Ubimo mir ario 10:1-36

  • Yehu unego juruot p’Ahab (1-17)

    • Yehonadab udikere ku Yehu (15-17)

  • Yehu unego jutic pa Baal (18-27)

  • Lembe ma dongo mi bim pa Yehu (28-36)

10  Nwang’u wot Ahab pier abiro gin’i Samaria. Pieno Yehu ukiewo barua man eoro baruanegi i Samaria ni judongo ma wijo mi Yezreel, ni judongo, man ni jukur mir awiya p’Ahab,* eyero kumae:  “Wuni karacelo ku wot rwoth mwu, wutie ku magali mi lwiny, riuni, wun’i adhura ma tek, man wutie bende ku jamlwiny; kinde ma barua maeni bitundo i beng’wu,  wung’ii ng’atu moko ma ber m’usagu man m’uromo* kud i kind wot rwoth mwu man wukethe iwi komker pa won. E wukied pi ot pa rwoth mwu.”  Ento lworo unegogi lee man giyero kumae: “Nen! fodi jubim ario de ucungo ngo i wang’e, ka wan e wacopo cungo i wang’e nenedi?”  E janen wi kal,* jatela* mir adhura, judongo, man jukur mir awiya p’Ahab gioro kwenda i bang’ Yehu, giwacu kumae: “Wan wa jutic peri man wabitimo gin ceke m’iyero iwa. Wabiketho ngo ng’atu moko ni ubimo. Tim gin ma ber i weng’i.”  Edok ekiewo barua mange igi, eyero kumae: “Tek wun’i thenge para man wutie ayika niwora, urwo unyoni wubin ku wi wot rwoth mwu i bang’a i Yezreel.” Nwang’u wot ubimo pier abiro gibedo i bang’ dhanu ma pigi tek mir adhura m’ubino tungogi.  Kinde ma ginwang’u baruane ci, gigam giting’o wot ubimo man ginegogi, gibino jumaco pier abiro, man giketho wigi i katoko e giorogi i bang’ Yehu i Yezreel.  Jakwenda moko ugam umondo i bang’ Yehu man eyero ire kumae: “Jukelo wi wot ubimo.” Edwoko kumae: “Dhurgi ungu ario i kamondo mi dhugang’ mir adhura man gibed keca nitundo kugweno.”  Urwonde kugweno ewok woko, ecungo i wang’ dhanu ceke man eyero kumae: “Wun lembe mbe i wiwu.* Eyo, acamu gamba i kum rwoth para man anege, dong’ ju ma e zoo ke ng’a m’unegogi? 10  Pieno wung’ey nia kud i kind lembe pa Yehova ma Yehova uyero pi ot p’Ahab, acel de mbe ma bipong’o ngo;* Yehova utimo tap lembe m’eyero nikadhu kud i bang’ jatic pare Eliya.” 11  Yehu unego bende dhanu ceke m’i ot p’Ahab ma gidong’ i Yezreel, dhanu pare ma pigi tek ceke, jurimbe man julam pare; eweko ngo ire ng’atu acel de ma kwo. 12  I ng’eye, eai man ecoko woth pi nicidho i Samaria. Nwang’u ot* ma jukwac betwiyo rombe i iye ubino i dhu gengine. 13  Yehu uwok urombo kud umego p’Ahazia m’Ubimo mi Yuda kakeca man epenjogi kumae: “Wu jukani?” Gidwoko kumae: “Wan umego p’Ahazia man wabeloro piny pi ning’eyo ka nyo wot ubimo man wot min ubimo* gibedo ma ber.” 14  E ndhu ndhu Yehu uwacu ni dhanu pare kumae: “Wumakgi ma kwo!” Pieno gimakugi ma kwo man ginegogi i dhu pii m’atong’a mi ot ma jutwiyo rombe i iye, gibino jumaco pier ang’wen wi ario. Eweko ngo ng’atu acel de m’i kindgi uboth. 15  Kinde m’eai ku keca ebecidho, ewok erombo ku Yehonadab ma wod Rekab ma nwang’u ubebino rombo kude. Yehu ugam umothe* man epenje kumae: “Nyo adundeni ceke* ni yor i bang’a calu m’adundena ni karacelo kud adundeni?” Yehonadab udwoko kumae: “Eyo.” Yehu udok uyero kumae: “Tek kumeno, mii cingi i bang’a kae.” Pieno emiyo cinge man Yehu upeye eidho i bang’e i magali pare. 16  E eyero kumae: “Bin wacidhi kara inen amora m’atie ko pi Yehova.”* E Yehu uringo kude i magali pare mi lwiny. 17  Egam etundo i Samaria man enego dhanu ceke m’i ot p’Ahab ma gidong’ i Samaria nitundo m’edarugi zoo calku lembe pa Yehova m’elar eyero nikadhu kud i bang’ Eliya. 18  Yehu ucoko bende dhu dhanu ceke karacelo man ewacu igi kumae: “Ahab uworo Baal nyanok, an a Yehu abilund wore dong’ lee nisagu. 