abner umedere nibedo ku tego lee i ot pa Saul.  Nwang’u Saul ubino ku dhaku m’araga moko ma nyinge Rizpa, ma nyaku pa Aia. I ng’eye, Ic-boceth upenjo Abner kumae: “Pirang’o itimo ribiri ku dhaku m’araga pa vwa?”  E kwinyo uopo i Abner lee pi lembe ma Ic-boceth uyero man ewacu ire kumae: “Nyo an a wi gwok m’i ng’om mi Yuda? Nitundo i nindo ma tin, anyutho mer ma lokere ngo ni ot pa wuru ma Saul, ni umego pare, man ni jurimbe. Man in de acibi ngo i cing’ Daudi; re lundo tin ibekelo adote i wiya pi kosa m’atimo ku dhaku.  Dong’ Mungu umii ira matira an a Abner man emede lee, tekene atimo ngo ni Daudi tap calu ma Yehova ukwong’o ire. 10  Ekwong’o ire nia ebiting’o ker cen kud i ot pa Saul man ebiketho komker pa Daudi udok tek iwi Israel man iwi Yuda, niai i Dan nitundo i Ber-ceba.” 11  E Ic-boceth uyero ngo lembe moko kendo dong’ acel de ni Abner, pilembe lworo ubino nege pire. 12  E ndhu ndhu Abner uoro jukwenda i bang’ Daudi ewacu kumae: “Ng’om maeni zoo tie pa ng’a?” Emedo kumae: “Tim lembariba kuda, man abitimo gin moko ci m’acopo* pi nidwoko Juisrael ceke i thenge peri.” 13  E Daudi udwoko kumae: “Ber! Abitimo lembariba kudi. Ento gin acel m’abekwayu i beng’i ni e: Kud ipim nibino neno wang’a kan ibino ngo ku Mikal ma nyaku pa Saul kinde m’ibebino i bang’a.” 14  I ng’eye, Daudi uoro jukwenda i bang’ Ic-boceth ma wod Saul, eyero ire kumae: “Mii Mikal ma dhaku para, m’anyomo ku dendkum mi yom co dak acel mi Jufilisti.” 15  E Ic-boceth uoro jucidh jugamu Mikal kud i bang’ cware ma Palthiel ma wod Laic. 16  Ento cware umedere nilubo toke m’ebewak; elubo toke nitundo i Bahurim. E Abner uwacu ire kumae: “Lok idoki!” E eloko. 17  I saa maeno, Abner uoro kwenda i bang’ judongo mir Israel, ewacu kumae: “Nindo udaru ton niai ma wubemito nia Daudi ubed ubimo i wiwu. 18  Dong’ wukethe eni, kum Yehova uyero ni Daudi kumae: ‘Nikadhu kud i cingi in i jatic para Daudi, abibodho dhanu para Israel kud i cing’ Jufilisti man kud i cing’ judegi migi ceke.’” 19  E Abner uweco ku dhanu mi suru pa Benjamin. Ecidh eweco bende ku Daudi i amung’ i Hebron; ekoro ire lembe ma dhanu mir Israel man ma dhanu ceke mi suru pa Benjamin giripo dhoggi i wiye. 20  Kinde ma Abner ku dhanu pier ario gibino i bang’ Daudi i Hebron, Daudi utimo foc pi Abner man pi dhanu ma gibino kude. 21  Abner uyero ni Daudi kumae: “Wek acidhi man acok Juisrael ceke karacelo ni rwoth para ubimo, kara gitim lembariba kudi man idok ubimo iwi gin moko ci m’imito.” E Daudi uweko Abner ucidho, ecidho i kwiyocwiny. 22  Tap i saa maeno, Yoab ku jutic pa Daudi giloko ma giai giyaku piny, gidwogo ku jambayeki lee dit. Nwang’u dong’ Abner umbe karacelo ku Daudi i Hebron, pilembe Daudi uweke ecidho i kwiyocwiny. 23  Kinde ma Yoab man juaskari ceke ma gibino karacelo kude gitundo, juyero ni Yoab kumae: “Abner ma wod Ner ubino i bang’ ubimo, ento eweke ecidho i yo pare ku kwiyocwiny.” 