19  Pieno wucok jubila pa Baal ceke, dhanu ceke ma gitimo ire thier, ku julam pare zoo i bang’a. Kud wuwek ng’atu acel de udong’, kum abemito thiero lam ma dit ni Baal. Ng’atu ma tek bibino ngo jubinege.” Ento Yehu ubino timo ku rieko kara enyoth ju ma gitimo thier* ni Baal. 20  Yehu umedo kumae: “Wulwong’ coko ma dit pi Baal.” E julwong’o cokone. 21  I ng’eye, Yehu uoro kwenda i Israel ceke, e ju ma gitimo thier* ni Baal zoo gibino. Ng’atu moko acel de mbe m’udong’ m’ubino ngo. Gimondo i ot* pa Baal man gipong’o ot pa Baal thur. 22  Egam eyero ni ng’atu ma neno wi kaka ma jugwoko i iye bongu kumae: “Kel bongu ni dhanu ceke ma gitimo thier* ni Baal.” E ekelo bongu igi. 23  I ng’eye, Yehu giku Yehonadab ma wod Rekab gimondo i ot pa Baal. Yehu ugam uwacu ni ju ma gitimo thier* ni Baal kumae: “Wusay cuu man wuriem ju ma gitimo thier ni Yehova ceke ku keni, ju ma gitimo thier ni Baal kendgi re ma gidong’.” 24  Tokcenne gimondo i ot pi nithiero lam man lam m’awang’a. Nwang’u Yehu uketho dhanu pare moko pier abora gicungo woko man ewacu igi kumae: “Tek ng’atu acel m’i kind dhanu m’abemiyo i cingwu e uvuth uringo, wubiculo kawang’ kwo pare ku kwo mwu.”* 25  Saa ma Yehu udaru nithiero lam m’awang’a ci, e eyero ni jukur* man ni ba jego kumae: “Wumondi man wuneggi! Kud wuwek ng’atu acel de uringi!” E jukur ku jego ginegogi ku palamularu man gibayugi woko, gicidho nitundo i hekalu* ma yor i iye mi ot pa Baal. 26  I ng’eye, giwodho mbegi mi thier* m’i ot pa Baal man giwang’ugi ceke. 27  Gituro mbegi mi thier pa Baal, girwombo bende ot pa Baal man gidwoke ni kabini, e edong’ kumeca nitundo tin. 28  Kumeno re ma Yehu ujigo wi Baal kud i Israel. 29  Ento Yehu ulokere ngo kud i kum dubo ma Yeroboam ma wod Nebat ucwalu Israel nitimo, niwacu elokere ngo kud i kum timo thier ni nyithi dhieng’ mi mola ma kwar m’ubino i Bethel man i Dan. 30  Pieno, Yehova uyero ni Yehu kumae: “Calu m’itimo lembe ma ber man m’atira i wang’a, itimo lembe ceke m’adundena ukeco nitimo i kum ot p’Ahab, woti bibedo iwi komker mir Israel nitundo i kum dhanu m’utuk mir ang’wen.” 31  Ento Yehu utimo ngo kero niwotho i Cik pa Yehova Mungu mir Israel kud adundene ceke. Elokere ngo kud i kum dubo ma Yeroboam ucwalu Israel nitimo. 32  I nindo maeca Yehova ucaku jwigo kum ng’om mir Israel. Hazael ubed utugo lwiny i wigi i kabedo ma dupa mi ng’ombe; 33  niai i Yordan yo nyangu, ng’om mi Gilead ceke, niwacu ng’om mi suru pa Gad, mi suru pa Ruben, man mi suru pa Manase; man niai i Aroer ma nwang’ere i dhu poga mi Arnon nicidho i Gilead man i Bacan. 34  Dong kpawa mi kwo pa Yehu, lembe ceke m’etimo, man tic mi tego m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 35  I ng’eye, Yehu uvuto pi niyom ku kwaru pare man jukunye i Samaria; e wode ma Yehoahaz udoko ubimo kakare. 36  Wend nindo ma Yehu ucamu iye ker iwi Israel i Samaria ubino oro pier ario wi abora.

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “jukur p’Ahab.”
Kunoke “m’atira.”
I dhu Juebrania: “ot.”
Kunoke “gavna.”
Kunoke “wu pwe.”
I dhu Juebrania: “ma bipodho i ng’om.”
Copere nia eno ubino kaka ma jubed jutwiyo rombe i iye pi ninyaru yukgi.
Kunoke “dhaku mir awora.”
I dhu Juebrania: “adundeni atira.”
Kunoke “umiyo ire mugisa.”
Kunoke “kite m’aweko ko ngo gin moko umak kaka Yehova.”
Kunoke “ma girwo; ma giworo.”
Kunoke “ma girwo; ma giworo.”
Kunoke “hekalu.”
Kunoke “ma girwo; ma giworo.”
Kunoke “ma girwo; ma giworo.”
Kunoke “ng’eyong’ec mwu bibedo kawang’ ng’eyong’ec pare.”
I dhu Juebrania: “ju ma ringo ng’wec.”
I dhu Juebrania: “adhura,” saa moko nyo giedo moko ma ve ot ma tek.
Kunoke “kidi mi thier.”