24  E Yoab umondo i bang’ ubimo man ewacu ire kumae: “Itimo ang’o eni? Abner ubino i beng’i. Pirang’o iweke ecidho ma cwinye kwiyo? 25  Ing’eyo Abner ma wod Ner! Ebino keni kara ewondi, man kara eng’ey wotho peri ku gin moko ci m’ibetimo.” 26  Yoab ugam uwok kud i bang’ Daudi man eoro jukwenda giriemo tok Abner. E giwok ginwang’e i bang’ pii m’atong’a mi Sira man giloko kude ku keca; ento Daudi ung’eyo ngo lembene nyanok de. 27  Kinde m’Abner utundo i Hebron, Yoab uting’e kende pi niciweco kude ang’et i ng’et dhugola. Ento kuca, Yoab uwok udhuyo pala i iye, e etho; etimo kumeno pilembe Abner ugam unego* umin ma Asahel. 28  Kinde ma Daudi udok uwinjo lembe maeno, eyero kumae: “An ku ker para lembe bibedo mbe i wiwa i wang’ Yehova pi nja, pi dubo mi nek ma junego ko Abner ma wod Ner. 29  Dong’ lembene ubed iwi Yoab man iwi ot pa won ceke. Pi rondo ku rondo, ng’atu m’ubetwoyo twoyo mi yom co kud ukos i ot pa Yoab, ng’atu m’ubetwoyo dhobu, kadi ng’atu ma timo tic ku dund yen mi riwo wuzi,* kadi ng’atu ma tho ku palamularu, kadi ng’atu ma can cam ubenego!” 30  E Yoab gikud umin m’Abicai ginego Abner pilembe egam enego Asahel m’umeggi i lwiny i Gibeon. 31  I ng’eye, Daudi uyero ni Yoab man ni dhanu ceke ma ni karacelo kude kumae: “Wuyec kendi mwu, wutwii kendi mi saki man wuwag Abner.” Ubimo Daudi en gire de ebedo wotho i tok pem ma juyeyo avu i wiye. 32  Gikunyo Abner i Hebron; ubimo uwak ku dwande ma tek iwi kabuli pa Abner, man dhanu ceke de giwak lee mandha. 33  Ubimo uwero wer mi can pir Abner, eyero kumae: “Maku ndhu andha Abner utho nyapang’ pang’ kumeni? 34  Cingi ubino ngo atwiya,man tiendi de jugoyo ngo ku kongo. Ento ipodho calu ma ng’atini podho ko i wang’ junek.”* E dhanu ceke giwagu Abner kendo. 35  I ng’eye, ma fodi ceng’ umwony ungo, dhanu ceke gibino pi nimiyo mukathi mi jukocwiny* ni Daudi, ento Daudi ukwong’ere kumae: “Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee, tek abilo kum mukathi kunoke gin moko ci ma fodi ceng’ umwony ungo!” 36  Dhanu ceke gineno lembene man lembene ufoyo igi. Calu ma gin moko ci m’ubimo timo befoyo i dhanu, lembe maeno de ufoyo i dhanu ceke. 37  Pieno, cing’ nica dhanu ceke man Israel ceke ging’eyo nia tie ngo ubimo re m’uketho junego Abner ma wod Ner. 38  I ng’eye, ubimo uyero ni jutic pare kumae: “Wung’eyo ngo nia tin eni jadit ma wijo man ng’atu ma dit utho i Israeli? 39  Kadok nwang’u juwira ni ubimo, ento tin a ng’ic; man dhanu maeni, niwacu wot Zeruya gi ger dit ira. Dong’ Yehova ucul ni jatimrac nimakere ku racu pare.”

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “man nen! cinga ni karacelo kudi.”
I dhu Juebrania: “pi rimb umin.”
Saa moko nyo eno ubenyutho ng’atu ma goro, ma dong’ ukwayu nia etim tic ma mon timo gin.
I dhu Juebrania: “nyithindho mi kier.”
Kunoke “mukathi mi wak.”